Rat u Ukrajini: Evropa potvrdila da je Moskva opasnost po svjetski poredak
Dok Volodimir Zelenski govori kako se počeo ostvarivati napredak u naporima zemlje da osigura međunarodne sigurnosne garancije, čelnici okupirane ukrajinske oblasti Herson nastoje pripojiti to područje Rusiji.
Dva visoka evropska zvaničnika izjavila su u četvrtak tokom posjete Tokiju da Rusija predstavlja “najveću direktnu prijetnju svjetskom poretku”. Dok ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski govori kako se počeo ostvarivati napredak u naporima zemlje da osigura međunarodne sigurnosne garancije, čelnici okupirane ukrajinske oblasti Herson nastoje pripojiti to područje Rusiji.
Nakon sastanka s japanskim premijerom Fumiom Kishidom, u pratnji predsjednika Evropskog vijeća Charlesa Michela, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da je Rusija “danas najveća direktna prijetnja svjetskom poretku sa svojim barbarskim ratom protiv Ukrajine i zabrinjavajućim savezom s Kinom”.
Dva evropska zvaničnika posjetila su Tokio u četvrtak u sklopu godišnjih pregovora između Japana i Evropske unije, koji se ove godine održavaju u sjenci rata u Ukrajini i usred rastuće zabrinutosti u Aziji oko vojnih ambicija Kine.
Sa svoje strane, japanski premijer Kishida, čija se vlada pridružila strogim zapadnim sankcijama Moskvi, posebno u oblastima finansija i energetike, naglasio je da “ruska invazija na Ukrajinu nije pitanje koje se tiče samo Evrope, već potresa srž svjetskog poretka, uključujući Aziju.” Dodao je da se ”to ne smije tolerirati”.
Na dnevnom redu pregovora našlo se i pitanje pooštravanja stava Kine prema krizi, u vrijeme dok Evropska unija nastoji igrati sve veću ulogu o odnosu na Peking.
“Naša saradnja u Ukrajini je od suštinskog značaja u Evropi, ali je važna i u indo-pacifičkoj regiji. Također, namjeravamo proširiti konsultacije o Kini koja postaje sve odlučnija”, rekao je Michel.
Sigurnosne garancije
Ovakav razvoj događaja dolazi nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da se postiže napredak u naporima zemlje da osigura međunarodne sigurnosne garancije.
“Pregovaramo sa vodećim zemljama svijeta kako bi se Ukrajini ulilo povjerenje u sigurnost u narednim decenijama”, dodao je Zelenski u svom dnevnom videoobraćanju u srijedu navečer.
To je bila jedna od tema o kojima se razgovaralo na sastanku G7 u nedjelju, na kojem je Ukrajina prvi put učestvovala.
“Ovo je prvi put u historiji naše države da je postalo moguće uspostaviti takve garancije”, rekao je Zelenski.
Zelenski je dodao da to “neće biti važno samo sa pravne tačke gledišta, već će biti razjašnjeno i ko nam konkretno, šta i kako garantira.”
Važno je napomenuti da je jedan od zahtjeva Rusije za prekid oružanih neprijateljstava jasna posvećenost Ukrajine političkoj neutralnosti, za koju zemlja traži snažne međunarodne sigurnosne garancije.
Pripajanje Herosna
Uporedo s tim, novinska agencija TASS izvijestila je u srijedu, pozivajući se na Vojno-civilnu upravu ukrajinske oblasti Herson, da čelnici regije koju je okupirala Rusija namjeravaju zatražiti od ruskog predsjednika Vladimira Putina da je pripoji njegovoj zemlji do kraja godine.
“Bit će upućen zahtjev (ruskom predsjedniku) da se oblast Herson priključi kao sastavni dio Ruske Federacije”, rekao je Kirill Stremousov, pomoćnik zadužen za civilno-vojnu administraciju u Hersonu. Herson je regija koju je ruska vojska zauzela tokom svog rata protiv Ukrajine, koji je počeo 24. februara 2022. godine.
“Kompletna pravna osnova (…) bit će pripremljena prije kraja godine”, dodao je. Skrenuo je pažnju na to da, imajući u vidu da međunarodna zajednica nije priznala referendum o pripajanju Krima Rusiji 2014. godine, Hersonska oblast neće organizirati referendum.
Tokom posjete Hersonu u petak, zvaničnik ruskog parlamenta Andrej Turčak naglasio je da će Rusija ostati na jugu Ukrajine “zauvijek”.
Kijev je nedeljama optuživao Moskvu da uskoro želi organizirati “referendum” u cilju proglašenja nezavisnosti ove regije, kao što su proruski separatisti uradili u Donbasu 2014. godine.
Predsjednik Zelenski je zaprijetio 22. aprila, rekavši: “Neće biti Hersonske Narodne Republike. Ako neko želi novu aneksiju, Rusiji će biti uvedene oštrije sankcije”.
Područje konflikta
Ovakve izjave stigle su u trenutku kada je američka direktorica obavještajnih službi Avril Haines saopćila u utorak da ruski predsjednik Vladimir Putin želi da “proširiti područje” sukoba, što će obuhvatiti i Pridnjestrovlje, oblast u Moldaviji, koja je proglasila svoju nezavisnost 1990. godine.
Ruski general Rustam Minkajev izjavio je 22. aprila: “Kontrola južne Ukrajine znači i prolaz u Pridnjestrovlje, oblast u kojoj svjedočimo slučajevima progona stanovništva koje govori ruski”. Među opravdanjima Moskve za trenutni rat je i odbrana stanovništva koje govori ruski jezik.
Ukrajinsko rukovodstvo na jugu izjavilo je da ruske snage “nemilosrdno” bombardiraju oblast Mikolajev, posljednje uporište prije Odese, na zapadu. U srijedu navečer su naveli kako su “oštećene kuće i poljoprivredni objekti, a u jednom gradu je isključena struja”.
Na terenu, konkretno na jugoistoku zemlje, ruske snage su ponovo bombardirale kompleks čeličane u Azovstalu u Mariupolju, gdje se još kriju deseci Ukrajinaca, uključujući vojnike i civile. “Deseci napada (…) svakog sata”, napisao je Petro Andryushchenko, pomoćnik gradonačelnika grada na Telegramu.
U rijetkom saopćenju, Oleksiy Nadtochy, komandant ukrajinske Nacionalne garde, izvijestio je u srijedu da je ubijen oko 561 vojnik Garde kojoj pripada i bataljon Azov, zabarikadiran u kompleksu Azovstal.
Nadtochy je, tokom online konferencije za novinare, istakao da je ranjeno 1.697 pripadnika Nacionalne garde.