Ukrajina tvrdi da Rusija priprema ‘sveobuhvatan napad’ na istoku
Vidimo da oprema dolazi iz više smjerova, da Rusi dovoze ljudstvo, gorivo; zaključujemo da se pripremaju na sveobuhvatan napad, kaže guverner luganjske regije.
- Svjetska trgovinska organizacija snizila je prognozu rasta svjetske trgovine u ovoj godini zbog rata u Ukrajini
- Gradonačelnik ukrajinskog grada Mikolajeva Oleksandr Sjenkevič saopćio je da su ruske trupe u ponedjeljak ujutro izvele nekoliko raketnih udara na taj grad
- Lučki grad Odesa na jugu Ukrajine bio je tokom noći meta ruskih zračnih udara
- Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je u ponedjeljak da je potrebno uvesti dodatne sankcije Rusiji
- Ukrajina tvrdi da se Rusi povlače iz Sumske oblasti
- Ukrajina: Rusija mobilizira još 60.000 vojnika
- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je na dodjeli nagrada Grammy pozvao gledatelje da podrže Ukrajinu
- Rusija: Status Krima i Donbasa ostao nepromijenjen
- Sedam mrtvih i 34 ranjena u ruskom napadu na Harkov
U nastavku više najnovijih vijesti:
SAD odobrio prodaju osam borbenih aviona F-16 Bugarskoj
Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Američkih Država odobrilo je prodaju osam borbenih aviona F-16 Bugarskoj za 1,67 milijardi dolara.
“Predložena prodaja će poboljšati sposobnost Bugarske da se suoči sa sadašnjim i budućim prijetnjama omogućavajući bugarskom ratnom vazduhoplovstvu da rutinski raspoređuje moderne borbene avione u regiji Crnog mora”, saopštila je Agencija za odbrambenu sigurnosnu saradnju.
Odobrenje za prodaju došlo je usred kontinuiranih spekulacija da bi jedan od saveznika Washingtona u NATO-u mogao Ukrajini dati avione MIG-29 za borbu protiv ruskih snaga.
SAD: Rusija će vjerovatno poslati hiljade vojnika u istočnu Ukrajinu
Rusija vjerovatno planira da “rasporedi desetine hiljada vojnika” u istočnu Ukrajinu dok fokus prebacuje na jug i istok zemlje, rekao je savjetnik predsjednika Bidena za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan.
“U ovom trenutku vjerujemo da Rusija revidira svoje ratne ciljeve” kako bi se fokusirala na “istočne i dijelove južne Ukrajine, a ne na većinu teritorije”, rekao je Sullivan novinarima u Bijeloj kući.
Poljska optužuje Macrona: Niko ne pregovara s Hitlerom
Poljska je u ponedjeljak prozvala francuskog predsjednika Emmanuela Macrona zbog pregovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kojega je nazvala Hitlerom, zbog ubistava civila u Ukrajini, istaknuvši da se s takvima ne pregovara.
Poljska je u više navrata pozvala na zaoštravanje sankcija prema Rusiji i povećanje isporuka oružja Ukrajini, kao i na aktiviranje Međunarodnog krivičnog suda (ICC) u istrazi ubistava ukrajinskih civila.
Poljski premijer Mateusz Morawiecki na konferenciji za novinare uputio je kritiku francuskom predsjedniku, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.
“Gospodine predsjedniče Macron, koliko ste puta pregovarali s Putinom, šta ste postigli? Jeste li zaustavili barem neku od akcija koje su se dogodile?”, upitao je Morawiecki.
“S kriminalcima se ne treba pregovarati, protiv njih se treba boriti… Nitko nije pregovarao s Hitlerom. Biste li pregovarali s [Adolfom] Hitlerom, [Josifom] Staljinom, Polom Potom?”, dodao je poljski premijer.
Macronov ured u odgovoru je rekao da je važno da Putin razumije zahtjeve zapadnih zemalja i cijenu koju će Rusiju platiti ako te zahtjeve zanemari.
Ukrajina kaže da Rusi pripremaju ‘sveobuhvatan napad’ na istoku
Ruske snage pripremaju “sveobuhvatan napad” na ukrajinske snage u luganjskoj regiji, na istoku Ukrajine, rekao je njen guverner Serhij Hajdaj.
“Vidimo da oprema dolazi iz više smjerova, da (Rusi) dovoze ljudstvo, gorivo (…). Zaključujemo da se pripremaju na sveobuhvatan napad”, rekao je u videoporuci.
“Granatiranje je sve snažnije. Noćas je pokušan proboj u Rubižnje (nedaleko od Luganjska), naši branitelji su odbili napad, izbacili iz stroja nekoliko tenkova, bilo je na desetke trupala” ruskih vojnika, dodao je Hajdaj, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.
“Jučer su nažalost poginula dva dragovoljca u eksploziji mine ili topničke granate” i “granatama je pogođena crkva”, “dvojica svećenika su ranjena”, dodao je, bez drugih pojedinosti.
Guverner je stoga pozvao stanovnike da napuste to područje.
