Bivši general NATO-a: Putin ima rok od devet mjeseci da okonča rat

Oživljena ruska armija promijenila je fokus svojih dosadašnjih napada kako bi osvojila istok Ukrajine i zabilježila prve značajne napretke na tom frontu u 13. sedmici rata. Ruske snage su ponovno pokrenule ofanzive na tri glavne tačke kako bi okružile čelne ukrajinske branitelje u Izjumu na sjeveru, Severodonjecku na istoku i u Popasni na jugu regije.

U Popasni, kombinirane snage ruskih regruta i plaćenika iz Wagner Grupe probile su ukrajinsku odbranu i osvojile nekoliko naselja 20. maja. Tri dana kasnije, osvojili su Mirnovski, početnu tačku autoputa koji vodi ka Slovjansku gdje bi se sva tri spomenuta napada Rusije trebala spojiti.

Na sjevernom frontu, ruska artiljerija kod Izjuma je oživjela u isto vrijeme i to ukrajinske vlasti opisuju kao uvod u otvoreni napad. Čini se kako ruske snage žele izvesti napad iz Izjuma i Popasne kako bi izolirali cijelu taktičku armiju Ukrajine od 50.000 ljudi u regijama Luganjsk i Donjeck na istoku.

Bitka za Severodonjeck, najistočniji grad pod kontrolom Kijeva, postala je biti ozbiljna 21. maja. Na istoku grada je počelo kažnjeničko bombardiranje. Na zapadu, ruski vojni blogeri su objavili kako su ruske snage uništile jedan od dva mosta koji povezuju grad sa Lisičanskom preko rijeke Siverski Donjeck, te tako zakomplicirale ukrajinske linije snabdjevanja.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je naveo kako rusko bombardiranje pretvara Donbas u „pakao“.

Guverner Luganjska Sergej Hajdaj navodi kako Severodonjeck ostaje čvrsto u rukama Ukrajine 24. maja uprkos sve tamnijim prognozama stanja.

„Situacija je jako teška i, nažalost, postaje sve gora. Postaje sve gore iz dana u dan i iz sata u sat. Granatiranje se pojačava sve više i više, ruska armija je odlučila da u potpunosti uništi Severodonjeck“, naveo je on u videosnimku objavljenom na Telegramu.

Prihvatanje zapadnjačke opreme

Ukrajina se borila žestoko i otjerala Ruse iz sjevernih gradova Kijev, Černjihiv, Sumi i Harkiv posljednjih sedmica, no kontraofanziva nije održana jer Ukrajincima treba vremena da uključe zapadnu vojnu opremu u svoj sastav, navodi penzionisani komandant NATO-a.

„Tenkovima i oklopnjacima treba početna faza obuke osoblja i timova za vozača, topnika, punjača i komandanta“, kazao je general-pukovnik Konstantinos Loukopoulos koji je predavao tenkovsko ratovanje na vojnim akademijama u Kijevu i Moskvi.

„Potrebna im je taktička obuka, testno gađanje i vježbe, a to se ne može izvesti u nekoliko sedmica. Ciklus obuke traje najmanje šest mjeseci i to se ne mijenja i tokom rata“, istakao je on i dodao:

„Nakon iluzija (ruskog predsjednika Vladimira) Putina da će pobijediti za 96 sati, počele su iluzije i na strani Zapada.“

Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Kanada, Francuska, Njemačka i Češka su države koje su najavile slanje raznih vrsta oklopnjaka i artiljerije i to komplicira situaciju, ističe Loukopoulos.

Naprimjer, od 90 komada topova M777 koje je SAD poslao u Ukrajinu, 18 ih je uvršteno, kazao je i dodao kako nije poznato koliko je samohotki Cesar, od 12 ili 14 koje je poslala Francuska, u upotrebi.

„Ukrajini da integrira oružje sa Zapada u svoje snage i da bude ono operativno, da formira ispravne jedinice i da ih obuči, treba osam do devet mjeseci. Ne može povući aktivne jedinice sa fronta kako bi ih obučavala“, govori dalje ovaj oficir i on vjeruje kako je to vremenski okvir u kojem Putin mora pobijediti u ratu na terenu i doći do rješenja kroz pregovore.

„Prema trenutnom balansu snaga, opći trend ide u korist Rusa i trenutno to ništa ne može promijeniti. Nakon nekoliko mjeseca, uz obuku rezervnih snaga, može doći do ukrajinske strateške kontraofanzive koja bi mogla protjerati Ruse.“

Loukopoulos vjeruje kako bi se to moglo uraditi ako Ukrajina osvoji rusku teritoriju koju bi razmijenila za vlastitu u pregovorima.

„Mogu li Ukrajinci stvoriti stanje na terenu kako bi kontrirali ruskim osvajanjima? Trenutno ne mogu. Sviđalo nam se to ili ne, Rusija ima političku i vojnu inicijativu, Zapad reagira na djelovanje Putina“, naveo je.

Sudbina Mariupolja

Dodatak na ukrajinske probleme bila je konačna predaja Mariupolja 21. maja. Nekoliko dana ranije, Ukrajina je naredila posljednjim odbrambenim snagama lučkog grada da prestanu sa borbama kako bi im se spasili životi.

Rusija je saopćila kako sada drži 2.431 ukrajinskog ratnog zarobljenika koji su bili u podzemlju bunkera za slučaj nuklearnog napada u metalurškom kompleksu Azovstal. Kako bi potvrdila svoje tvrdnje da nastoji „denacificirati“ Ukrajinu, Moskva je objavila videosnimak na kojem se vojnici skidaju i pokazuju tetovaže na kojima su svastike i Adolf Hitler.

Predaja nije odnijela Ukrajini samo veliki broj iskusnih boraca, koji bi mogli biti razmijenjeni za zarobljene ruske vojnike, već je označila i pad simbola ukrajinskog otpora.

Denis Pušilin, lider samoproglašene Donjecke Narodne Republike, kazao je kako Azovstal neće biti obnovljen. Kazao je kako će, umjesto toga, Mariupolj biti razvijen kao grad odmaralište. Objašnjenje mu je stav kako će zapadnjačke sankcije otežati izvoz željeza i čelika sa teritorija pod kontrolom Rusije, te kako Mariupolj može imati koristi iz ruske ekonomske izolacije privlačenjem ruskih turista.

Čeličana Azovstal je nekada izvozila hiljade tona čelika i željeza. Bila je jedna od dva metalurška pogona u gradu gdje je Metinvest investirao dvije milijarde dolara. Vlada Ukrajine je također investirala 600 miliona dolara u grad izgradnjom novih puteva, parkova i dječje bolnice.

Ukrajinske općinske vlasti Mariupolja vjeruju kako je u ruskom osvajanju grada poginulo 22.000 civila. Napad na grad je raselio tri četvrtine njegovih stanovnika i razorio infrastrukturu. Okupacione ruske snage kažu kako se 60 posto građevina Mariupolja ne može obnoviti.

Apokaliptična stvarnost ruske pobjede u Mariupolju može ojačati ukrajinsku odlučnost da se bori duž istočnog fronta. No, postavlja se pitanje kada će ukrajinski materijalni nedostaci biti nepremostivi.