WHO okrivio Rusiju za zdravstvenu krizu u Ukrajini
Skupština Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u četvrtak je izglasala dokument kojim osuđuje regionalnu zdravstvenu krizu pokrenutu ruskom invazijom na Ukrajinu.
- Ruske snage granatirale su više od 40 gradova u Donbasu, saopćila je ukrajinska vojska
- Britanska ministrica vanjskih poslova kaže da Putin ucjenjuje svijet glađu
- Njemački kancelar poručio da Rusija neće dobiti rat ni diktirati uslove mira
- Turska se i dalje protivi da Švedska i Finska pristupe NATO-u
- Separatisti Luganska tvrde da drže 8.000 ukrajinskih zarobljenika
- Zvaničnik kojeg podržava Rusija poručio je da Ukrajina neće vratiti okupirano Zaporožje i Herson
U nastavku su najnovije informacije o ratu u Ukrajini:
WHO okrivio Rusiju za zdravstvenu krizu u Ukrajini
Skupština Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u četvrtak je izglasala dokument kojim osuđuje regionalnu zdravstvenu krizu pokrenutu ruskom invazijom na Ukrajinu, odbivši rivalsku rezoluciju Moskve u kojoj se nije spominjala njezina uloga.
U originalnom prijedlogu rezolucije koju su zagovarali SAD i još 50 članica osudila se Rusija, no nisu se suspendirala njezina glasačka prava u toj agenciji Ujedinjenih naroda, što su neki ranije tražili.
Obje rezolucije izrazile su „veliku zabrinutost oko aktualne zdravstvene krize u i oko Ukrajine“, no samo je ona zapadna navela Rusiju i da je kriza „potaknuta njenom agresijom nad Ukrajinom“.
Ambsadorica Ukrajine u UN-u Jevgenija Filipenko prozvala je ruski protuprijedlog „iskrivljenom alternativnom stvarnošću“.
„Ruska Federacija nije uspjela u svom ciničnom pokušaju obmane ovog foruma“, rekla je nakon glasanja.
Zamjenik ruskog ambasadora Aleksander Alimov zapadni je prijedlog proglasio „politiziranim, jednostranim i naklonjenim“.
„Manipuliranje WHO-om nije prihvatljivo“, kazao je nakon glasanja.
Kina je u oba glasanja bila na strani Moskve.
Stoltenberg: NATO prestaje da posmatra Rusiju kao partnera
U svom novom strateškom konceptu NATO neće posmatrati Rusiju kao partnera, izjavio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
„Strateški koncept je najvažniji dokument NATO-a, drugi po važnosti poslije našeg osnivačkog akta, Washingtonskog ugovora“, naveo je Stoltenberg u intervjuu za grčki sajt Grisis Kapital, prenosi TAS S.
On je dodao da se o posljednjem strateškom konceptu pregovaralo 2010. godine i da se od tada svijet radikalno promenio, te da se Rusija ubuduće ne može nazivati strateškim partnerom NATO-a, kao do sada.
O novoj strategiji NATO-a razgovaraće se tokom samita u Madridu, u junu ove godine, navodi TAS S.
Ukrajina: Rusija je spremna pomoći riješiti prehrambenu krizu ako zapad ukloni sankcije
Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je italijanskom premijeru Mariju Draghiju u telefonskom razgvoru u četvrtak da je Rusija spremna pomoći umanjiti problem međunarodne prehrambene krize samo u slučaju da zapad ukloni sankcije, kaže Kremlj.
“Vladimir Putin naglasio je da je Ruska Federacija spremna uvelike doprinijeti rješavanju prehrambene krize putem izvoza žitarica i gnojiva, ako se politički motivirana ograničenja koje je zapad nametnuo uklone”, kaže se u izjavi Kremlja.
Ukrajina je ruski zahtjev nazvala “ucjenom”, a britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss u četvrtak je kazala da Putin “pokušava ucijeniti svijet” koristeći prehrambenu krizu, nastalu zbog njegova rata u Ukrajini, kao oružje.
Lukašenko: Formirati operativnu komandu na granici sa Ukrajinom
Predsjednik Belorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je danas da je potrebno da bjeloruska vojska formira operativnu komandu Južne armije na granici sa Ukrajinom.
„Vrijeme nas je tako brzo podstaklo da postanemo svjesni potrebe da odmah uspostavimo ovu operativnu komandu“, naveo je Lukašenko na sastanku u Ministarstvu odbrane, prenosi TAS S.
On je dodao da će ovo biti nova grana bjeloruske armije, uz već postojeće, Zapadnu i Sjeverozapadnu komandu, navodi TAS S.
Iran ponudio da bude domaćin pregovora Rusije i Ukrajine
Iran je ponudio da bude domaćin pregovora između Rusije i Ukrajine, saopštio je danas iranski ministar spoljnih poslova Hosein Amir-Abdolahijan na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.
On je naveo da je ruskom kolegi Sergeju Lavrovu prošle nedjelje rekao da je Teheran spreman da bude domaćin pregovora, dodajući da Iran podržava dijalog i diplomatiju, prenosi Tas S.
