Biden podržava kandidaturu Švedske i Norveške za NATO
Američki predsjednik obećao je podršku i poručio da će SAD ‘raditi’ s dvjema zemljama u slučaju ‘agresije’.
- Prvi ruski vojnik kojem se sudi za ratne zločine od početka rata u Ukrajini izjasnio se krivim
- Moskva: Predalo se 959 ukrajinskih boraca iz Azovstala
- Finska i Švedska službeno podnijele zahtjeve za pridruživanje NATO-u
- Ukrajina: Rusi nastavljaju raketne napade širom zemlje
- Sudbina stotina ukrajinskih boraca neizvjesna nakon predaje
- Medvedev: Nećemo dozvoliti Treći svjetski rat, ali odgovorit ćemo na napad
- WHO: Moguće izbijanje kolere u Marijupolju
U nastavku čitajte najnovije vijesti o ratu u Ukrajini:
Guverner: Deset ubijenih u Donjecku
Deset civila, uključujući dvoje djece, ubijeno je u istočnoj regiji Donjeck usljed ruskog granatiranja, rekao je guverner.
Pavlo Kirilenko je dodao da je još sedam osoba povrijeđeno.
Bidenovi glavni saradnici podržavaju kandidaturu Finske i Švedske za NATO
Američki dužnosnici za nacionalnu sigurnost “jednoglasno” su podržali pokušaje Finske i Švedske za ulazak u NATO, smatrajući ih jakim vojnim partnerima.
Bidenov savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan također je rekao da je tim “podržao ulazak Finske jer su se već dokazali kao veoma sposobni sigurnosni partneri”.
Što se tiče prigovora Turske zbog članstva dviju zemalja u NATO-u, Sullivan je rekao da su američki dužnosnici razgovarali sa svojim turskim kolegama.
“Osjećamo da će to ići u dobrom smjeru”, rekao je.
Američka ambasada ponovo otvorena u Kijevu
Američka zastava ponovno je podignuta iznad Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Kijevu koja je ponovo otvorena, nakon tromjesečnog perioda u kojem je bila zatvorena zbog ruske invazije na Ukrajinu.
“Službeno ponovno otvaramo rad”, rekao je glasnogovornik Daniel Langenkamp za Reuters, dodajući da će se u početku manji broj diplomata vratiti u misiju.
Policija: U okolini Kijeva pronađeno 1.288 tijela ubijenih civila
Šef ukrajinske policije rekao je da su u okolini Kijeva pronađena tijela 1.288 ubijenih civila.
“Naglašavam da je riječ o civilima! Većina je upucana iz automatskog oružj”, rekao je Andrij Nebitov.
Preživjeli i ukrajinski dužnosnici kažu da su Rusi proizvoljno ubijali, mučili i silovali civile sjeverno od Kijeva sve dok Moskva početkom aprila nije povukla svoje trupe.
HRW tvrdi da je dokumentovao nove slučajeve ratnih zločina
Organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch (HRW) saopćila je da je dokumentovala nove slučajeve očiglednih ratnih zločina koje su počinile ruske trupe u dva regiona u Ukrajini.
U izvještaju HRW-a se navodi da su ruske snage koje kontrolišu veći dio regiona Kijeva i Černjihiva od kraja februara do marta podvrgle civile pogubljenjima po kratkom postupku, mučenju i drugim teškim zlostavljanjima, prenosi Reuters.
U izvještaju se ukazuje na ono što je HRW okarakterisao kao 22 očigledna pogubljenja po kratkom postupku, devet drugih protivpravnih ubistava, šest mogućih prisilnih nestanaka i sedam slučajeva mučenja.
Dvadeset jedan civil je potvrdio istražiteljima HRW-a nezakonita lišavanja slobode u neljudskim i ponižavajućim uslovima, navodi se u saopćenju.
HRW je pozvao da se navodne zloupotrebe “nepristrasno istraže i na odgovarajući način procesuiraju”.
Moskva: Odgovor Finskoj za članstvo u NATO-u bit će iznenađenje
Odgovor Moskve na odluku Helsinkija da postane članica NATO-a bit će iznenađenje i dat će ga vojska nakon što se sagledaju činjenice tipične za finsko članstvo u Alijansi, rekla je glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova.
