UN pokreće istragu o mogućim ruskim ratnim zločinima u Ukrajini
Vijeće UN-a za ljudska prava usvojilo je u četvrtak rezoluciju o otvaranju istrage o mogućim ratnim zločinima ruskih vojnika u području Kijeva i šire.
- Glasnogovornik Kremlja poručio da su koraci koje je poduzela Finska da se pridruži NATO-u razlog za žaljenje.
- Nekadašnji ruski predsjednik Dmitrij Medvedev zaprijetio nuklearnim ratom.
- Britanski obavještajci smataju da je povlačenje ruskih snaga iz regije Harkov ‘prešutno priznanje nesposobnosti Rusije da zauzme ključne ukrajinske gradove’.
- Savjetnik gradonačelnika Mariupolja kaže da su ruske snage blokirale sve rute za evakuaciju iz ovog grada.
- Ukrajinsko vojno vodstvo odbacilo je mogućnost spašavanja branilaca iz Azovstala ofanzivom protiv ruskih vojnika.
U nastavku su najnovije informacije o ratu u Ukrajini:
UN pokreće istragu o mogućim ruskim ratnim zločinima u Ukrajini
Vijeće UN-a za ljudska prava usvojilo je u četvrtak rezoluciju o otvaranju u istrage o mogućim ratnim zločinima ruskih vojnika u području Kijeva i šire, što je Rusija nazvala političkim obračunom.
Članovi su velikom većinom (33 za, dva protiv) donijeli rezoluciju kojom traže da se komisiji naredi da istraži događaje u regijama oko Kijeva i drugim područjima poput Sumija koje su privremeno kontrolirale ruske snage.
“Područja… koja su bila pod ruskom okupacijom krajem februara i marta doživjela su najstrašnija kršenja ljudskih prava na evropskom kontinentu u posljednjih nekoliko desetljeća”, rekla je Vijeću zamjenica ministra vanjskih poslova Ukrajine Emine Džaparova.
Dok se obraćala putem videolinka, Džaparova je podigla crtež za koji je rekla da ga je napravio 11-godišnji dječak koji je silovan pred svojom majkom. “Zapravo je nakon toga izgubio sposobnost govora i jedini način na koji komunicira je crnim linijama”, rekla je.
Reuters nije uspio provjeriti njeenu tvrdnju o tome što se dogodilo dječaku. Glasnogovornik ruske diplomatske misije nije odgovorio na zahtjev da komentira slučaj.
Prema pravilima UN-a, ruski izaslanik imao je pravo u četvrtak govoriti na sjednici, no njegovo mjesto bilo je prazno u znak prosvjeda.
“Umjesto da raspravlja o pravim uzrocima koji su doveli do krize u ovoj zemlji i da traži načine za njihovo rješavanje, ‘kolektivni zapad’ organizira još jedan politički napad kako bi demonizirao Rusiju”, naveo je ambasador Moskve pri UN-u u Ženevi Genadi Gatilov u izjavi poslanoj u emailu prije glasanja.
Kina i Eritreja jedine su glasale protiv rezolucije.
Broj izbjeglih iz Ukrajine prešao šest miliona
Broj ljudi koji su izbjegli iz Ukrajine prešao je šest miliona u toj najvećoj izbjegličkoj krizi u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, objavila je u četvrtak UN-ova agencija.
Ruska invazija koja je počela 24. februara pokrenula je masovno raseljavanje ljudi, uključujući osam miliona unutar Ukrajine, stoji u izvještaju Međunarodne organizacije za migracije (IOM).
UN-ovi podaci pokazuju da je do srijede izvan zemlje izbjeglo 6.03 miliona Ukrajinaca.
Većina je ušla u EU kroz granične prijelaze u Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Rumuniji.
Najviše ih je ušlo u Poljsku, njih više od 3.3 miliona.
Njemačka se može nositi s ruskim sankcijama
Njemački energetski sektor može se nositi s posljedicama ruskih sankcija, rekao je u četvrtak ministar ekonomije Robert Habeck, dodavši da dvoznamenkasti rast cijena ne odudara od poskupljenja od početka rata u Ukrajini.
