Zašto se Turska protivi članstvu Švedske i Finske u NATO-u?

Historijske odluke Finske i Švedske da se priključe NATO-u naišle su na prve prepreke, nakon što su turski zvaničnici zauzeli čvrst stav protiv ekspanzije Alijanse na dvije nordijske zemlje.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u ponedjeljak je rekao da se finske i švedske delegacije „ne bi trebale mučiti“ i putovati u Ankaru, nakon što je Stockholm najavio da će dvije zemlje u Turskoj pokušati promijeniti turski stav.

Za ulazak dvije zemlje u NATO, koji su one odabrale zbog ruske invazije na Ukrajinu, mora postojati saglasnost svih 30 članica.

Turska je postala članica NATO-a zajedno sa Grčkom, u okviru drugog proširenja Alijanse 1952. godine, manje od tri godine nakon njenog formiranja.

Evo šta treba znati o turskom stavu.

Zašto Turska ima problem sa članstvima Švedske i Finske?

Erdogan je u ponedjeljak optužio dvije nordijske zemlje za podršku terorizmu.

„Nijedna od tih država nema jasan i otvoren stav prema terorističkim organizacijama“, rekao je Erdogan, misleći na Radničku partiju Kurdistana (PKK), koju Ankara smatra „terorističkom grupom“ i ostale kurdske grupe aktivne u Turskoj i njenoj okolini.

„Kako im možemo vjerovati?“.

Istog dana, turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu obrušio se na Finsku i Švedsku jer ne isporučuju osobe koje su osumnjičene u Turskoj, uprkos zahtjevima Ankare.

Traženi pojedinci su ili optuženi za veze sa PKK-om iz Gulenovog pokreta, koji se u Turskoj smatra odgovornim za pokušaj državnog udara 2016. godine u kojem su ubijene stotine ljudi.

U odgovoru, finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto, rekao je da je iznenađen turskim stavom, te da se ne želi cjenjkati s Ankarom.

Erdogan je ciljao na Švedsku kada je govorio o vojnim sankcijama za Tursku. Švedska je 2019. zamrznula prodaju oružja Turskoj, zbog njene vojne operacije u susjednoj Siriji.

Turska vojska izvršila je nekoliko prekograničnih operacija u Siriji od 2016. godine, ciljajući snage ISIL-a i kurdske borce koje Ankara smatra „teroristima“, Turska kontroliše dio teritorije na sjeveru Sirije, a neke nevladine organizacije je optužuju da istjeruje lokalno stanovništvo.

Kako je SAD uključen u problematiku?

Mensur Akgun, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Kultur u Istanbulu, kaže Al Jazeeri da Ankara želi iskoristiti kandidature Švedske i Finske kao polugu za rješavanje problema koje ima sa Sjedinjenim Državama, koji čvrsto podržavaju odluke Finske i Švedske.

„Ankara je pod američkim sankcijama oko borbenih aviona F-35 i nije sretna zbog toga“, tvrdi Akgun.

Jedan od glavnih problema u odnosima SAD-a i Turske posljednjih godina je odluka Ankare da kupi ruske protuzračne sisteme S-400.

U julu 2019, SAD je uklonio Tursku iz programa F-35, nekoliko dana nakon što je Turska primila prvu isporuku sistema S-400.

SAD i saveznici NATO-a tvrde da upotreba ruskog sistema projektila od strane jedne članice predstavlja opasnost za NATO-ove odbrambene sisteme, dok Turska tvrdi da se za njih odlučila jer je administracija nekadašnjeg američkog predsjednika Baracka Obame zamrznula tursku kupovinu američkog sistema Patriot, koji koriste članice NATO-a.

Turska također osuđuje američku podršku naoružanim kurdskim grupama u Siriji. SAD PKK smatra „terorističkom“ organizacijom, ali je vojno i politički podržavao kurdske Jedinice narodne zaštite (YPG), sirijski ogranak PKK-a, naročito tokom vrhunca borbe protiv ISIL-a 2010-ih godina.

Da li je bilo sličnih sporova oko NATO-a?

Diplomatski zastoji oko ekspanzije NATO-a dešavali su se i prije. U najsvježijem slučaju, Grčka je godinama oneogućavala Makedoniji pristup Alijansi, protestujući protiv njenog imena i navodeći da njegovom upotrebom kradu grčko nasljeđe.

Grčka i Makedonija su 2019. potpisale sporazum prema kojem je ime zemlje promijenjeno u Sjeverna Makedonija, a poslije toga Atina je prestala sa blokadom i omogućila Skoplju da uđe u NATO.

Šta je sljedeće?

Turska je historijski gledano zagovornik širenja NATO-a, pa Akgun misli da će se ipak pronaći neki kompromis.

„Turska možda neće dobiti baš ono što traži, ali saveznici će joj vjerovatno ponuditi nešto što će je zadovoljiti“, rekao je Al Jazeeri.

„Ankara će pregovarati kao što to rade i ostale zemlje, u skladu sa svojim nacionalnim interesom“.

„Na kraju, Turska nikada u historiji nije narušavala konsenzus u NATO-u i i dalje će nastojati da to ne čini. No, to neće biti bezuslovno“.