U Kijevu prvo suđenje ruskom vojniku za ratni zločin u Ukrajini

Vadimu Šišimarinu, optuženom da je pucao 62-godišnjem Ukrajincu u glavu, prijeti kazna doživotnog zatvora.

Šišimarin, član tenkovske jedinice koju je zarobila ukrajinska vojska, priznao je da je pucao u civila (AP)
  • Erdogan kaže da Turska ne podržava finsko i švedsko članstvo u NATO-u
  • Ukrajina tvrdi da je pogodila još jedan ruski brod
  • Ministar: Ukrajina potrošila 8,3 milijardi dolara na rat
  • Republikanac u Senatu blokirao pomoć SAD-a Ukrajini od 40 milijardi dolara
  • Institut za studije rata: Ruske snage vjerovatno kontrolišu cijeli Rubižnje
  • U petak prvo suđenje ruskom vojniku optuženom za ratni zločin
  • Wall Street Journal: Ruske granate u martu sjeverno od Kijeva ubile 37 civila

U nastavku pročitajte više o ratu u Ukrajini:


Snimak ruskih vojnika koji pucaju u nenaoružane civile

Američka tv mreža CNN podijelila je videosnimku ruskih vojnika u Ukrajini koji, kako se čini, pucaju u leđa nenaoružanih civila u Kijevu na dan 16. marta.

Grupa za provjeru činjenica njemačke agencije dpa ocijenila je da se videosnimak čini autentičnim jer je nekoliko nadzornih kamera uhvatilo taj izgred iz različitih uglova, iako snimak nije zvučan.

CNN je rekao da je snimku izvadio iz vozila gdje se napad i dogodio.

Snimka prikazuje dvojicu muškaraca koje vojnici očito pretresaju u potrazi za oružjem.

Čini se da vojnici i civili razgovaraju, a zatim se vojnici okreću i odlaze, a dvojica civila počinju ulaziti u svoje vozilo za prodaju.

Međutim, kada su civili okrenuli leđa, ruski vojnici na njih su zapucali.

Jedan od muškaraca uspio je izvući mobitel kako bi pozvao pomoć, međutim, kako javlja CNN, podlegao je ozljedama.


Ukrajina potpisala ugovore o uvozu goriva

Ukrajina je potpisala ugovore o uvozu 300.000 tona dizela i 120.000 tona benzina, saopštila je danas potpredsednica ukrajinsek vlade Julija Sviridenko.

Cilj uvoza goriva je pokrivanje domaće potrošnje u maju, prenosi Reuters.

Prema njenim rečima, Rusija je od početka invazije 24. februara uništila 27 skladišta goriva i rafineriju nafte Kremenčuk u centralnoj Ukrajini.


Lavrov: EU se pretvara u privjesak NATO-a

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je u petak da se Evropska unija iz ekonomske platforme pretvara “privjesak” Sjevernoatlanskog saveza (NATO).

Govoreći na konferenciji za novinare u glavnom gradu Tadžikistana Dushanbeu, nakon sastanka ministara vanjskih poslova Zajednice nezavisnih država, Lavrov je rekao da se “EU pretvorila iz konstruktivne ekonomske platforme u agresivnog militantnog igrača koji pokazuje svoje ambicije izvan evropskog kontinenta”.

“Prije neki dan je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u svom klasičnom agresivnom stilu izjavila da je EU dužna igrati aktivnu ulogu u osiguravanju sigurnosti indo-pacifičke regije. Oni upravo jure po stazama koje NATO već postavlja, potvrđujući time trend da se spajaju sa Sjevernoatlantskom alijansom i da će obavljati funkcije privjeska”, rekao je Lavrov.

(Reuters)

Rusija savjetuje građanima da ne putuju u Britaniju

Rusija je rekla u petak da preporučuje svojim građanima da ne putuju u Britaniju.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova navelo je da se proces dobivanja ruskih viza odgađa jer Britanija daje veći prioritet ukrajinskim izbjeglicama.

Rečeno je također da Rusi ne mogu plaćati Mastercardom i Visom, koje su obustavile svoj rad u Rusiji.