Rusija je domaćem plinskom divu Gazpromu zabranila poslovanje s bivšim podružnicama i povezanim kompanijama u SAD-u, Velikoj Britaniji i u Evropskoj uniji, prema uredbi predsjednika Vladimira Putina.
Moskva je time uzvratila na sankcije koje su joj zapadne zemlje uvele zbog invazije na Ukrajinu.
Gazprom se već u aprilu povukao iz vlasništva nad njemačkom podružnicom i Berlin ju je nacionalizirao kako bi osigurao opskrbu plinom.
Gazprom Germania vlasnik je nekoliko važnih tvrtki u njemačkoj plinskoj industriji, uključujući distributera Wingas i operatera skladišta plina Astoru.
“Pripremili smo se za tu situaciju”, ustvrdio je u četvrtak ministar Habeck u njemačkom parlamentu.
Gazprom obustavlja isporuku plina preko Poljske
Ruski energetski div Gazprom objavio je u četvrtak da više ne može izvoziti plin cjevovodom Yamal-Europa preko Poljske budući da je vlada u Moskvi zabranila poslovanje s vlasnikom poljske trase plinovoda.
“Provedena je u djelo zabrana transakcija i plaćanja subjektima pod sankcijama. Za Gazprom to znači zabranu korištenja plinovoda u vlasništvu EuroPol GAZ-a za transport ruskog plina kroz Poljsku”, stoji u saopćenju ruske tvrtke.
Kuleba: Ukrajina neće prihvatiti nikakvu alternativu članstvu u EU-u
Ukrajina neće prihvatiti nikakvu alternativu statusu kandidata za članstvo u Evropskoj uniji (EU), izjavio je u četvrtak ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba.
Na konferenciji u Berlinu nakon sastanka s njemačkim zastupnicima, Kuleba je rekao da je rano za konačnu ocjenu prijedloga francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o Evropskoj političkoj zajednici, budući da mnogi detalji o inicijativi još uvijek nisu poznati.
“Koliko razumijemo francuski prijedlog, on nije u suprotnosti s davanjem statusa kandidata za članstvo u EU-u Ukrajini”, rekao je on i naglasio da bi za Kijev alternative članstvu bile neprihvatljive.
On je rekao:
“Nemam utisak da ova inicijativa isključuje Ukrajinu s liste potencijalnih članica. Ali ako je to slučaj, to je diskriminatorno i nepravedno. I to je protiv izjava koje dolaze iz Francuske i drugih zemalja”.
Kuleba je dodao da Ukrajina očekuje pozitivan odgovor Brisela na zahtjev za članstvo u EU-u.
“Čvrsto vjerujemo da će biti u najboljem interesu Evrope da se Ukrajini dodijeli status kandidata za EU krajem juna na samitu Evropskog savjeta”, rekao je Kuleba.
UN: Rusija odgovorna za većinu civilnih žrtava
Šefica UN-a za ljudska prava kaže da je njen ured otkrio da su ruske snage i pridružene oružane grupe odgovorne za većinu smrtnih slučajeva civila tokom rata u Ukrajini.
“Prema našim informacijama, iako se takvi incidenti mogu pripisati objema stranama u sukobu, čini se da se većina ovih žrtava može pripisati ruskim oružanim snagama”, rekla je Michelle Bachelet Vijeću za ljudska prava.
EU: Rusija je ‘najdirektnija prijetnja’ svijetu
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen kaže da je Rusija “najdirektnija prijetnja” međunarodnom poretku.
“Rusija je danas, sa svojim barbarskim ratom protiv Ukrajine i zabrinjavajućim paktom s Kinom, najdirektnija prijetnja svjetskom poretku”, rekla je Von der Leyen nakon razgovora s japanskim premijerom Fumiom Kishidom.
Stoltenberg: Članstvo Finske ojačalo bi Alijansu
Članstvo Finske u NATO ojačalo bi i zapadnu vojnu alijansu i Finsku, rekao je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.
“Ako Finska odluči da uputi zvaničan zahtjev za članstvo, bit će toplo dočekana u NATO-u, a pristupni proces bi protekao glatko i brzo”, kazao je Stoltenberg.
Naglasio je da je Finska jedna od najbližih partnera NATO-a.
“Riječ je o zreloj, demokratskoj zemlji, članici EU, koja je važan faktor u euroatlantskoj stabilnosti”, dodao je Stoltenberg.