Ukrajinske vlasti su u subotu ocijenile da se ruske snage povlače sa sjevera Ukrajine, napročito iz okolice Kijeva, kako bi se pregrupirale prema istoku i jugu zemlje.
Rusija je pak nedavno priopćila da će usredotočiti ofanzivu na Donbas, gdje se nalazi luganjska regija, koja je velikim dijelom u rukama ruske vojske i njenih separatističkih saveznika.
Kanada uvodi sankcije za devetero ruskih i bjeloruskih državljana
Kanada u svjetlu dešavanja u Ukrajini uvodi sankcije protiv devet ruskih i devet bjeloruskih državljana bliskih sa liderima Rusije i Bjelorusije, saopćilo je kanadsko Ministarstvo vanjskih poslova.
U saopćenju se precizira da nove mjere predviđaju uvođenje ograničenja protiv devet ruskih i devet bjeloruskih fizičkih lica “zbog saučesništva u kršenju suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nezavisnosti Ukrajine”, prenosi Tanjug.
Nije naveden spisak osoba na koje se sankcije odnose.
Kuleba: Užas u Buči je vrh ledenog brijega, stanje u Mariupolju mnogo gore
Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba kazao je kako je užas u Buči samo “vrh ledenog brijega” i da je stanje u Mariupolju “mnogo gore”.
Ministrica vanjskih poslova Velike Britanije Liz Truss i ukrajinski ministar vanjskih poslova Kuleba nakon sastanka u Varšavi održali su konferenciju za medije, prenosi Anadolija.
Kuleba je tom prilikom kazao kako je njegova zemlja dobila rat za Kijev, ali da rat još uvijek traje i da se Rusija sprema za veliku ofanzivu na istoku Ukrajine.
Dodao je kako će Rusija pokušati osvojiti nova područja u Donjecku i Lugansku.
“Pokušat će zauzeti Mariupolj koji krvari. Užas koji smo vidjeli u Buči, samo je dio ledenog brijega svih zločina koje je ruska vojska počinila na ukrajinskoj teritoriji, a bez pretjerivanja i sa velikim žaljenjem vam mogu reći da je situacija u Mariupolju, kada se uporedi sa Bučom i ostalim gradovima i mjestima u blizini Kijeva, mnogo gora”, rekao je Kuleba.
Dodao je kako Zapad plaćanjem fosilnih goriva, trgovinom s Rusijom, finansijskim transakcijama posredstvom ruskih banaka koje još uvijek nisu isključene iz SWIFT-a, nastavlja hraniti rusku ratnu mašineriju.
“U ime žrtava iz Buče i ukrajinskog naroda od naših partnera tražim da ove sedmice Rusiji uvedu najstrožije sankcije”, rekao je Kuleba koji je dodao kako to nije samo njegov poziv, nego i žrtava silovanja, mučenja i ubistava.
Duma predložila kazne za primjenu sankcija u Rusiji
Ruski zastupnici podnijeli su u Dumi, donjem domu parlamenta, prijedlog zakona koji predviđa zatvorsku kaznu do 10 godina i novčane kazne za primjenu sankcija na teritoriji Rusije.
Novi propis, koji treba da odobri parlament i da ga potpiše predsjednik Vladimir Putin prije nego što postane zakon, ima za cilj da spriječi pogoršanje ekonomske situacije u Rusiji, saopćio je zastupnik Pavel Krašenjinjikov, prenosi Tanjug, pozivajući se na Interfaks.
On je pojasnio da ako neko u Rusiji “odluči da ograniči prava i slobode njenih građana njenih pravnih lica, institucija ili organizacija, onda treba da snosi krivičnu odgovornost”.
Jedan broj ruskih kompanija, među njima firme u djelimičnom vlasništvu države, odbijaju da rade sa bankama i kompanijama pod sankcijama jer se plaše da bi i one mogle da se nađu na crnoj listi, rekao je Krašenjinjikov.
Francuska protjeruje ruske diplomate
Francuska je odlučila protjerati brojne ruske diplomate, ponavljajući sličnu akciju koju je poduzela Njemačka, saopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova Francuske.
“Njihovi postupci u suprotnosti su sa interesima naše nacionalne sigurnosti. Ovaj potez [za protjerivanje diplomatskog osoblja] dio je evropske inicijative”, navedeno je u saopćenju ministarstva.
Zelenski: Rusija prijetnja za istočnu Evropu i regiju Crnog mora
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zatražio je od rumunskih zastupnika da pojačaju pritisak sankcijama na Rusiju, upozorivši da ona predstavlja prijetnju čitavoj istočnoj Evropi i regionu Crnog mora.
Obraćajući se parlamentu u Bukureštu putem videolinka, Zelenski je rekao da je Ukrajini potrebna dodatna podrška stranih saveznika, uključujući oružje, da bi se suprotstavila ruskim snagama, prenio je Tanjug, pozivajući se na Reuters.
“Ukrajina nije posljednja meta ruske agresije. U Ukrajini se upravo sada rješava sudbina istočne Evrope i crnomorskog regiona”, istakao je Zelenski.