“Kad se uzme u obzir iznimno neprijateljski stav Ujedinjenog Kraljevstva prema našoj zemlji, kako bi izbjegli financijske gubitke i druge moguće probleme, preporučujemo ruskim građanima da se suzdrže, ako je moguće, od putovanja u Ujedinjeno Kraljevstvo i pokušaja dobivanja britanske vize”, rečeno je.

“Dok se situacija ne normalizira, odnosit ćemo se na isti način prema Britancima.”

Britansko djelovanje je “politički motivirano kršenje prava ruskih građana”, reklo je ministarstvo.


Erdogan kaže da Turska ne podržava finsko i švedsko članstvo u NATO-u

Turski predsjednik Tayyip Erdogan rekao je u petak da nije moguće da NATO članica Turska podrži planove Švedske i Finske da se pridruže Savezu, rekavši da su nordijske zemlje bile “dom mnogih terorističkih organizacija”.

“Pratimo razvoj događaja po pitanju Švedske i Finske, no nemamo pozitivne stavove”, Erdogan je rekao novinarima u Istanbulu, dodavši da je bila greška što je Grčka u prošlosti prihvaćena za NATO članicu.

(EPA)

Scholz pozvao Putina da pristane na prekid vatre u Ukrajini

Njemački kancelar Olaf Scholz pozvao je predsjednika Rusije Vladimira Putina tokom telefonskog razgovora da pristane na prekid vatre u Ukrajini što je prije moguće, izjavio je danas portparol njemačke vlade.

Primirje je neophodno da bi se poboljšala humanitarna situacija u Ukrajini i omogućio napredak u pronalaženju diplomatskog rješenja za sukob, rekao je portparol, prenio je Reuters.

Tokom razgovora, koji je trajao 75 minuta, Scholz je podsjetio Putina na odgovornost Rusije za globalnu situaciju sa hranom, dodao je portparol.


Zelenski: Spreman sam razgovarati s Putinom, ali samo s njim

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovio je ponudu za odražavanjem razgovora sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, no, rekao i da povlačenje ruskih snaga iz Ukrajine treba biti početna tačka za bilo kakve diskusije.

„Kao predsjednik, spreman sam razgovarati s Putinom, ali samo s njim. Bez bilo kakvih posrednika, i u formi dijaloga, a ne postvaljanja ultimatuma“, rekao je za italijanski RAI 1, prenio je Reuters.

Rusija i Ukrajina od 29. marta nisu održale razgovore licem u licem.


Borrell: Ukrajini još 500 miliona eura od Evropske unije

Evropska unija obećala je donirati Ukrajini još 500 miliona eura za kupovinu teškog naoružanja kako bi zaustavila rusku invaziju, saopćio je šef evropske diplomatije u petak u Njemačkoj na okupljanju šefova diplomatija Grupe sedam industrijskih sila.

Josep Borrell, visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku, također je izjavio kako se nada da će privoljeti članice bloka da pristanu na naftni embargo protiv Rusije u skorije vrijeme, uprkos neslaganju nekih zemalja članica.

(EPA)

Linde: Članstvo Švedske u NATO bi imalo stabilizujući efekt

Švedska ministrica vanjskih poslova Ann Linde izjavila je da bi članstvo te zemlje u NATO povećalo sigurnost za susjedne zemlje oko Baltičkog mora i imalo stabilizujući efekat.

Linde je to izjavila dan nakon što se susjedna Finska izjasnila da aplicira za članstvo u Alijansi.

Ona je dodala da je status vojne neutralnosti Švedske odigrao dobru ulogu, ali sada smo, kako je navela, u novoj situaciji, prenosi Reuters.

“Članstvo Švedske u NATO bi imalo efekt sprečavanja konflikta na sjeveru Evrope”, rekla je Linde.

Istovremeno, švedski ministar odbrane Peter Hultqvist naveo je da bi, ako Švedska aplicira za članstvo u NATO, tada postojao rizik od ruske reakcije, ali da bi njegova zemlja bila spremna na to.


U Kijevu počelo prvo suđenje za ratne zločine

Na ukrajinskom sudu počelo je prvo suđenja koji se odnosi na navodne ratne zločine koje je ruska vojska počinila u Ukrajini od početka invazije 24. februara, a optužen je ruski vojnik koji je, kako se kaže, ubio 62-godišnjeg civila.