“Konflikt u Ukrajini izazvale su provokativne aktivnosti Sjedinjenih Američkih Država i NATO. Oni su izazvali Kremlj šireći svoje vojno prisustvo u regionu”, ocijenio je Amir-Abdolahijan.
Iranski ministar je sa Lavrovom razgovarao telefonom 19. maja, kada su razmatrali nastavak iranskog nuklearnog sporazuma i situaciju u Ukrajini.
Snažne borbe na istoku Ukrajine, četiri poginula u Harkovu
Borba protiv ruskih snaga na istoku Ukrajine dosegnula je “maksimalni intenzitet”, rekla je u četvrtak ukrajinska zamjenica ministra obrane Gana Maljar, dok su u bombardiranju Harkova na sjeveroistoku poginule četiri osobe.
“Borbe su dosegnule maksimalni intenzitet i čeka nas duga i izrazito teška etapa”, kazala je novinarima.
On je dodao da je Ukrajina zamijetila da Rusija premješta raketni sustav Iskander prema zapadnoj bjeloruskoj regiji Brest, zbog čega raste strah od novih raketnih napada na zapad Ukrajine.
U novim ruskim bombardiranjima Harkova, drugog grada u Ukrajini koji je počeo povratak normalnom životu sredinom maja, poginule su četiri osobe, objavio je regionalni guverner Oleg Sinegubov na Telegramu.
“Okupatori ponovno bombardiranju regionalno središte”, napisao je.
“Po prvim informacijama, sedam je osoba ranjeno a nažalost četiri su poginule”, dodao je Sinegubov, pozivajući stanovnike da ostanu u skloništima.
Ukrajinska vojska: Rusija ima prednost u Lugansku
Ukrajinska vojska navodi da Rusija ima vojnu prednost u borbama u regiji Luganska, ali da čine sve što mogu.
U međuvremenu, Serhij Gaidai, guverner Luganska, priznao je da su se ukrajinske snage povlačile prije ofanzive Moskve u istočnoj regiji Donbasa, ali je rekao da je posljednja cesta iz Lisičanska i Sjeverodonjecka i dalje van ruske kontrole.
Moskva: Protjerat ćemo zapadne novinare ako YouTube blokira naše briefinge
Rusko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da će novinari zapadnih zemalja biti protjerani iz Rusije ako YouTube blokira pristup brifinzima glasnogovornice ministarstva Marije Zaharove.
Zaharova, koja jednom sedmično održava briefing o ruskoj vanjskoj politici, što uključuje i invaziju na Ukrajinu, kazala je da je ministarstvo vanjskih poslova upozorilo YouTube da ne blokira sadržaj.
“Samo smo došli i rekli im: ‘Ako blokirate još jedan briefing, jedan novinar ili američki medij ide kući'”, rekla je Zaharova, prenosi agencija TASS.
Britanci: Putin ucjenjuje svijet glađu
Britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss rekla je da ruski predsjednik Vladimir Putin ucjenjuje svijet glađu, odgovarajući na pitanje podržava li ukidanje sankcija u zamjenu za izvoz žitarica iz Ukrajine.
“Potpuno je zastrašujuće to što Putin hoće da ucjenjuje cijeli svijet i da glad i nedostatak hrane među najsiromašnijima koristi kao oružje”, rekla je Truss tokom posjete Bosni i Hercegovini.
“Jednostavno ne možemo dopustiti da se to dogodi. Putin mora ukinuti blokadu ukrajinskih žitarica”, dodala je.
Scholz: Rusija neće dobiti rat ni diktirati uslove mira
Njemački kancelar Olaf Scholz poručio je da Rusija neće dobiti rat u Ukrajini i istakao da Moskva ne smije da diktira uslove bilo kakvog mira.
“Putin će ozbiljno pregovarati o miru samo ako shvati da ne može da probije odbranu Ukrajine”, naveo je Scholz u govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, prenosi Reuters.
Istakao je da “neće biti diktiranog mira”.
“Ukrajina to neće prihvatiti, a nećemo ni mi”, upozorio je Scholz.
Separatisti drže ‘8.000 ukrajinskih zarobljenika’
Predstavnik vlasti samoproglašene Narodne Republike Luganjsk Rodion Mirošnik izjavio je da se na području Ukrajine koje je pod kontrolom proruskih separatista nalazi oko 8.000 ukrajinskih ratnih zarobljenika, izvijestila je agencija TASS.
Dodao je da se broj zarobljenih svakog dana povećava za nekoliko stotina.
Kijev: Na istoku uništeno 19 nebodera
Ured ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog saopćio je da je uništeno 11 nebodera u u Sijerodonjecku i osam u Lisičansku.
Zelenski je rekao da ruske trupe znatno nadmašuju ukrajinske snage u nekim dijelovima istoka te da Kijev neuspješno pokušava dogovoriti razmjenu zarobljenika s Moskvom.