Kada ju je finski novinar upitao o vojno-tehničkim kontramjerama i vremenskom okviru u kojem Moskva planira da preduzme mjere protiv Finske zbog apliciranja za NATO, ona je rekla da će to biti “iznenađenje”, prenosi Tanjug, pozivajući se na TASS.
“Ovo pitanje je za naše ministarstvo odbrane. Odluka će biti donesena nakon što se uzmu u obzir svi faktori i detalji koji se tiču napretka finskog članstva u NATO. Na osnovu tih parametara biće donesena odluka, ali prvu i krajnju riječ daće vojska”, naglasila je ona.
Potrošnja ruskog ministarstva odbrane povećana za 40 posto
Potrošnja ruskog ministarstva odbrane u prva četiri mjeseca ove godine povećala se za 40 posto, pokazali su preliminarni podaci ruskog ministarstva finansija, prenosi Tanjug, pozivajući se na Guardian.
Rusija je potrošila 1,7 biliona rubalja (26,5 milijardi dolara) u periodu između januara i aprila, što je blizu polovine predviđenog budžeta za 2022. godinu, naveo je Reuters.
Samo u aprilu, Rusija je potrošila 628 milijardi rubalja (9,7 milijardi dolara), što je povećanje za 128 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Ministarstvo je prvobitno predvidjelo budžetski suficit od jedan posto BDP-a, ili 1,3 biliona rubalja (20 milijardi dolara), za 2022. godinu. Sada očekuje deficit od najmanje 1,6 biliona rubalja (25 milijardi dolara) kako bi mogle da se podrže isplate kojima bi se kompenzovao efekat zapadnih sankcija.
Proruski separatist: Hiljadu ukrajinskih boraca još je u Azovstalu
Hiljadu ukrajinskih vojnika sa svojim zapovjednicima još brane položaj u metalurškoj tvornici Azovstal u Mariupolju, rekao je proruski separatistički čelnik nakon informacije koju je objavila Moskva da se 959 branilaca predalo od ponedjeljka.
Na početku je u čeličani bilo “više od 2000 ljudi”, rekao je čelnik samoproglašene Donjecke Republike Denis Pušiljin na sastanku s novinarima u Mariupolju, na kojemu je bila i agencija France Presse u okviru putovanja koje je organiziralo rusko ministarstvo odbrane.
Nakon predaje koja je počela u ponedjeljak, ostalo ih je “malo više od pola”, dodao je, što znači oko hiljadu.
Biden: SAD podržava ulazak Finske i Švedske u NATO
Predsjednik Joe Biden kaže da će Sjedinjene Američke Države raditi sa Finskom i Švedskom kako bi ostali oprezni u slučaju bilo kakvih prijetnji njihovoj zajedničkoj sigurnosti, u vrijeme dok se razmatra prijem za članstvo dvije nordijske zemlje.
Biden je istakao da snažno podržava zahtjeve Švedske i Finske da uđu u NATO, što je potez koji će, kako je naveo, “dalje osnažiti zajedničku međusobnu saradnju i donijeti benefite cijeloj Alijansi”.
Yellen: Sankcije Rusiji imale su ‘ogroman utjecaj’
Američka ministrica finansija Janet Yellen kaže da su zapadne sankcije Rusiji već imale ogroman utjecaj.
“Rusija se suočava sa recesijom, visokom inflacijom, akutnim izazovima u svom finansijskom sistemu i [nemogućnosti] nabavke materijala i proizvoda koji su joj potrebni za podršku ratu ili gospodarstvu”, rekla je Yellen novinarima prije sastanka ministara finansija G7 u Bonnu u Njemačkoj.
Koliko će trebati Finskoj i Švedskoj da se pridruže NATO-u?
Dvije nordijske zemlje službeno su podnijele zahtjev za članstvo u NATO-u usljed sve veće zabrinutosti za njihovu sigurnost nakon ruske invazije na Ukrajinu.
O načinu na koji neka zemlja postaje članica NATO-a i koliko dugo taj proces može potrajati za Finsku i Švedsku čitajte ovdje.
Turska blokira pregovore o pristupanju Finske i Švedske NATO-u
Turska je blokirala početak pregovora o pristupanju Finske i Švedske NATO-u, potvrdili su izvori iz NATO-a za dpa.
Sjevernoatlantsko vijeće nije stoga moglo donijeti odluku o početku pristupnog procesa.