Ukrajinska vlada optužuje Rusiju za zvjerstva i brutalnost nad civilima, te tvrdi da je od početka invazije identificirala više od deset hiljada mogućih ratnih zločina.

Rusija poriče da za mete uzima civile, kao i da učestvuje u ratnim zločinima, te optužuje Ukrajinu da ih inscenira.

Sud u Kijevu identifikovao je vojnika kao Vadima Šišimarina, te tvrdi da je optužen za „kršenje zakona i normi ratovanja“.

Ubistvo se dogodilo početkom rata, kada su ruski tenkovi napredovali ka Kijevu.

Šišimarin, član tenkovske jedinice koju je zarobila ukrajinska vojska, priznao je da je pucao u civila, što je objavljeno u video snimku Sigurnosne službe Ukrajine.

“Naređeno mi je da pucam. Ispalio sam jedan metak, čovjek je pao, a mi smo nastavili”, rekao je Šišimarin o ubistvu koje se desilo 28. februara, piše AP.

Njegova izjava putem video snimka je “jedno od prvih priznanja neprijatelja”, navela je ukrajinska sigurnosna služba.


WSJ: Ruske granate u martu sjeverno od Kijeva ubile 37 civila

Ruske snage u martu su ubile najmanje 37 ukrajinskih civila koji su pokušali pobjeći od okupatora u selima sjeverno od Kijeva, izvijestio je Wall Street Journal.

Većina je stradala duž ceste koja povezuje sela Motižin i Jasnohorodku, koja su okupirana u martu, kaže se u izvještaju.

Nakon analize snimaka nadzornih kamera, lokacija ruskih snaga i intervjuiranja preživjelih i policije, WSJ je zaključio da je većina civila u bijegu gađana i ubijena minobacačkom vatrom.


Kina: Odluka Vijeća za ljudska prava UN-a o Rusiji će uzdrmati povjerenje u to tijelo

Portparol kineskog ministarstva vanjskih poslova Zhao Lijian rekao je da će odluka Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih nacija da otvori istragu o mogućem kršenju ljudskih prava od strane ruskih trupa uzdrmati povjerenje članica u to tijelo.

Rezolucija Vijeća o pokretanju istrage usvojena je u četvrtak velikom većinom glasova, 33, dok su dvije članice glasale protiv – Kina i Eritreja.

Zhao je tijekom brifinga za novinare rekao da je prigovor Kine nastao zbog toga što UN nije obratio pažnju na neke zemlje koje vode rat, dok je odlučio ciljati druge.

(AP)

Ruske snage i dalje pokušavaju zauzeti Azovstal

Savjetnik gradonačelnika Mariupolja Petro Andrjuščenko izjavio je da ruske snage jutros pokušavaju prodrijeti na teritoriju fabrike Azovstal u tom gradu.

Andrjuščenko je rekao da ruske snage, dok traje granatiranje, pokušavaju da se probiju do centralnog dijela fabrike, navodi Unian.

On je objavio i fotografiju, na njoj se vidi kako ruski vojnici šetaju oko fabrike.

Generalštab Oružanih snaga Ukrajine saopštio je jutros da je Rusija nastavila artiljerijske i zračne udare na Mariupolj, a da su glavni napori i dalje koncentrisani na blokiranje ukrajinskih trupa u zoni fabrike Azovstal.


Britanska ministrica: Sankcije ukinuti tek kada posljednji ruski vojnik napusti Ukrajinu

Međunarodne sankcije protiv Rusije treba ukinuti tek kada posljednji ruski vojnik napusti Ukrajinu, izjavila je britanska šefica diplomatije.

Ministrica vanjskih poslova Liz Truss poručila je na sastanku ministara vanjskih poslova G7 u Njemačkoj da se ruski predsjednik Vladimir Putin mora suočiti s porazom koji bi spriječio buduću agresiju.

“Putin se ponižava na svjetskoj pozornici”, kazala je, i dodala da mu mora biti uskraćen svaki benefit od njegove invazije na Ukrajinu.