Peking vjeruje da će Ukrajina donijeti ‘prave odluke’
Kina vjeruje da Ukrajina ima dovoljno mudrosti da izabere ono što će biti u interesu njenog naroda i evropske sigurnosti, saopćio je kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi.
“Rat će se sigurno završiti, a tada će najvažnije pitanje biti kako pomoći da se prevaziđe bolno iskustvo i osigura dugoročna sigurnost u Evropi”, navedeno je na web-stranici Ministarstva vanjskih poslova Kine, kao citat onoga što je ministar Yi rekao u telefonskom razgovoru sa njegovim ukrajinskim kolegom Dmitrom Kulebom, prenosi TASS.
Prema riječima kineskog zvaničnika, Peking se zalaže za mirni dijalog između Rusije i Ukrajine.
Velika Britanija priprema novi paket sankcija za Moskvu
Britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss poručila je da će se Velika Britanija postarati da počinioci zločina u Ukrajini budu izvedeni pred lice pravde, kao i da će London sa saveznicima raditi na novim sankcijama za Moskvu, kako bi se zaustavila ruska ofanziva.
U zajedničkom obraćanju sa ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom tokom posjete Varšavi, Truss je također rekla da Britanija treba uskoro da objavi “novi paket teških sankcija Rusiji”, prenosi Tanjug, pozivajući se na BBC.
Ona je pojasnila da će sarađivati sa saveznicima na zabrani pristupa ruskim brodovima u zapadnim lukama, strožije kazne za ruske banke i pristati na, kako je rekla, “jasan vremenski raspored za ukidanje našeg uvoza ruske nafte, gasa i uglja”, navodi britanski list Guadian.
“Realnost je da novac i dalje teče sa Zapada u Putinovu ratnu mašineriju i to mora da prestane”, izjavila je Truss.
Metsola: EU treba uvesti embargo Rusiji i prestati finansirati bombe
Evropska unija treba uvesti embargo Rusiji i smanjiti svoju energetsku ovisnost kako bi se prestalo nedirektno finansirati bombe, poručila je predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, zatraživši i strožije sankcije.
Ona je pozvala i na usvajanje težeg paketa sankcija za Rusiju, naglasivši da Evropa treba ubrzati svoju politiku “nulte neovisnosti” o Kremlju, prenosi Hina.
“Moramo ciljati i na one koji podržavaju i finansiraju Putina i zatvoriti sve one rupe koje još postoje. Putinovi oligarsi i članovi njegove stranke ne smiju naći ni jedno utočište”, dodala je Metsola.
Evropska unija hitno razmatra nove sankcije nakon otkrića masakra u Buči, a jedan je diplomat rekao da bi novi paket mogao biti usvojen u srijedu ili četvrtak.
Metsola je zatražila i dodatnu podršku za Ukrajince, koji se “u nemogućim uvjetima” bore za europske vrijednosti.
Njemačka protjeruje 40 ruskih diplomata
Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke odlučilo je da proglasi 40 zaposlneih u ruskoj ambasadi personama non grata, javio je njemački sedmičnik Spiegel, prenosi Tanjug.
Ovu informaciju je potvrdila i ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, ne navodeći broj ruskih diplomata koji će biti protjerani, preneo je Interfaks.
Baerbock je rekla da je Vlada u Berlinu odlučila da proglasi nepoželjnim “značajan broj službenika ruske ambasade”, koji su, kako je navela, “svakodnevno radili protiv naše slobode i jedinstva našeg društva”.
“Njihov rad predstavlja prijetnju onima koji traže našu zaštitu. Nećemo to tolerisati”, rekla je Baerbock.
Zvaničnik SAD-a: Većina ruskih trupa napustila područje oko Kijeva
Oko dvije trećine ruskih trupa koje su se nalazile oko glavnog grada Ukrajine napustilo je to područje, rekao je novinarima visoki zvaničnik američke odbrane.
Trupe koje su napustile područje oko Kijeva kreću na sjever i konsoliduju se u Bjelorusiji, rekao je neimenovani zvaničnik, prenosi Tanjug pisanje CNN-a.
“Ono što mi i dalje vjerujemo jeste da će oni biti oporavljeni, ponovo snabdjeveni, možda čak i pojačani dodatnom ljudstvom, a zatim poslati nazad u Ukrajinu da nastave da se bore na drugom području”, dodao je zvaničnik.
Američka procjena je da će ove trupe biti poslane na istok, u region Donbasa da se tamo bore, rekao je zvaničnik.
Biden: Putinu da se sudi za ratne zločine
Predsjednik SAD-a Joe BIden rekao je da predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu treba da se sudi za ratne zločine i dodao da će tražiti dodatne sankcije nakon prijavljenih svirepih ubistava u Ukrajini.
Naveo da moraju da se prikupe svi detalji kako bi moglo da bude održano suđenje za počinjene ratne zločine.
“Ono što se dešava u Buči je nečuveno i svi to vide”, dodao je predsjednik SAD-a.
