Rat u Ukrajini: U kineskim medijima, zlikovac je SAD

Kina se u ratu u Ukrajini predstavlja neutralnom stranom, ali njeni mediji u izvještajima koje plasiraju domaćoj javnosti šalju drugačiju poruku.

Državna agencija Xinhua rat naziva „specijalnom operacijom“ i „rusko-ukrajinskom krizom“, a nikada ga ne naziva invazijom.

Državna televizija CCTV spomenula je civilne žrtve tek tri sedmice nakon početka rata.

Državni mediji su slijedili ruske teorije zavjere da SAD razvija biološko oružje u Ukrajini, između ostalog, i ptice koje mogu u Rusiju donijeti viruse.

Takva vrsta izvještavanja u kineskim medijima je pokazatelj gdje stoji tamošnja vlada.

Kina nije osudila Rusiju zbog invazije na drugu, suverenu zemlju, s kojom Peking ima jake ekonomske veze. Umjesto toga govori o „legitimnim brigama za sigurnost“ o kojima trebaju razgovarati „sve strane“.

Pojačavanje ruske propagande

Dok je Zapad zgrožen otkrićem tijela civila u Buči koje su navodno ubile ruske snage, kineski mediji su tu informaciju dali kratko, a tek su naknadno promijenili ton su spomenule broj žrtava.

Otkako je počeo rat, ono što ostaje konstanta je – zlikovac je SAD.

Kineski odnosi sa Rusijom su pod posebnom pažnjom otkako su dvije zemlje u februaru proglasile saradnju „bez granica“.

Kako se konflikt nastavljao, kineski mediji su svoje platforme koristili za pojačavanje ruske propagande. Državni mediji citiraju zvaničnike Kremlja i ruske medije kao izvore informacija i od vlasti dobijaju upute da slijede njihove izvještaje, tvrdi China Digital Times, dvojezični portal iz SAD-a.

Nekoliko kineskih novinara koji izvještavaju s terena, obično poput papagaja ponavljaju omiljene ruske vijesti.

Još jedna sveobuhvatna tema izvještavanja kineskih državnih medija je prikazivanje SAD-a kao pokretača sukoba, što je, prema analitičarima, dio šireg narativa kojim se bave kineske diplomate i vladina propagandna mašina.

„Ovo je jedan od najdosljednijih okvira koje smo vidjeli. A kinesko vodstvo je zaista pokazalo da je posvećeno kampanji dezinformacija”, rekao je David Bandurski, jedan od direktora China Media Projecta.

“To je proxy rat informacijama koji Kina ovdje vodi. Dugoročno gledano, radi se o potkopavanju kredibiliteta SAD-a i međunarodnog sistema predvođenog SAD-om.”

‘Savršena prilika za napade na SAD i NATO’

S tim se slaže i Wu Min Hsuan, ekspert za dezinformacije kineske vlade.

„Koriste krizu kao savršenu priliku da pojačaju svoj narativ unutar Kine, napadajući SAD i NATO“, tvrdi suosnivač tajvanskog Doublethink Laba.

Državni tabloid je, naprimjer, napravio hashtag #UkraineCrisisInstigator kako bi preko njega optuživao SAD i NATO, te Washington nazivao stvarnim agresorom koji radi iza kulisa.

Iskrivljeno izvještavanje utjecalo je na domaći javni diskurs, koji je uglavnom proruski.

“Uobičajen je stav da, iako je rat loš, moramo podržati Rusiju u ovoj borbi za odbranu interesa Kine. Jer, bez Rusije koja će zadržati Zapad, Kina će biti sljedeća meta”, rekla je za Al Jazeeru Hu Qingxin, medijska veteranka koji sada živi u Hong Kongu.

Takav stav nije se stvorio a jedan dan, dodala je, već se gradi vremenom.

„Državni mediji su to možda pojačali, ali je javno raspoloženje uvijek bilo takvo. Ljudi obožavaju (ruskog predsjednika Vladimira) Putina, jer je povezan sa (kineskim predsjednikom) Xi Jinpingom. Dijele isti imidž moćnika i stil upravljanja”, rekla je Hu, koja je priznala da je šokirana nekim radikalnim komentarima koje je vidjela na internetu, posebno onima koji su navijali za rat i nudili da primaju Ukrajinke.

Nasuprot tome, mnogi kineski korisnici interneta rugali su se ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom zbog njegovog glumačkog iskustva i navodnog nedostatka političke mudrosti.

People’s Daily, vodeći glasnogovornik Komunističke partije, nije ga jednom spomenuo uprkos njegovim noćnim obraćanjima ukrajinskom narodu i redovnim govorima u zapadnim parlamentima, dok su neki državni mediji dijelili glasine da je pobjegao iz Kijeva radi svoje sigurnosti.

Citiraju Zelenskog samo kada kritikuje Zapad

Citiraju Zelenskog samo kada kritikuje Zapad.

“Oni govore vlastitom narodu da zapadni mediji i vlada i organizacije nisu pouzdani. Oni koji im vjeruju imali bi istu sudbinu kao i Ukrajina”, dodaje Wu.

U Kini su najveće medijske restrikcije u svijetu, a dominaciju imaju mediji koji uživaju podršku države.

Internetske i platforme društvenih mreža prate se preko ogromnog cenzorskog aparata koji ukljanja svaku informaciju koja se smatra osjetljivom, a korištenje VPN-a (Virtual Private Network – virtualna privatna mreža) bez licence je protuzakonito.

Iako sve to kineskoj vladi daje značajnu kontrolu nad informacijama kojima njeni stanovnici mogu pristupiti, to ne znači da je njeno stanovništvo uvijek usklađeno sa pravilima.

Wei Xing, sezonski novinar koji je osnovao China Fast Check u vjerovanju da je ljudima potrebno tačno međunarodno izvještavanje za formiranje racionalnog i otvorenog pogleda na svijet, kaže da za njegov rat od početka rata postoji ogroman interes.

To je pokazatelj da unutar kineske javnosti postoji rastući osjećaj za dezinformacije i potrebu za provjeravanjem onoga što je ranije viđeno ili pročitano u medijima.

No, njihovo djelovanje ima granice.

Pošto je ta grupa iz Kine, mora se povinovati pravilima koja reguliraju širenje informacija.

“Ako je rezultat provjere činjenica protivan stavu vlade, prešli biste crvenu liniju. Također moramo biti oprezni kada je Putin u pitanju. Ni na koji način ga ne treba pokušavati ocrniti”, rekao je Wei.

“To je žalosno, ali mi smo se autocenzurirali”, priznao je.