Rusija: Prinuđeni smo odgovoriti na odluku Finske
Rusija je saopćila da je prinuđena da odgovori na odluku Finske da se pridruži NATO-u.
“Ulazak Finske u NATO radikalna je promjena u vanjskoj politici zemlje”, navedeno je u saopćenju Ministarstva vanjskih poslova Rusije.
“Rusija će biti prisiljena poduzeti korake odmazde, kako vojno-tehničke, tako i druge prirode, kako bi zaustavila nastajanje prijetnji njenoj nacionalnoj sigurnosti.”
Medvedev prijeti nuklearnim ratom
Jedan od najbližih saveznika predsjednika Vladimira Putina upozorio je Zapad da sve većom vojnom podrškom koju SAD i njeni saveznici daju Ukrajini riskiraju da izazovu sukob između Rusije i NATO-a.
Nekadašnji ruski predsjednik Dmitrij Medvedev i aktuelni zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev kaže da sukob s NATO-om ima rizik da se pretvori u potpuni nuklearni rat, prenosi Reuters.
“Ubacivanje oružja od strane zemalja NATO-a u Ukrajinu, obuka njenih trupa za korištenje zapadne opreme, slanje plaćenika i izvođenje vježbi zemalja saveza u blizini naših granica povećavaju vjerovatnost direktnog i otvorenog sukoba između NATO-a i Rusija umjesto rata preko Ukrajine koji one vodi”, napisao je Medvedv na Telegramu.
“Takav sukob uvijek ima rizik da se pretvori u potpuni nuklearni rat. Ovo bi bio katastrofalan scenarij za sve”, upozorio je.
Kemlj: Finsko pridruživanje NATO-u je prijetnja Rusiji
Kremlj kaže da potez Finske da se pridruži NATO-u “definitivno” predstavlja prijetnju Rusiji i da širenje vojnog saveza neće učiniti Evropu ili svijet stabilnijim.
Obraćajući se novinarima putem konferencijskog poziva, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su koraci koje je poduzela Finska da se pridruži NATO-u razlog za žaljenje i razlog za simetričan odgovor, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.
Finski predsjednik i premijerka rekli su ranije u četvrtak da njihova zemlja mora predati zahtjev za članstvom u NATO-u “bez odgađanja”.
Danska će “sve uraditi” za brzi prijem Finske u NATO
Danska će “sve uraditi” za brzi proces prijema Finske u NATO, rekla je premijerka Mette Frederiksen nakon što je Finska signalizirala da će “bez odgode” podnijeti zahtjev za članstvo u vojnom savezu.
“Danska će, naravno, srdačno pozdraviti Finsku u NATO-u. (Ona) će ojačati NATO i našu zajedničku sigurnost”, napisala je Frederiksen na Twitteru. “Danska će sve uraditi za brzi proces prijema nakon formalne prijave.”
Estonija je pozdravila vjerovatni pristup Švedske i Finske NATO-u, ali je upozorila na dugoročne ruske pripreme za napad na baltičke zemlje.
Visoki dužnosnici estonskog ministarstva obrane pozvali su na daljnje jačanje NATO-a, uključujući hitnu potrebu za jedinicama protuzračne odbrane.
Baerbock s ministrima vanjskih poslova G7 o Ukrajini
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock u četvrtak će razgovarati s kolegama iz grupe industrijaliziranih zemalja G7 o globalnim posljedicama ruskog rata protiv Ukrajine.
Baerbock će primiti ministre vanjskih poslova Kanade, Francuske, Italije, Japana, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država u hotelskom kompleksu na Baltičkom moru u Schleswig-Holsteinu.
Za navečer je planirana radna večera, prenosi Hina, pozivajući se na dpa.
Prema riječima glasnogovornice Ministarstva vanjskih poslova, na razgovorima u Wangelsu trebali bi biti i ministri vanjskih poslova Ukrajine i Moldavije, Dmitro Kuleba i Nicu Popescu.
Siemens napušta rusko tržište
Njemačka multinacionalna kompanija Siemens objavila je da će napustiti rusko tržište, pridružujući se stotinama kompanija koje se povlače iz Rusije zbog rata protiv Ukrajine.