Također je pozvala da se Ukrajini proširi pristup vojnoj opremi NATO-a.


Suđenje ruskom vojniku za ratni zočin

Ruskom vojniku u petak će u Ukrajini biti suđeno za ratni zločin zbog pucanja na nenaoružanog civila.

Vadim Šišimarin optužen je da je pucao 62-godišnjem Ukrajincu u glavu u selu Čupakivka na sjeveroistoku zemlju, a prema ukrajinskom zakonu koji se odnosi na zakone i pravila ratovanja, suočava se sa kaznom doživotnog zatvora.


Guverner: U granatiranju u regiji Luganska dvoje mrtvih

U granatiranju stambenih zona oko Luganska poginule su dvije osobe, a uništeno je skoro 60 domova, saopštio je guverner regije.

„U Severodonjecku je oštećeno sedam visokih zgrada, a jedna u Lisičansku“, napisao je na Telegramu Serhej Haidai, te je dodao da su najviše stradali Popasna i Gorski.

U selima širom regije je, tvrdi, uništeno više od 50 kuća.

Naveo je da su poginuli muškarac iz Lisičanska i dječak iz Zolote.

(AP)

Ukrajinske snage spriječile rusku vojsku da prijeđe rijeku u Donbasu

Ruske snage vrše „značajne napore“ u regiji Izjuma i Severodonjecka kako bi konačno prodrli prema Sloviansku i Kramatorsku, tvrdi britansko ministarstvo odbrane.

„Primarni cilj je izolirati ukrajinske snage i onemogućiti im podršku i pojačanja sa zapada zemlje“, tvrdi ministarstvo u posljednjem obavještajnom izvještaju.

Navode da su ukrajinske snage spriječile rusku vojsku da prijeđe rijeku koja presjeca Donbas, te da je ruska strana u tom pokušaju pretrpjela gubitke.

„Prelazak rijeke u neodgovarajućem okruženju je vrlo rizičan manevar i govori o pritisku pod kojim su ruski zapovjednici da postignu napredak u operacijama u istočnoj Ukrajini”, dodalo je ministarstvo.


Michel: Ugrožena globalna sigurnost

Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel je u posjeti japanskoj Hiroshimi, prvom gradu koji je pretrpio atomsko bombardovaje, rekao u petak da je globalna sigurnost ugrožena ruskom invazijom na Ukrajinu i nedavnim raketnim testom Sjeverne Koreje.

Michel je kazao da je memorijalni grad Hiroshima “oštar podsjetnik na hitnost” jačanja međunarodnih pravila za nuklearno razoružanje i kontrolu naoružanja.

“Dok razgovaramo, globalna sigurnost je ugrožena. Rusija, nuklearna naoružana država, napada suverenu naciju Ukrajinu, sramno i neprihvatljivo spominjući upotrebu nuklearnog oružja”, istaknuo je Michel u govoru.


Ministar: Ukrajina potrošila 8,3 milijardi dolara na rat

Ukrajina je bila primorana potrošiti 8,3 milijardi dolara na rat sa Rusijom umjesto na razvoj, saopštio je ministar finansija Sergej Marčenko za Reuters.

Podatak koji ukrajinska vlada do sada nije objavila otkriva ekonomski vrtlog u kojim se Ukrajina nalazi, dok se istovremeno bori sa obnovljenom ruskom ofanzivom na istoku zemlje, navodi britanska agencija.

Potrošnja, preusmerena iz nekih sredstava koja su prvobitno bila predviđena budžetom za razvoj, išla je za kupovinu i popravku oružja i za hitnu pomoć interno raseljenim licima, rekao je ministar, prenosi Tanjug.

Vlada je prikupila samo 60 posto planiranih poreznih prihoda za april, naveo je Marčenko.


Savjetnik Zelenskog: Ruski brod teško oštećen, ali ne i potopljen

Savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog rekao je da je ruski brod za logistiku Vsevolod Bobrov prevotio sistem protuzračne odbrane prema Zmijskom otoku, u trenutku kada ga je Ukrajina navodno pogodila.

Oleksij Arestovič naveo je da je brod ozbiljno oštećen, ali da ne vjeruje da je potopljen.