Evropska unija spremna poslati istražiteljske timove u Ukrajinu
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je da je Evropska unija spremna poslati zajedničke istražiteljske timove u Ukrajinu da dokumentuju prijavljene ratne zločine.
Ona je na Twitteru pisala nakon razgovara s ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim o “užasnim ubistvima civila u Buči i drugim dijelovima Ukrajine”.
Timovi bi radili u koordinaciji sa ukrajinskim državnim tužiocem, uz podršku evropske policijske agencije Europol i agencije za krivično pravosuđe Eurojust, prenosi Tanjug.
I spoke with President @ZelenskyyUa about the atrocious murder of civilians in Bucha and elsewhere in Ukraine.
The EU is ready to send Joint Investigation Teams to document war crimes in coordination with the Ukrainian Prosecutor General.@Europol and @Eurojust will support.
— Ursula von der Leyen (@vonderleyen) April 4, 2022
Gradonačelnik: Mariupolj ‘90 posto uništen’
Nemilosrdno rusko bombardiranje Mariupolja posljednjih sedmica uništilo je gotovo svu gradsku infrastrukturu, rekao je gradonačelnik.
“Tužna vijest je da je 90 posto infrastrukture u gradu uništeno, od čega 40 posto nepovratno”, rekao je Vadim Bojčenko na konferenciji za novinare.
Dodao je da je oko 130.000 ljudi zarobljeno u gradu u kojem se suočavaju sa sve očajnijim uvjetima.
Litvanija protjeruje ambasadora Rusije, a vraća svog iz Moskve
Ambasador Rusije u Vilniusu morat će napustiti Litvaniju, a ambasador Litvanije u Rusiji opozvan je iz Moskve, saopćio je litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis.
“Reagujući na neprekidne agresivne akcije Rusije u Ukrajini, vlada Litvanije odlučila je da spusti status diplomatskog predstavništva. Ruski ambasador će morati da napusti Litvaniju”, rekao je on, prenosi Tanjug.
Prema riječima šefa litvanske diplomatije, litvanski ambasador u Moskvi “će se vratiti u Litvaniju u bliskoj budućnosti”.
Russian ambassador was asked to leave Lithuania.
Lithuanian ambassador in Ukraine is coming back to Kyiv.
That is the 🇱🇹 decision made today.
— Gabrielius Landsbergis (@GLandsbergis) April 4, 2022
UN: U Ukrajini poginulo najmanje 1.430 civila
Podaci Ujedinjenih narodi pokazuju kako je tokom rusko-ukrajinskog rata u Ukrajini poginulo najmanje 1.430 civila, a 2.097 je ranjeno. U susjedne zemlje izbjeglo je više od 4,21 milion civila.
Visoki komesarijat UN-a za izbjeglice (UNHCR) saopćio je podatke u vezi s izbjegličkom krizom u Ukrajini, prenosi Anadolija.
U saopćenju je navedeno kako je od 24. februara do 3. aprila iz Ukrajine u susjedne zemlje izbjeglo 4.215.047 osoba, a više od polovine njih u Poljsku.
Među zemljama u koje je izbjeglo najviše Ukrajinaca su Poljska (2.451.342), Rumunija (643.058), Moldavija (394.740), Mađarska (390.302) i Slovačka (301.405). Iz Donjecka i Luganska od 21. do 23. februara u Rusiju je prešlo 113.000 ljudi.
Pretpostavlja se da su stotine hiljada ljudi koje su izbjegle u susjedne zemlje, kasnije prešle u druge evropske zemlje.
Međunarodna organizacija za migracije (IOM) saopćila je kako je u Ukrajini interno raseljeno 6,5 miliona civila.
SAD traži suspenziju Rusije iz Vijeća za ljudska prava UN-a
Sjedinjene Američke Države zatražit će od Generalne skupštine UN-a da suspendira Rusiju iz Vijeća za ljudska prava, izjavila je američka ambasadorica pri Ujedinjenim narodima Linda Thomas-Greenfield, nakon što je Ukrajina optužila ruske vojnike za ubijanje desetaka civila u gradu Buči.
Rusija je u drugoj godini trogodišnjeg mandata u vijeću sa sjedištem u Ženevi, prenosi Fena, pozivajući se na Reuters.
Dvotrećinska većina glasova 193-člane skupštine u New Yorku može suspendovati državu iz Vijeća zbog konstantnog činjenja grubih i sistemskih kršenja ljudskih prava tokom svog članstva.
Govoreći u ponedjeljak u Bukureštu, Thomas-Greenfield je rekla da je učestvovanje Rusije u Vijeću za ljudska prava farsa.
“I to je pogrešno, zbog čega vjerujemo da je vrijeme da Generalna skupština UN-a glasa za suspenziju Rusije”, rekla je.
Zelenski kaže da ruske akcije u Ukrajini otežavaju pregovore
Ukrajinski predsjednik kaže da je Ukrajini postalo teže pregovarati s Rusijom zbog razmjera navodnih zločina koje su počinile moskovske trupe.