Kijev: Ruska ponuda za deblokadu luka je “ucjena”
Ukrajina je optužila Rusiju za ucjenjivanje međunarodne zajednice, nakon što je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Andrej Rudenko govorio o mogućoj deblokadi ukrajinskih crnomorskih luka u zamjenu za ukidanje nekih sankcija, prenosi BBC.
“Nema boljeg primjera ucjene u međunarodnim odnosima”, rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba u Davosu.
Blinken: Pomoći ćemo Kijevu da procesuira ratne zločine
Američki državni sekretar Antony Blinken najavio je formiranje nove britanske, američke i EU grupe koja će pomoći ukrajinskom državnom tužiocu da dokumentira ratne zločine i ostale brutalnosti zabilježene u Ukrajini.
“Novi mehanizam, nazvan Savjetodavna grupa za zlodjela [ACA], pružit će strateške savjete i operativnu pomoć Jedinici za ratne zločine pri ukrajinskom tužilaštvu, zakonski konstituiranom organu zaduženom za procesuiranje ratnih zločina i drugih zlodjela u Ukrajini”, kazao je on, prenosi CNN.
Naveo je da će, iako SAD i saveznici podržavaju niz međunarodnih napora da se pred lice pravde izvedu odgovorni za zlodjela, ukrajinsko tužilaštvo igrati ključnu ulogu u osiguravanju da odgovorni za ratne zločine i ostala zlodjela budu izvedeni na sud.
“Savjetodavna grupa će sarađivati s Ministarstvom pravde Amerike i pokušavat će doći do pravde i pred sudovima SAD-a”, kazao je Blinken.
Troje poginulih u napadima na Lisičansk
Tri osobe poginule su tokom artiljerijskih napada na Lisičansk i okolna područja, rekao je guverner regije Luganjsk.
Serhej Hajdaj je kazao da je napad “uništio” selo Ustinivka koje se nalazi u blizini Lisičanska.
Granata je pogodila humanitarni centar u Sjeverodonjecku, dodao je.
Turska se i dalje protivi da Švedska i Finska pristupe NATO-u
Turska se i dalje protivi da Švedska i Finska pristupe NATO-u, a stvari se nisu promijenile niti u srijedu kasno navečer, nakon višesatnih razgovora turskih, švedskih i finskih diplomata.
Turski, švedski i finski diplomati pet su sati pregovarali oko protivljenja Ankare da Švedska i Finska pristupe NATO-u, prenose agencije.
Glasnogovornik turskog predsjednika Ibrahim Kalin istakao je nakon sastanka u Ankari kako proces proširenja Saveza na skandinavske zemlje nije moguć dok se ne otklone sigurnosne zabrinutosti Turske.
Zvaničnik kojeg podržava Rusija: Ukrajina neće vratiti okupirane teritorije
Odluka Moskve da olakša sticanje ruskog državljanstva stanovnicima ukrajinskih oblasti Zaporožje i Herson znači da Ukrajina neće vratiti te teritorije, rekao je službenik takozvanog ministarstva unutrašnjih poslova Zaporožja, kojeg je postavila Moskva.
Aleksej Selivanov je rekao da stanovnici okupiranih regija “dobijaju priliku da rade, steknu obrazovanje na cijelom teritoriju velike sile i djeluju na toj teritoriji”, prenosi Tass.
“To znači da Ukrajina više neće vratiti regije Zaporožje i Herson”, dodao je Selivanov.
Guverner: Policija u Luganjsku ukopava ljude u masovne grobnice
Guverner regije Luganjsk rekao je da policija privremeno ukopava ljude u masovne grobnice, a rodbina će nakon rata moći izvući tijela najmilijih.
Serhej Hajdaj je kazao da je policija ukopala 150 ljudi u jednoj masovnoj grobnici u Lisičansku.
“Nakon rata rodbina ih može ponovo ukopati. Policija izdaje dokumente rodbini žrtava, što će kasnije omogućiti dobijanje smrtovnica”, rekao je Hajdaj na Telegramu.
Vojska: Ruske snage granatirale više od 40 gradova u Donbasu
Ruske snage granatirale su više od 40 gradova u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas, saopćila je ukrajinska vojska.
“Okupatori su granatirali više od 40 gradova u regiji Donjecka i Luganjska, uništivši ili oštetivši 47 civilnih objekata, uključujući 38 kuća i školu. U ovom granatiranju poginulo je pet civila, a 12 ih je ranjeno”, objavile su ukrajinske oružane snage na Facebooku.
Rusija otvara koridore za izlazak stranih brodova iz luka
Rusko Ministarstvo odbrane obećalo je otvaranje sigurnog koridora za izlazak stranih brodova iz crnomorskih luka.
Zaseban koridor bit će otvoren kako bi brodovi mogli isploviti iz luka na Azovskom moru do Crnog mora.
Načelnik Nacionalnog centra za upravljanje odbranom Mihail Mizincev rekao je da se 70 stranih brodova iz 16 zemalja nalazi u šest luka na Crnom moru, uključujući Odesu, Herson i Nikolajev.
Dodao je da će koridori biti otvoreni svaki dan.