Nije bilo potvrde iz Moskve, kao niti izvještaja o žrtvama.

(Reuters)

Fotografije pokazuju vjerovatni napad na ruski desantni brod

Pojavile su se satelitske slike koje navodno pokazuju posljedice vjerovatnih raketnih napada na ruski desantni brod klase Serna u blizini otoka Snake, blizu morske granice Ukrajine s Rumunijom.

Ukrajina je ranije objavila da je ruski brod Vsevolod Bobrov pogođen u blizini Zmijskog otoka, gdje se posljednjih dana vode borbe, ali nije iznijela detalje.

Fotografije, koje je snimila američka privatna kompanija Maxar Technologies, također otkrivaju štetu na zgradama na Zmijskom otoku.

(Reuters)

Šest povrijeđenih u Čerkasiju

Krstareći projektil pogodio je zgradu u centru Čerkasija, u centralnoj Ukrajini, izvijestila je policija.

Navodno je šest osoba povrijeđeno.

Grupa građana okupila se u blizini da prime svoje penzije, ali niko od njih nije povrijeđen, rečeno je.


Porodice traže spašavanje boraca iz Azovstala

Porodice ukrajinskih boraca koji očajnički brane čeličanu Azovstal u Mariupolju zahtijevaju da se učini više za njihovo spašavanje.

Reuters je izvijestio da je grupa rođaka boraca, kao i onih koji ih podržavaju marširala centrom Kijeva.

„Uslovi u kojima su oni su užasni“, rekla je žiteljka Mariupolja Alina Nesterenko, koja je bila na demonstracijama. „Nemam riječi da ih opišem. Zato smo ovdje. Molimo na svaki mogući način za spas voljenih“.


Institut za studije rata: Ruske snage vjerovatno kontrolišu cijeli Rubižnje

Ruske snage najvjerovatnije kontrolišu cijeli Rubižnje, a u četvrtak su, prema svemu sudeći, zauzeli grad Voevodivku, sjeverno od Severodonjecka, tvrdi Institut za studije rada.

„Vjerovatno će u narednim danima pokrenuti kopnenu ofanzivu na, ili oko Severodonjecka, rekao je Institut u novoj objavi.

(Reuters)

Ruski diplomata: Finska i Švedska bit će ‘mete’ kao članice NATO-a

Članstvo u NATO-u Švedske i Finske i raspoređivanje savezničkih snaga na njihovoj teritoriji, načinit će ih mogućim metama Rusije, rekao je ruski predstavnik u Ujedinjenim nacijama.

„Znaju da će, od trenutka kada postanu članice NATO-a, ruska strana odgovoriti odgovarajućim potezima“, rekao je Dmitri Polianski.

„Ako bude raspoređivanja NATO-a na toj teritoriji, one će postati meta, ili moguća meta, napada“.

„Desecima godina su živjeli normalno, sa nama, kao dobri susjedi. Ako iznenada odluče postati dijelom veoma neprijateljskog bloka, to je njihova odluka“, dodao je.


Republikanski senator blokirao američku pomoć Ukrajini

Američki senator iz reda Republikanaca Rand Paul suprotstavio se čelnicima obje glavne stranke u SAD-u i odgodio odobrenje dodatnih 40 milijardi dolara američke pomoći Ukrajini.

Senat je bio spreman za raspravu i glasanje o paketu vojne i ekonomske pomoći, ali Paul je uskratio čelnicima jednoglasni dogovor koji im je bio potreban za nastavak procesa.

Zakon je velikom većinom odobrio Zastupnički dom, ali bez podrške svih 100 senatora, sada će uslijediti dugotrajan zakonodavni proces u gornjem domu kongresa.

Paul zahtijeva da se zakon izmijeni kako bi se glavnom inspektoru omogućio nadzor potrošnje za Ukrajinu.

“Ovo je drugi trošak za Ukrajinu u dva mjeseca. A ovaj je tri puta veći od prvog”, rekao je Paul prije nego što je službeno blokirao paket pomoći.

“Kongres samo želi nastaviti trošiti i trošiti.”

(AP)
Izvor: Al Jazeera i agencije