“Ovo su ratni zločini koje će svijet priznati kao genocid”, rekao je Zelenski tokom posjete Buči.
Ukrajiski zvaničnici kažu da Kijev istražuje navodne ratne zločine
Ukrajinska državna tužiteljica Irina Venediktova optužila je ruske snage za izvođenje niza “zločina protiv čovječnosti” i kaže da KIjev istražuje niz slučajeva koji se odnose na njihova djelovanja u regiji oko glavnog grada Ukrajine.
Govoreći na nacionalnoj televiziji, Venediktova je rekla da je u regiji Kijeva stanje najgore u gradiću Borodjanki sudeći po broju žrtava, no nije iznijela druge podatake o tome.
Michelle Bachelet: Otkriće žrtava u Buči mogući ratni zločin
Visoka komesarka Ujedinjenih naroda za ljudska prava Michelle Bachelet izjavila je da je otkriće žrtava u ukrajinskom gradu Buča pokrenulo pitanja o mogućim ratnim zločinima.
“Izvještaji koji dolaze iz ove (Buče) i drugih oblasti pokreću ozbiljna i uznemirujuća pitanja o mogućim ratnim zločinima, teškim kršenjima međunarodnog humanitarnog prava i ozbiljnim kršenjima međunarodnih ljudskih prava”, navela je Bachelet u saopćenju, dodajući da je užasnuta izvještajima.
Ona je istakla potrebu da se sva tijela ekshumiraju i identifikuju kako bi porodice bile obavještene i utvrđeni tačni uzroci smrti.
Treba preduzeti sve mjere da se dokazi sačuvaju, kazala je Bachelet.
“Od vitalnog je značaja da se ulože svi napori kako bi se osigurala nezavisna i efikasna istraga o tome šta se dogodilo u Buči kako bi se osigurala istina, pravda i odgovornost, kao i reparacije i pravni lijek za žrtve i njihove porodice”, naglasila je ona.
EU oslobodio dodatna sredstva za pomoć ukrajinskim izbjeglicama
Vijeće Evropske unije usvojilo zakonske dopune koje omogućavaju državama članicama da sredstva iz fondova kohezijske politike i iz Fonda evropske pomoći za najpotrebitije (FEAD) preusmjere za pomoć ukrajinskim izbjeglicama.
Vijeće je usvojilo uredbu Djelovanju kohezijske politike za izbjeglice u Europi (CARE), kojom se dopunjava pravni okvir kojim je regulirano upravljanje evropskim strukturnim i investicijskim fondovima i Fondom europske pomoći za najpotrebitije za programsko razdoblje od 2014. do 2020, prenosi Hina.
CARE omogućuje potrebnu fleksibilnost u provođenju pravila kohezijske politike za razdoblje 2014. – 2020. radi brze preraspodjele dostupnih sredstava za hitnu potporu. Osim toga, 10 milijardi eura iz omotnice inicijative Pomoć za oporavak za koheziju i europska područja (“REACT-EU”) za 2022. također se mogu koristiti za te nove potrebe u okviru općeg cilja oporavka nakon pandemije.
Vijeće je također usvojilo dopune uredbe o fondovima za unutarnje poslove i fonda za azil, migracije i integracije u sadašnjem programskom razdoblju 2021. do 2027. godine.
Rusiji i Belorusiji zabranjem pristup sredstvima EBRD-a
Odbor guvernera Evropske banke za obnovu i razvoj suspendovao je prustup Rusije i Belorusije finansijskim sredstvima i ekspertizi EBRD-a, saopšteno je danas iz te banke.
„Odbor guvernera EBRD-a odobrio je preduzimanje strogih mjera protiv Ruske Federacije i Belorusije nakon invazije na Ukrajinu. Zvanična suspenzija pristupa Ruske Federacije i Belorusije resursima Banke treba da stupi na snagu odmah. To znači da neće biti novog finansiranja projekata ni aktivnosti tehničke saradnje ni sa jednom od te dvije zemlje“, navodi se u saopštenju te finansijske organizacije, prenosi Tas s.
EBRD takođe „zadržava sva prava da obustavi ili otkaže dalju isplatu sredstava za postojeće projekte“, dodaje se dalje.
Ovaj međunardni kreditor je ranije objavio da je u procesu zatvaranja svojih stalnih kancelarija u Moskvi i Minsku.
Rusija je članica EBRD-a od 1992. godine. Banka je zaustavila ulaganja u ruske projekte 2014. godine, nakon što su EU i SAD uvele sankcije Moskvi zbog pripajanja Krima.
Rusija uvodi vizne restrikcije ‘neprijateljskim zemljama’
Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je ukaz o uzvratnim viznim mjerama kojim se uvode vizne restrikcije “neprijateljskim zemljama” kao odgovor na njihovo uvođenje sankcija Rusiji.
Vizne restrikcije su uvedene pojedinim zemljama Evropske unije, kao i Norveškoj, Švajcarskoj, Danskoj i Islandu, prenio je Reutrs.
