Dok joj EU uvodi naftni embargo, Rusija jača veze s Kinom

Evropska unija će vjerovatno dogovoriti embargo na uvoz ruske nafte “za nekoliko dana”, prema njenoj najvećoj članici Njemačkoj, dok Moskva kaže da će ojačati ekonomske veze s Kinom, nakon što ju je Zapad izolirao zbog invazije na Ukrajinu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je svjetskim čelnicima u Davosu da svijet mora uvesti veće sankcije Rusiji kako bi druge zemlje odvratio od upotrebe “brutalne sile” za postizanje svojih ciljeva, prenosi Reuters.

Mnoge od 27 država članica EU-a uveliko se oslanjaju na rusku energiju, zbog čega iz Kijeva dolaze kritike.

Mađarska je ostala pri zahtjevima za ulaganjem u energiju prije nego što pristane na naftni embargo, zbog čega je došla u sukob s državama EU-a koje se zalažu za njegovo brzo odobrenje.

Raseljeno više od 6,5 miliona ljudi

Unija je centralnim i istočnim zemljama koje su uveliko ovisne o uvozu ruske nafte ponudila do dvije milijarde eura (2,14 milijardi dolara) za potragu za alternativnim dobavljačima.

“U roku od nekoliko dana doći ćemo do prekretnice”, rekao je njemački ministar ekonomije Robert Habeck za televizijsku kuću ZDF.

Evropska komisija i Sjedinjene Američke Države istovremeno rade na prijedlogu za kontrolu i određivanje gornjih granica cijene nafte, kazao je on.

“To je očito neuobičajena mjera, no ovo su neobična vremena”, poručio je Habeck.

Ruska tromjesečna invazija na Ukrajinu, najveći napad na evropsku državu od 1945. godine, rezultirala je raseljavanjem više od 6,5 miliona ljudi u inozemstvo, pretvaranjem gradova u ruševine, te potakla nametanje zapadnih sankcija Rusiji bez presedana.

Simbolični pokazatelj daljnje izolacije Rusije je američki lanac Starbucks, koji se pridružio drugim kompanijama i povukao sa ruskog tržišta.

Zapad je zauzeo ‘diktatorsku poziciju’

Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov rekao je da će se Kremlj usredotočiti na razvoj veza s Kinom, jer su ekonomske veze sa SAD-om i Evropom prekinute.

“Ako oni [Zapad] žele ponuditi nešto u smislu nastavka veza, mi ćemo ozbiljno razmotriti treba li nam to ili ne”, rekao je on u govoru čiji je transkript objavljen na web-stranici ruskog Ministarstva vanjskih poslova.

“Sada, kada je Zapad zauzeo ‘diktatorsku poziciju’, naše ekonomske veze s Kinom će rasti još brže”, dodao je Lavrov.

Komentari su uslijedili tokom posjete američkog predsjednika Joe Bidena Aziji, gdje je rekao da je spreman upotrijebiti silu kako bi odbranio Tajvan od kineske agresije – komentar koji, prema svemu sudeći, rasteže granice dvosmislene američke politike prema toj samoupravnpoj otočnoj regiji.

Rusija je 24. februara poslala hiljade vojnika u Ukrajinu u, kako su naveli, “specijalnu operaciju”, koja ima za cilj demilitarizaciju susjeda i iskorjenjivanje opasnih nacionalista.

Avdiivka granatriran 24 sata dnevno

Te tvrdnje su Kijev i zapadne zemlje odbacili, navodeći da je riječ o lažnim izgovorima za otimanje zemlje.

Nakon što su prošle sedmice, nakon višemjesečne opsade, zauzele lučki grad Mariupolj, na jugoistoku Ukrajine, ruske snage sada kontroliraju uglavnom neprekinuti dio istoka i juga.

Pokušavaju okupirati ukrajinske snage i u potpunosti zauzeti pokrajine Luganjsk i Donjeck, koje čine istočnu regiju Donbas, gdje Moskva podržava separatističke snage.

Ukupno 12.500 Rusa pokušavalo je zauzeti Luganjsk, rekao je na Telegramu guverner te regije Serhej Hajdaj.

Grad Sjeverdonjeck je uništen, ali Ukrajina je protjerala ruske trupe iz Toškivke na jug, dodao je Hajdaj.

Regionalni guverner Donjecka Pavlo Kirilenko rekao je za lokalnu televiziju da su linije fronta pod teškim granatiranjem, a da je rudarski grad Avdiivka granatriran 24 sata dnevno.

Danska šalje rakete i lanser Harpoon

Zelenski je u ponedjeljak otkrio najveće vojne gubitke Ukrajine od jednog napada u ratu, rekavši da je 87 ljudi ubijeno u ruskom zračnom napadu na grad Desnu.

“Svaki put kada kada našim partnerima kažemo da nam treba moderno protubalističko oružje, moderni vojni avioni, to nisu samo prazni zahtjevi. Ti zahtjevi su životi mnogih ljudi, koji ne bi bili ubijeni da smo dobili oružje koje smo tražili”, rekao je on.

Obećanje Danske da će u Ukrajinu poslati protubrodske rakete i lanser Harpoon prvi je znak da će Kijev dobiti oružje američke proizvodnje koje značajno proširuje njegov doseg.

Harpooni, koje je napravio Boeing, mogli bi se koristiti za potiskivanje ruske mornarice iz ukrajinskih crnomorskih luka, čime bi bio omogućen nastavak izvoza žitarica i drugih poljoprivrednih proizvoda.

U prvom suđenju za ratne zločine počinjene tokom ruske invazije, sud u Kijevu osudio je mladog zapovjednika ruskog vojnika na doživotni zatvor zbog ubistva nenaoružanog civila.

Ukrajina istražuje više od 13.000 navodnih ruskih ratnih zločina, navedeno je na web-stranici glavnog državnog tužioca.

Groblje blizu Mariupolja: Ko će ih ukopati?

Rusija je negirala ciljanje civila ili umiješanost u ratne zločine.

Ukrajina pokušava osigurati razmjenu zarobljenika za borce koji su se predali u Mariupolju.

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova rekao je da bi Moskva mogla pregovarati o razmjeni.

Na groblju blizu Mariupolja je Natalija Vološina, koja je izgubila svog 28-godišnjeg sina, rekla da mnogim mrtvima u Mariupolju niko nije mogao odati počast.

“Ko će ih ukopati?”, pitala je. “Oni nemaju porodicu.”