Švedska i Finska formalno su podnijele zahtjeve za članstvom u NATO-u glavnom sekretaru Saveza Jensu Stoltenbergu ranije u srijedu.
Turska ne može prihvatiti njihovo pristupanje NATO-u jer smatra da bi to kompromitiralo sigurnost NATO-a, rekao je turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, koji optužuje Švedsku i Finsku da podržavaju terorizam.
Ruski vojnik priznao krivicu na suđenju za ratne zločine
Vadim Šišimarin, prvi ruski vojnik kojem se sudi za ratne zločine od početka rata u Ukrajini, izjasnio se da je kriv za ubistva ukrajinskih civila.
Ovaj 21-godišnjak pojavio se pred sudom u Kijevu optužen da je 28. februara, četiri dana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, kroz otvoren prozor automobila upucao civila u regiji Sumi.
Ukoliko bude optužen, prijeti mu doživotni zatvor.
Glavna ukrajinska tužiteljica Irina Venediktova prethodno je rekla da njena kancelarija sprema optužbe za ratne zločine protiv 41 ruskog vojnika.
Nije poznato koliko je osumnjičenih za ratne zločine u rukama Ukrajinaca ili će im se suditi u odustvu.
Rusija protjeruje italijanske diplomate, Draghi to smatra ‘neprijateljskim’ činom
Rusija će u znak odmazde protjerati 24 italijanska diplomata, što je italijanski premijer nazvao “neprijateljskim” činom te upozorio na opasnost od prekida diplomatskih kanala s Moskvom, javljaju u srijedu agencije.
Rusija se odlučila na čin odmazde nakon što su evropske zemlje prve protjerale rusko diplomatsko osoblje, javila je u srijedu ruska novinska agencija RIA.
Draghi je upozorio da se diplomatski kanali s Moskvom ne smiju prekinuti.
“Ovo apsolutno ne smije voditi prema prekidu diplomatskih kanala jer će se upravo putem tih kanala, ako uspijemo, postići mir koji mi zasigurno želimo”, rekao je šef italijanske vlade.
Peskov: Uvozne carine poskupjele bi rusku naftu
Američki prijedlog o uvođenju carina na rusku naftu značio bi da će kupci morati platiti više ili tražiti druge dobavljače, rekao je u srijedu glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Američka ministrica finansija Janet Yellen u utorak je izjavila da bi Evropska unija mogla kombinirati uvozne carine na rusku naftu s postupnim naftnim embargom koji pokušava uvesti kako bi smanjila ruske prihode od energije u sklopu šestog kruga sankcija toj zemlji zbog invazije na Ukrajinu.
Koncept carina bit će predstavljen na sastanku ministara finansija sedam najvećih svjetskih ekonomija G7 ove sedmice kao ekonomski jeftiniji način da se prihodi od nafte izvuku iz Moskve uz postizanje bržih rezultata, rekli su dužnosnici američkog ministarstva finansija.
Schroder gubi povlastice zbog veza s Rusijom
Ne prestaju kritike na bivšeg njemačkoga kancelara Gerharda Schrodera jer je odbio eksplicitno osuditi rusku invaziju na Ukrajinu, a pritisnuta javnim mnijenjem vlada predlaže ukidanje niza njegovih povlastica koje mu pripadaju kao bivšem čelniku vlade.
Njemačka vladajuća koalicija predvođena socijaldemokratima (SPD), strankom kojoj pripada i koju je nekoć vodio sam Schroder, smanjuje njegova posebna prava koje mu pripadaju kao bivšem kancelaru.
Tako će prema prijedlogu vlade koji bi u četvrtak trebao odobriti parlamentarni odbor za budžet, ostati bez ureda i osoblja.
Schroderu će se dopustiti da zadrži penziju i ličnu zaštitu.
Schroder je bio kancelar od 1998. do 2005. godine, kao zadnji socijaldemokrat koji je vodio Njemačku prije Olafa Scholza. Nakon toga, između ostalog, radio je za plinovodnu kompaniju Nord Stream, ruski Gazprom i energetsku kompaniju Rosneft.
Vodstvo SPD-a zatražilo je od njega da napusti stranku.
Moskva tvrdi da se predalo 959 ukrajinskih boraca iz Azovstala
Rusija je u srijedu objavila da se od ponedjeljka predalo ukupno 959 ukrajinskih boraca, uključujući 80 ranjenika, iz bunkera i tunela ispod čeličane Azovstal u Mariupolju.