Dokument je objavljen na zvaničnom internet portalu pravnih informacija, prenijela je agencija RIA Novosti.
U dokumentu se ističe da je ukaz o uzvratnim mjerama viznog karaktera u vezi sa neprijateljskim djelovanjem stranih država potpisan na osnovu potrebe da se preduzmu hitne mjere kao odgovor na neprijateljske akcije Evropske unije, jedan broj stranih država, njihovih državljana, lica bez državljanstva, lica koja stalno borave ili privremeno borave na njihovoj teritoriji, nosilaca putnih isprava izdatih od strane ovih stranih država ili Evropske unije.
Slovačka uz EU protiv ruskih zahtjeva za plaćanjem plina
Slovačka je ujedinjena s Evropskom unijom protiv ruskih zahtjeva za plaćanjem plina, kazao je premijer Eduard Heger nakon što je jedan od ministara predložio plaćanje u rubljima kako bi se nastavila opskrba plinom.
Slovačka u velikoj mjeri ovisi o opskrbi plinom iz Rusije, a Moskva je izdala zahtjev za plaćanjem u rubljima. No Evropska komisija u petak je kazala da evropske kompanije, kojima je ugovorom utvrđeno plaćanje u eurima ili dolarima, ne moraju ispuniti ovaj zahtjev.
“U ovoj situaciji najbitnije je biti ujedinjen te inzistiramo na poštivanju uslova iz ugovora i plaćanju u eurima”, poručio je Heger putem Facebooka u nedjelju navečer.
Komentirao je situaciju nakon što je ministar gospodarstva Richard Sulik kazao da će država surađivati s Evropom, no da Slovačka ne smije ostati bez ruskog plina te da će, ako bude bilo potrebno, plaćati u rubljima.
“Protok plina ne smije se prekinuti… Ako se od nas traži da platimo u rubljima, učinit ćemo to”, kazao je Sulik u debati na javnoj televiziji RTVS u nedjelju. U istoj emisiji poručio je i da će Slovačka raditi na zajedničkom pristupu s EU.
WTO: Rat u Ukrajini teško će pogoditi globalnu trgovinu
Svjetska trgovinska organizacija (WTO) snizila je prognozu rasta svjetske trgovine u ovoj godini zbog rata u Ukrajini, izjavila je izvršna direktorica Ngozi Okonjo-Iweala.
Prognoza je snižena sa 4,7 na 2,5 posto zbog „utjecaja rata i mjera koje je potaknuo”, rekla je Ngozi Okonjo-Iweala.
Globalnu razmjenu koče i kontinuirani problemi u nabavnim lancima koje je izazvala pandemija COVID-19.
Poremećaji će podići cijene hrane, upozorila je čelnica WTO-a u razgovoru za BBC, izrazivši bojazan da je “na pomolu kriza u opskrbi hranom”, objasnivši da Rusija i Ukrajina čine samo oko 2,5 posto globalnog izvoza, ali su “jako, jako važne u određenim sektorima”,
„Na prvom je mjestu, naravno, zabrinutost za ljude u Ukrajini koji su raseljeni i nemaju dovoljno hrane”, napomenula je Okonjo-Iweala.
Nekoliko raketnih udara na Mikolajev
Gradonačelnik ukrajinskog grada Mikolajeva, Oleksandr Sjenkevič saopštio je da su ruske trupe jutros izvele nekoliko raketnih udara na taj grad.
Naveo je da se još prikupljaju podaci o udarima, prenosi Ukrajinska pravda.
Kako se navodi, Sjenkevič je pozvao građane da ne objavljuju fotografije ili video zapise prije nego što to urade zvanični izvori.
„Ako želite da podijelite informacije, pišite mi u privatne poruke na Facebooku“, dodao je Sjenkievič.
Ukrajinska pravda navodi da su se u Mikolajevu od ponoći do jutros dva puta oglašavale sirene za vazdušnu uzbunu.
Tokom noći bombardirana Odesa
Lučki grad Odesa na jugu Ukrajine bio je tokom noći meta ruskih vazdušnih udara, izjavio je jutros predstavnik operativnog štaba Oblasne vojne administracije Odese Serhij Bračuk.
“Nekoliko projektila lansirano je na jedan od kvartova Odese, a jedan objekat je i pogođen”, rekao je Bračuk, prenosi CNN.
Ruske snage raketirale su skladište goriva u Odesi u nedelju rano ujutru, a Bračuk je rekao da u tom incidentu nije bilo žrtava.
Odesa je do sada bila mjesto relativnog zatišja tokom ruske invazije i raj za raseljene Ukrajince koji su pobjegli iz oblasti zahvaćenih najgorim oružanim sukobima.
Ipak, Odesa se nedjeljama pripremala za mogući ruski napad, a u centru grada su postavljene protivtenkovske barikade.
Ukrajina: U ruskim napadima ubijeno 161 dijete
Od početka ruskih vojnih napada u Ukrajini je ubijeno 161 dijete, a 264 je povrijeđeno, saopšteno je iz ukrajinske Kancelarije glavnog državnog tužioca, prenosi Anadolija.