“Kompanija je pokrenula postupak za zatvaranje svojih industrijskih operacija i svih industrijskih aktivnosti”, saopćeno je iz Siemensa, prenosi Anadolija.
Korporacija, koja zapošljava oko 3.000 ljudi u Rusiji, nakon početka rata u februaru obustavila je sve nove poslove u međunarodnim isporukama u Rusiju i Bjelorusiju.
“Sveobuhvatne međunarodne sankcije, kao i trenutne i potencijalne protivmjere, utječu na poslovne aktivnosti kompanije u Rusiji, posebno na usluge i održavanje željeznice”, navodi se u saopćenju.
Predsjednik i premijerka Finske podržali članstvo u NATO-u
Finska mora podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u “bez odgađanja”, objavili su u četvrtak finski predsjednik Sauli Niinisto i premijerka Sanna Marin u zajedničkoj izjavi, što je veliki zaokret u politici koji je potaknula ruska invazija na Ukrajinu.
“Finska mora bez odgađanja podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u”, rekli su Niinisto i Marin u zajedničkoj izjavi, prenosi Hina.
“Članstvo u NATO-u ojačalo bi sigurnost Finske. Kao članica NATO-a, Finska bi ojačala cijeli obrambeni savez”, istaknuli su.
Britanski obavještajci: Ruske trupe napuštaju oblast Harkova
Povlačenje ruskih snaga iz regije Harkov “prešutno je priznanje nesposobnosti Rusije da zauzme ključne ukrajinske gradove”, saopćilo je britansko Ministarstvo odbrane.
U najnovijem obavještajnom brifingu, Ministarstvo odbrane je istaklo da ukrajinske snage nastavljaju protunapad na sjeveru Harkova i da su ponovo zauzele nekoliko gradova i sela.
Također se navodi da je rusko postavljanje prioriteta u operacijama u Donbasu snage u području Harkova učinilo ranjivim.
Dodaje se kako je Rusija pvukla trupe iz Harkova kako bi reorganizirala i popunila svoje snage nakon velikih gubitaka.
Nakon što se rekonstituiraju, vjerovatno će biti raspoređene na istočnu obalu rijeke Siverski Donjec, navelo je britansko Ministarstvo odbrane.
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine – 12 May 2022
Find out more about the UK government's response: https://t.co/uVTQA0NbhY
🇺🇦 #StandWithUkraine 🇺🇦 pic.twitter.com/8ArBHMQinJ
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) May 12, 2022
Guverner: Sjeverodonjeck granatiran devet puta u srijedu
Tokom granatiranja su uništene najmanje 24 kuće širom Luganjska, rekao je guverner te regije.
U Sjeverodonjecku je uništeno najmanje sedam stambenih zgrada, napisao je Sergej Hajdaj na Telegramu.
“Još tri kuće su uništene u Rubizhneu, dvije u Gornom, pet u Vrubivki, tri u Toškovki.”
Hajdaj je dodao da su gradovi i sela širom regije Luganjsk 11. maja granatirani 26, puta, a najviše Sjeverodonjeck (devet).
Jedna osoba poginula u granatiranju Dnjepropetrovska
Jedna osoba je poginula, a jedna je povrijeđena u ruskom granatiranju grada Zelenodolska, u regiji Dnjepropetrovsk, rekao je guverner te regije.
“Okupatori su jutros otvorili vatru na Zelenodolsk… Baš kad su ljudi odlazili na posao… Jedna osoba mrtva, jedna povrijeđena… Također je uništen objekt energetske infrastrukture”, napisao je Valentin Rezničenko na Telegramu.
Japan i EU jačaju saradnju u cilju pritiska na Rusiju
Japanski premijer Fumio Kishida rekao je da su Japan i Evropska unija dogovorili nastavak saradnje u cilju pritiska na Rusiju.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare održanoj u Tokiju, Ursula von der Leyen, Charles Michel i Kishida rekli su da će osuditi Rusiju i nastaviti razgovore o tome kako da optimiziraju partnerstvo u svim oblastima, uključujući energetiku.
#EUJapanSummit takes place as #Russia continues to attack #Ukraine.
We have responded in close coordination imposed punishing sanctions.