Rusko ministarstvo obrane objavilo je da se u zadnja 24 sata predalo 694 ukrajinskih boraca, među kojima pripadnici jedinice Azov, uključujući 29 ranjenika.
Po istom izvoru, 51 ranjenik smješten je u bolnici u Novoazovsku, naselju koje kontroliraju Rusi i njihovi separatistički saveznici.
Ministarstvo nije ništa reklo o tome kakva će biti sudbina zarobljenika.
Grlić Radman: Finska i Švedska imaju “bezrezervnu” podršku Hrvatske za NATO
Šef diplomatije Gordan Grlić Radman rekao je u srijedu da Hrvatska “bezrezervno” podržava članstvo Finske i Švedske u NATO savezu te da je stalnom predstavniku pri NATO-u u Briselu dao naputak za prihvatanje zahtjeva za članstvo te dvije zemlje.
“Ja sam apsolutno u ime hrvatske vlade na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a u Berlinu proteklog vikenda kazao da dajemo nedvojbenu, bezrezervnu podršku tim zemljama (…) to je bilo bez imalo okolišanja”, rekao je Grlić Radman za Hrvatski radio, prenijela je Hina.
Za izjave predsjednika Zorana Milanovića da Hrvatska treba blokirati pristup spomenutih država u NATO sve dok se ne izmjeni izborni zakon u BiH, kazao je da su to “ucjene” i da je to “nevropski”.
“To je ucjena (…) ta dva procesa treba razdvojiti”, rekao je Grlić Radman.
Finska i Švedska službeno podnijele zahtjeve za pridruživanje NATO-u
Finska i Švedska službeno su podnijele zahtjeve za pridruživanje NATO-u u sjedištu saveza u srijedu, pokrenuvši proces pristupanja za koji se očekuje da će trajati samo nekoliko sedmica.
I Švedska i Finska bile su neutralne tokom hladnog rata, a njihova odluka o pridruživanju NATO-u potaknuta ruskom invazijom na Ukrajinu jedna je od najznačajnijih promjena u evropskoj sigurnosnoj arhitekturi u više desetljeća.
Opširnije na linku ovdje.
Sudbina stotina ukrajinskih boraca neizvjesna nakon predaje
Sudbina ukrajinskih branitelja mariupoljske čeličane Azovstal ostala je neizvjesna nakon što se dio njihovih saboraca predao nakon čega su prevezeni na teritorij pod ruskom kontrolom.
Dok je zamjenica ukrajinske ministrice odbrane Hanna Malyar govorila o njihovom povrataku kući, predsjednik Volodimir Zelenski je upozorio da “posao vraćanja dječaka kući … zahtijeva delikatnost i vrijeme”.
Predsjednik ruskog parlamenta rekao je da će razmotriti zabranu razmjene ruskih ratnih zarobljenika za zarobljene pripadnike ukrajinske jednice Azov.
Vjačeslav Volodin, predsjednik Državne dume, rekao je da su članovi Azova “nacistički zločinci” koji ne bi trebali biti uključeni u razmjenu zarobljenika.
Kremlj pristao na pregovore kako bi Mariupolj stavio brže pod kontrolu
Ukrajina je, u pregovorima o evakuaciji svojih boraca iz čeličane Azovstal, vjerovatno pristala na uvjete Rusije i naredila svojim jedinicama da se predaju, objavio je Institut za proučavanje rata.
Branitelji Mariupolja zarobljeni u Željezari Azovstal vjerojatno su se predali nakon što su ukrajinski dužnosnici pregovarali o mjerama evakuacije s Kremljom”, navodi institut u svojoj posljednjoj procjeni.
“Kremlj je možda pristao na uvjetnu predaju branitelja Azovstala kako bi ubrzao sposobnost Rusije da proglasi Mariupolj u potpunosti pod svojom kontrolom”, dodaje se.
Institut je također primjetio da su na ruskim društvenim mrežama bili različiti komentari, a neki su okrivili rusku vladu za pregovore s ukrajinskim “teroristima” i “nacistima”.
Medvedev: Nećemo dozvoliti Treći svjetski rat, ali odgovorit ćemo na napad
Rusija neće dozvoliti da izbije treći svjetski rat, ali može da momentalno i “supersnažno” odgovori u slučaju da bude napadnuta, poručio je zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev.