Dodaje se da je u ratu oštećeno 869 obrazovnih objekata, a 83 potpuno sravnjeno sa zemljom.
Rat Rusije i Ukrajine, koji je počeo ruskim napadom 24. februara, izazvao je međunarodnu osudu, doveo do finansijskih sankcija Moskvi i podstakao egzodus globalnih firmi iz Rusije.
Najmanje 1.417 civila je ubijeno u Ukrajini, a 2.038 je ranjeno, prema procjenama Ujedinjenih nacija, koje navode da je prava brojka vjerovatno mnogo veća.
Prema podacima agencije UN-a za izbjeglice, više od 4,1 miliona Ukrajinaca pobjeglo je u nekoliko evropskih zemalja, a milioni su raseljeni unutar zemlje.
Macron: Uvesti dodatne sankcije Rusiji zbog Buče
Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je danas da je potrebno uvesti dodatne sankcije Rusiji i da postoje jasne indicije da su ruske snage odgovorne za ubistva civila u ukrajinskom gradu Buča.
“Postoje vrlo jasni tragovi koji upućuju na ratne zločine. Manje više je utvrđeno da je ruska vojska odgovorna za ubistva u Buči”, rekao je Macron za radio France Inter, prenosi agencija Reuters.
Francuski predsjednik je dodao da “ono što se dogodilo u Buči zahtjeva novu rundu sankcija i veoma jasne mjere”, kao i da te nove sankcije treba da budu usmjerene na ugalj i naftu.
Rusija je demantovala tvrdnje da su njene snage počinile zločin nad 20 civila.
Ministarstvo odbrane navelo je da su se sve ruske jedinice potpuno povukle iz Buče 30. marta, dan nakon razgovora delegacija Rusije i Ukrajine licem u lice u Turskoj.
Čelnik State Departmenta osudio ruske masakre u Buči
Šef američkog State Deparmenta Antony Blinken osudio je Rusiju nakon što su se pojavili snimci ubijenih civila u ukrajinskom gradu Buča, nedaleko od glavnog grada Kijeva.
Reakcije iz svijeta se nastavljaju nakon što su u medijima objavljeni snimci na kojima se mogu vidjeti tijela velikog broja ubijenih civila u ukrajinskom gradu Buča.
“Oštro osuđujemo očitu brutalnost snaga Kremlja u Buči i diljem Ukrajine”, napisao je Blinken na zvaničnom profilu na društvenim mrežama.
Poručio je da će upotrijebiti sve raspoložive alate kako bi kaznili odgovorne za masakr nad civilima, dokumentovali nasilje i podijelili te informacije.
Guterres pozvao na nezavisnu istragu o ubistvu 410 civila kod Kijeva
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres pozvao je u nedjelju na nezavisnu istragu o ubistvu najmanje 410 civila u ukrajinskom gradu Buči, u okolini Kijeva, nakon povlačenja ruskih trupa, prenosi Anadolija.
“Duboko sam šokiran prizorima ubijenih civila u Buči, u Ukrajini. Od suštinskog je značaja da nezavisna istraga dovede do efektivne odgovornosti”, napisao je Guterres na Twitteru.
I am deeply shocked by the images of civilians killed in Bucha, Ukraine.
It is essential that an independent investigation leads to effective accountability.
— António Guterres (@antonioguterres) April 3, 2022
Ukrajinska državna tužiteljica Irina Venediktova saopštila je u nedjelju da su na području grada Buča, u okolini Kijeva pronađena tijela 410 civila.
Ukrajina je u nedjelju optužila Rusiju za “genocid”, tvrdeći da je pronašla tijela stotina civila u okolini Kijeva koju je ovih dana vratila pod svoju kontrolu.
U nedjelju je rusko Ministarstvo odbrane negiralo da su njegove trupe ubijale civile dok su se povlačile iz gradova u blizini Kijeva.
Ukrajina tvrdi da se Rusi povlače iz Sumske oblasti
Načelnik Sumske oblasti u Ukrajini Dmitro Živicki tvrdi da se ruske snage povlače iz te oblasti.
Živicki je na Telegramu napisao da dosta ruske tehnike odlazi ka Rusiji.
„Oružane snage Ukrajine i teritorijalna odbrana protjerali su ih kroz cijelu Černigovsku oblast“, naveo je Živicki, prenosi agencija Ukrinform.
On je dodao da su izdvojeni ruski odredi i dalje u Sumskoj oblasti i da ukrajinske snage sada čiste teren.
Zelenski: Vijeće sigutnosti UN-a u utorak o ratnim zločinima u Buči
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da će Vijeće sigurnosti UN-a u utorak razmatrati ratne zločine ruskih snaga u Buči i drugim ukrajinskim gradovima.
“Svi partneri Ukrajine biće detaljno obavješteni o tome šta se desilo na privremeno okupiranoj teritoriji naše države. Ratne zločine u Buči i drugim gradovima tokom ruske okupacije razmotriće Vijeće sigurnosti UN-a u utorak”, rekao je Zelenski, objavljeno je na sajtu predsjednika Ukrajine.
