Šta ako Ukrajina napadne duboko u unutrašnjost Rusije?

Američki raketni sistem M142 (HIMARS), ovisno o municiji, može imati domet više stotina kilometara (EPA)

Budući da SAD i njegovi saveznici opskrbljuju Ukrajinu sve sofisticiranijim oružjem, Washington je održao raspravu s Kijevom o opasnosti u slučaju da Ukrajina napadne duboko u unutrašnjost Rusije.

U raspravama iza kulisa, koje su vrlo osjetljive naravi te se o njima do sada nije izvještavalo, ne navode se eksplicitna geografska ograničenja na upotrebu oružja kojima se ukrajinske snage opskrbljuju.

No, razgovorima se pokušava postići međusobno razumijevanje opasnosti od eskalacije, kazala su tri američka dužnosnika te diplomatski izvori za Reuters.

“Zabrinuti smo oko eskalacije, no još ne želimo postaviti geografska ograničenja, niti ih ostaviti u bezizlaznoj situaciji zbog oružja koje im dajemo”, rekao je anonimno jedan od troje američkih dužnosnika.

Ukrajinske snage mogu pobijediti u ratu

Administracija Joea Bixdena i saveznici SAD-a sve su spremniji dati Ukrajini dalekometno oružje, među kojima i haubice M777, dok se Kijev bori s ruskim snagama uspješnije nego što su predviđali američki obavještajci.

Po Pentagonovom saopćenju od prošle sedmice, da će Danska Ukrajinu opskrbiti protubrodskim raketama Harpoon, Kijev će dodatno povećati svoj doseg, prenosi Hina.

Nakon početne prognoze da će Ukrajina biti poražena od mnogo veće ruske vojske, američki dužnosnici nedavno su izrazili nadu da ukrajinske snage mogu pobijediti u ratu te ih žele naoružati kako bi uspjeli u tome.

Američki dužnosnici kažu da Bidenova administracija razmatra mogućnost opskrbljivanja Kijeva artiljerijskim raketnim sistemom visoke pokretljivosti M142 (HIMARS), koji, ovisno o municiji, može imati domet više stotina kilometara.

No, američki obavještajci također su upozorili na rastući rizik, pogotovo zbog nesrazmjera između ambicija ruskoga predsjednika Vladimira Putina i efikasnosti njegove vojske.

U idućim bi mjesecima rat mogao poći “nepredvidljivijim putem, koji bi potencijalno mogao eskalirati”, rekla je direktorica Nacionalne obavještajne službe Avril Haines na senatskom saslušanju održanom ranije u maju.

Rusija je napala prijestolnicu Ukrajine i područja daleko od prvih linija ratišta.

No, Ukrajina nije uzvratila napadima na velike ruske gradove, niti provela napade na duboku unutrašnjost Rusije, što uključuje vojne mete, poput tvornica oružja ili tački za opskrbu koje se nalaze daleko od granice.

Lavrov upozorio Zapad zbog opskrbe oružjem

Ruski dužnosnici u više su navrata optužili ukrajinsku vojsku da je izvršila prekogranične napade, među kojima i napad na skladište goriva u gradu Belgorodu.

Rusija svoj napad opravdava idejom da je Ukrajina predstavljala prijetnju Rusiji, što Kijev i Zapad poriču.

Prema navodima jednog diplomatskog izvora, postoji jasna indikacija da Kijev razumije osjetljivost naravi bilo kakve prekogranične akcije.

Ukrajina je odbila potvrditi ikakvu uključenost u navedenim incidentima, a SAD nije dao komentar.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov upozorio je Zapad da je opskrbljivanje Ukrajine oružjem koje može pogoditi ruski teritorij “ozbiljan korak prema neprihvatljivoj eskalaciji”, prenosi Tass.

Izvor: Agencije