Medvedev je na Telegramu, nakon posjete nuklearnom centru u Sarovu, rekao da se nuklearni štit Rusije sastoji od arsenala najsavremenijeg i pouzdanog naoružanja koje “hladi ambicije onih koji su spremni da pokrenu treći svjetski rat na svoju ili tuđu ruku”, prenio je TASS.
“Mi nećemo dozvoliti tu situaciju, ali smo primorani da uvijek kažemo i podsjetimo da u slučaju napada na našu zemlju možemo da pružimo trenutan i supersnažan odgovor, i odbijemo bilo kakvu agresiju koja prijeti našoj zemlji”, rekao je Medvedev.
Ukrajina: Rusi nastavljaju raketne napade širom zemlje
Ruske snage nastavljaju raketne napade na vojne ciljeve i civile širom Ukrajine, tvrdi ukrajinska vojska.
Kako dodaje, ruske snage vrše napade i u Donjecku, a granatiraju i pograničnu Černigovsku i Sumsku oblast.
WHO: Moguće izbijanje kolere u Mariupolju
Menadžerica Svjetske zdravstvene organizacije Dorit Nitzan rekla je da se WHO priprema za potencijalno izbijanje kolere u Mariupolju, gdje su oštećeni mnogi infrastrukturni objekti.
“Mnoge cijevi su oštećene, a dobijamo informacije sa terena da su na ulicama bare i da su pomiješane kanalizacija i voda za piće”, rekla je Nitzan, prenosi Ukrinform.
Prema njenim rečima, WHO to ocjenjuje kao ogromnu prijetnju od pojave mnogih infekcija, uključujući koleru.
Dodala je da ta organizacija priprema vakcine za koleru i da blisko sarađuje sa nevladinim organizacijama i partnerima koji mogu doći u Marijupolj i podržati ljude.
Potpredsjednik ruske vlade posjetio Hersonsku oblast u Ukrajini
Potpredsjednik ruske vlade Marat Khusnullin posjetio je Hersonsku oblast na jugu Ukrajine i rekao kako bi to područje zauzelo vrijedno mjesto u „ruskoj porodici“, prenosi agencija dpa.
Regija koja okružuje ovaj lučki grad zauzela bi “vrijedno mjesto u našoj ruskoj porodici”, rekao je Khusnullin tokom posjete, prenose RIA Novosti.
U toj ukrajinskoj regiji, Rusija je 1. maja uvela ruski rubalj kao službenu valutu, a prije nekoliko dana, vlada instalirana od strane Rusije najavila je svoje planove da od Moskve zatraži pravo da postane dio Rusije.
Regionalni proruski potpredsjednik vlade Kiril Stremousov rekao je kako neće biti referenduma, kao niti opcije da ta regija postane republika. Neodržavanje referenduma opravdao je činjenicom da referendum o pripajanju krimskog poluotoka, održan 2014. godine, nije bio međunarodno priznat.
S druge strane, ukrajinska je vlada uvjerena da rusifikacija Hersonske oblasti neće uspjeti.
Australija uvela sankcije protiv osam ruskih novinara
Vlada Australije uvela je sankcije protiv osam ruskih novinara, brojnih vladinih zvaničnika i pravnih lica, saopštilo je Ministarstvo vanjskih poslova i trgovine (DFAT).
Na listi se nalaze generalni direktor Rossiya Segodnya Dmitrij Kiseljev, generalni direktor TV stanice Russia today Aleksej Nikolov, novinar Sergej Brilev, generalni direktor Gazprom Media Holdingsa Aleksandar Žarov, TV voditelj Mihail Leontjev i vojni dopisnici Jevgenij Podubni, Aleksandar Koc i Dmitrij Stešin, prenosi agencija TAS S.
Osim toga, Australija je stavila na crnu listu direktora Muzeja pobjede Aleksandra Školnika, vršioca dužnosti ministra za vanredne situacije Aleksandra Čuprijana, prvog zamjenika direktora ruske službe sigurnosti Sergeja Koroljova i prvog zamjenika načelnika Generalštaba Oružanih snaga Rusije Nikolaja Bogdanovskog.
Kompanije koje su pogođene sankcijama su ruska privatna vojna kompanija Vagner i dva bjeloruska preduzeća.