Zelenski je rekao da će sigurno biti novih sankcija protiv Rusije, ali je ocijenio da to nije dovoljno, prenosi Interfaks Ukrajina.
“Potrebno je više zaključaka. Ne samo o Rusiji, već i o političkom ponašanju koje je zapravo omogućilo da ovo zlo dođe u našu zemlju”, rekao je Zelenski.
Ukrajina: Rusija mobilizira još 60.000 vojnika
Generalštab oružanih snaga Ukrajine tvrdi da je Rusija u tajnosti pokrenula mobilizaciju oko 60.000 vojnika.
Kako se navodi, mobilizacija je pokrenuta kako bi bile popunjene jedinice koje su u Ukrajini pretrpjele gubitke, prenosi Guardian.
Zelenski na dodjeli Grammyja pozvao gledatelje da podrže Ukrajinu
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u video obraćanju emitiranom na dodjeli nagrada Grammy u Las Vegasu pozvao gledatelje da podrže Ukrajince “na bilo koji način”.
“Što je suprotno muzici? Tišina razrušenih gradova i ubijenih ljudi”, rekao je Zelenski u snimci emitiranoj uoči nastupa američkog pjevača Johna Legenda i ukrajinske pjesnikinje Ljube Jakimčuk.
“Ispunite tišinu svojom glazbom. Ispunite je danas, da ispričate našu priču. Podržite nas na bilo koji način. Bilo koji, ali ne tišinom”, rekao je Zelenski, odjeven u tamnozelenu majicu, na engleskom, promuklim glasom.
Rusija: Status Krima i Donbasa ostao nepromijenjen
Rusija je saopštila da se mirovni pregovori sa Ukrajinom nastavljaju danas video konferencijom i da nisu napredovali dovoljno za sastanak predsjednika dvije zemlje, kao i da je stav Moskve o statusu Krima i Donbasa ostao nepromjenjen.
„Nacrt sporazuma nije spreman za sastanak na vrhu. Ponavljam iznova i iznova: pozicija Rusije o Krimu i Donbasu ostaje nepromjenjena”, saopštio je u nedjelju glavni ruski pregovarač Vladimir Medinski na Telegramu, prenosi Reuters.
Medinski je rekao i da je Kijev počeo da pokazuje realističniji pristup mirovnim pregovorima, kao i da se Ukrajina složila da će biti neutralna, da neće imati nuklearno oružje i da se neće pridružiti NATO-u, kao i da će odbiti da bude domaćin vojnim bazama.
Ali po pitanju Krima, koji je Rusija pripojila od Ukrajine 2014. i dva samoproglašena regiona u istočnom Donbasu koje je ruski predsjednik Vladimir Putin priznao kao nezavisne u februaru, Medinski je naglasio da nije bilo napretka, navodi Reuters.
Medinski je izjavio i da ne dijeli optimizam ukrajinskog pregovarača Davida Arahamije, koji je u subotu rekao ukrajinskoj televiziji da je nacrt sporazuma dovoljno uznapredovao da omogući konsultacije između Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
„Nažalost, ne dijelim Arahamijin optimizam. Štaviše, ukrajinski diplomatski i vojni eksperti mnogo zaostaju u potvrđivanju čak i onih sporazuma koji su već postignuti na političkom nivou “, saopštio je Medinski.
Sedam mrtvih i 34 ranjena u ruskom napadu na Harkov
Sedam osoba je izgubilo život, a 34 su ranjene u ruskom napadu u nedjelju na stambenu četvrt u Harkovu, velikom gradu na sjeveroistoku Ukrajine, saopćilo je tamošnje državno tužilaštvo.
“Ruski okupatori su granatirali stambene zgrade u četvrti Slobodski u Harkovu. Pri tom je oštećeno desetak kuća i spremište trolejbusa. Prve informacije govore da je poginulo sedam osoba, 34 su ranjene, među kojima troje djece”, navodi se u saopćenju službe za medije područnog državnog tužilaštva.
Usto, u Dergačiju, blizu Harkova, “najmanje su tri osobe poginule a sedam je ranjeno” u granatiranju stambene četvrti, rekao je gradonačelnik Vjačeslav Zadorenko na Facebooku.
Dodao je da su sve žrtve civili.
Šest osoba je poginulo a jedna je ranjena u okolici Donjecka, na istoku zemlje, u ruskim napadima, objavio je načelnik regionalne vojne uprave Pavel Kriljenko na Telegramu.
Također na istoku zemlje, jedna je osoba izgubila život a tri su ranjene u nedjelju kada je ruska granata pogodila bolnicu u mjestu Rubižnje, rekao je ranije guverner Serhij Hajdaj.
Ukrajinske vlasti su u subotu ocijenile da se ruske snage sa sjevera Ukrajine povlače na istok i na jug.
Ruska vojska je nedavno objavila da će svoju ofenzivu usmjeriti na istok, gdje je Donbas.