Thank you @kishida230 for your solidarity.
Together, we provide humanitarian, financial and military support to #Ukraine and its people. pic.twitter.com/1r2VPwLaSO
— Charles Michel (@eucopresident) May 12, 2022
Guverner: Nekoliko mrtvih i ranjenih u Černjihivu
U zračnom napadu na Novgorod-Siverskyi u Černjihivu, koji se dogodio tokom noći, poginulo je i ranjeno nekoliko ljudi, rekao je guverner te regije.
Vjačeslav Čaus kaže da su oštećene škole, upravne zgrade i privatne kuće.
“Ima mrtvih i ranjenih. Spasioci i liječnici trenutno su na mjestu događaja”, napisao je on na Telegramu, ne precizirajući broj stradalih.
Proruski hakeri napali nekoliko italijanskih institucija
Proruski hakeri napali su web stranice nekoliko italijanskih institucija, uključujući Gornji dom italijanskog Parlamenta – Senat.
Hakerska grupa “Killnet” preuzela je odgovornost za napad, čije su mete bili i Nacionalni zdravstveni institut (ISS) te nacionalna udruga vozača Automobile Club d'Italia, prenosi agencija ANSA.
Web stranice Senata te ISS-a ponovo su uspostavljene nakon jednosatnog prekida.
Predsjednica Senata Elisabetta Casellati napisala je na Twitteru da hakerski napad nije prouzrokovao nikakvu štetu.
“Ovo su ozbiljni incidenti, koje ne treba potcijeniti”, napisala je.
U granatiranju Zaporožja poginula jedna osoba
U granatiranju sela Komišuvaka, u regiji Zaporožja, poginula je jedna osoba, a uništeno je 60 stambenih zgrada.
Prema podacima Regionalne vojne uprave Zaporožja (ZOVA), projektili su tokom cijelog dana padali na Komišuvaku, prebosi Inetrfax.
ZOVA je saopćila da je grad Orehov u Zaporožju granatiran tri dana zaredom.
Gradsko vijeće je od 13. maja uvelo trodnevni policijski sat, kojim se građanima zabranjuje izlazak na ulicu bez posebne propusnice, napisala je ZOVA na Telegramu.
Oslobađanje Azovstala zahtijevalo bi velike ljudske gubitke
Ukrajinsko vojno vodstvo odbacilo je mogućnost spašavanja svojih branilaca iz čeličane Azovstal u opkoljenom Mariupolju ofanzivom protiv ruskih vojnika, jer bi to stajalo mnogo ljudskih života.
“Takva operacija deblokade zahtijevala bi veliki broj vojnika, jer su ukrajinske snage udaljene 150 do 200 kilometara”, rekao je zamjenik Generalštaba Oleksij Hromov.
Takva bi operacija stajala mnogo ljudskih života, jer su ruski vojnici sagradili snažnu odbranu, kazao je on, prenosi Hina, pozivajući se na dpa.
Mariupolj na Azovskom moru, u jugoistočnoj Ukrajini, dva je mjeseca pod opsadom ruske vojske jer Moskva želi spojiti poluotok Krim, koji je anektirala 2014. godine, s jugoistočnom regijom Donbas.
Prema riječima zamjenice ukrajinskog premijera Irine Vereščuk, u čeličani je oko 1.000 branilaca, a njih polovina je ranjena.
Ruska strana tvrdi da je u podrumima čeličane ukopano 2.500 ukrajinskih boraca i stranih plaćenika.
Kijev se obratio raznim organizacijama za pomoć u evakuaciji ranjenih.
Rusi blokiraju sve rute za evakuaciju iz Mariupolja
Savjetnik gradonačelnika Mariupolja rekao je da su ruske snage blokirale sve rute za evakuaciju iz grada.
Petro Andriuščenko kaže kako postoji nekoliko stambenih zgrada koje su prikladne za život nakon sedmica bombardiranja te veoma malo hrane ili pitke vode.
Dodao je da neki stanovnici koji su ostali u gradu sarađuju s ruskim okupacijskim snagama u zamjenu za hranu.
Gradonačelnik Mariupolja kazao je u srijedu da su uvjeti u gradu “strašni” i da su Rusi Mariupolj pretvorili u “srednjovjekovni geto”.