Kakva sudbina čeka zarobljenike u ruskom ratu u Ukrajini?

Pitanje koje se nameće tiče se sudbine vojnika koji su zarobljeni tokom ruskog rata protiv Ukrajine, jer Ženevska konvencija o ratnim zarobljenicima propisuje da su ti vojnici zaštićeni, bilo da su oni Rusi ili Ukrajinci, piše AFP.

Međutim, Rusija je istakla da borce bataljona Azov, ukrajinske jedinice koja je sačinjena od nacionalista i radikala, Kremlj svrstava u “neonacističke” grupe i “teroriste” i namjerava ih procesuirati kao ratne zločince, a ne kao zarobljenike.

Što se tiče Ukrajine, nekoliko nevladinih organizacija kritiziralo je ovu državu zbog kršenja Ženevske konvencije nakon što su se pojavili videozapisi koji prikazuju kako ruski borci ponizno žale zbog svojih postupaka.

U nastavku slijede pitanja o problemu zarobljenika u ovom ratu.

Koliko ih je?

Kao i u svakom drugom sukobu, podaci na terenu često su rasparčani i teško ih je nezavisno provjeriti, što podrazumijeva i broj ratnih zarobljenika, jer još uvijek nije objavljen nijedan broj.

Međutim, Rodion Mirošnik, predstavnik Moskve u separatističkom Luganjsku, izjavio je u četvrtak, prema ruskoj novinskoj agenciji “TASS”, da drže 8.000 ukrajinskih zatvorenika, dok Ukrajina nije dostavila podatke o broju ruskih zarobljenika koje drži.

Kakav je njihov status?

Svaki vojnik regularne vojske koji ”padne u ruke neprijatelju” smatra se ”ratnim zarobljenikom” i njegov status je određen Trećom Ženevskom konvencijom iz 1949. godine, koja se primjenjuje i u slučajevima kada rat nije zvanično objavljen.

William Schabas, profesor međunarodnog prava na Univerzitetu Middlesex u Londonu, ističe da se ovo odnosi na “pripadnike oružanih snaga ili pripadnike milicija koji su dio ovih oružanih snaga, a koji su zarobljeni tokom rata” te naglašava da ovi zatvorenici imaju prava i moraju biti zaštićeni od bilo kakvog nasilja, zastrašivanja, uvreda i znatiželje javnosti.

Prema nevladinim organizacijama, neka od ovih prava su prekršena od početka sukoba u Ukrajini. Human Rights Watch je u martu zatražio od Ukrajine da prestane objavljivati videosnimke ruskih zatvorenika koji u medijima izjavljuju da se kaju.

Human Rights Watch je također pozvao ukrajinske vlasti da istraže moguće “ratne zločine” nad ruskim zarobljenicima, nakon što su se pojavili snimci na kojima se činilo da ukrajinski vojnici pucaju zarobljenicima u noge.

Amnesty International je nedavno osudio postupanje prema “ukrajinskim ratnim zarobljenicima iz čeličane Azovstal” koji su u ruskim medijima predstavljeni “na dehumanizirajući način” kao “neonacisti”.

Šta je sa razmjenama zarobljenika?

Razmjena zarobljenika postala je uobičajena praksa, ali nije regulirana međunarodnim pravom i ima oblik sporazuma između strana u sukobu.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu bilo je nekoliko razmjena vojnika i civila između Ukrajinaca i Rusa, ali to nije uvijek potvrđeno s obje strane.

Mogu li biti krivično gonjeni?

Julia Grignon, istraživačica na Institutu za strateška istraživanja francuske Vojne škole, objašnjava da se ”ratnim zarobljenicima ne može suditi samo zbog njihovog učešća u borbi”.

”S druge strane, mogu biti pokrenuta krivična gonjenja protiv vojnika koji su počinili zločine tokom sukoba”, dodala je.

Prvi ruski vojnik kojem se sudilo za ratni zločin u Ukrajini od početka ruske ofanzive osuđen je u ponedeljak u Kijevu na doživotnu robiju zbog ubistva civila.

S druge strane, ruske vlasti su nagovijestile da će pripadnike bataljona Azov procesuirati kao “nacističke zločince”.

“To ne bi bilo u skladu s humanitarnim pravom,” smatra Grignon. “Jasno je da su svi borci Azova pripadnici ukrajinskih oružanih snaga i da se moraju tretirati kao ratni zarobljenici”, dodala je.

Što se tiče operativaca privatne ruske kompanije Wagner, s kojom Moskva negira bilo kakvu povezanost, mogu se smatrati ratnim zarobljenicima ako budu zarobljeni kao pripadnici ruskih snaga. U protivnom, smatraju se civilima koji učestvuju u nasilju i nemaju pravo na status “ratnih zarobljenika”, smatraju stručnjaci.