Guterres u Kijevu: Nuklearni rat je nezamisliv

Guterres je također pozvao na otvoranje koridora za evakuaciju iz ukrajinskog grada Mariupolja, navodeći da je grad pod opsadom „kriza u krizi“.

Guterres u ukrajinskoj prijestolnici: Ukrajini je potrebna pomoć i zaslužuje našu punu posvećenost i punu podršku (EPA)
  • Svjetski čelnici traže odgovornost za zločine počinjene tokom rata u Ukrajini i istrage o zloupotrebama za koje mnoge zapadne zemlje krive Rusiju.
  • Međunarodno pravo ne može biti pasivni posmatrač, poručio je glavni tužilac Međunarodnog kaznenog suda.
  • Generalni sekretar Ujedinjenih nacija u prvoj posjeti Ukrajini od početka ruske invazije 24. februara.
  • Kanadski zastupnici jednoglasno rusku invaziju proglasili genocidom.
  • Ruske snage rastjerale proukrajinski skup u Hersonu.

 

U nastavku su najnovije informacije o Ukrajini:


Guterres u Kijevu: Nuklearni rat je nezamisliv

Nuklearni rat je nezamisliv, kazao je danas u Kijevu generalni sekretar UN-a Antonio Guterres govoreći o mogućem Trećem svjetskom ratu, prenosi agencija Tanjug pozivajući se na BBC za koji je UN-ov diplomata izjavio da „moraju učiniti sve što je moguće da se to onemogući“.

Poručio je da UN neće odustati i da želi mir u Ukrajini „u skladu sa poveljom UN-a“.

„Ukrajini je potrebna pomoć i zaslužuje našu punu posvećenost i punu podršku”, poručio je generalni sekretar UN-a nakon sastanka sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Guterres je također pozvao na otvoranje koridora za evakuaciju iz ukrajinskog grada Mariupolja, navodeći da je grad pod opsadom „kriza u krizi“.

„Hiljadama civila je potrebna pomoć za spašavanje života. Mnogim starijim osobama je potrebna medicinska njega ili im je ograničena pokretljivost, potreban im je put za bjekstvo iz apokalipse”, dodao je.


Najmanje jedna osoba poginula u Kijevu

Najmanje jedna osoba je poginula, a nekoliko ih je ranjeno u napadu na Kijev, uključujući i neke koji si bile zatrpane u ruševinama nakon što su dvije zgrade pogođene, navode spasioci.


Tri ranjene osobe u Kijevu

Rusija je ispalila dva projektila na Kijev i jedan od njih je pogodio niže spratove stambene zgrade, navode ukrajinski zvaničnici i dodaju kako su ranjene najmanje tri osobe.

Gradonačelnik Kijeva Vitali Kličko izjavio je kako su se detonacije desile u centralnom distriktu Ševčenko. U objavi na internetu je naveo kako su tri osobe prebačene u bolnicu.

Svetlana Vodolaga, glasnogovornica Državne službe za vanredne situacije, rekla je kako je drugi projektil pogodio neimenovani pogon koji je bio blizu stambene zgrade.

Ministri odbrane i vanjskih poslova, Oleksij Reznikov i Dmitro Kuleba, naveli su kako je Rusija ispalila rakete.


Vereščuk: Rusija predala Ukrajini 33 vojnika i 12 civila

Rusija je predala Ukrajini 33 ukrajinska vojnika, uključujući 13 oficira u razmjeni ratnih zarobljenika, rekla je potpredsjednica ukrajinske Vlade Irina Vereščuk danas.

„Doveli smo kući i 12 civila“, napisala je Vereščuk na Telegramu, prenosi Reuters na koga se poziva Tanjug.

Pet vojnika, koja su razmijenjena danas, bila su ranjena, dodala je ona.

Vereščuk nije rekla koliko Rusa je ovog puta razmijenjeno.


Biden će od Kongresa tražiti 33 milijarde dolara za Ukrajinu

Predsjednik SAD-a Joe Biden će zatražiti od Kongresa dodatne 33 milijarde dolara pomoći Ukrajini za odbranu od ruske invazije, izjavila su danas dva neimenovana zvaničnika američke administracije, prenosi agencija Beta pozivajući se na AP.

Najnoviji Bidenov prijedlog uključuje više od 20 milijardi dolara u vojnoj pomoći Ukrajini i za jačanje odbrane obližnjih zemalja, 8,5 milijardi dolara ekonomske pomoći Vladi u Kijevu i tri milijarde za hranu i humanitarne programe za pomoć civilima i ostalu potrošnju, rekli su zvaničnici.

Novi prijedlog bi bio više nego dvostruko veći u odnosu na prvobitni paket od 13,6 milijardi dolara odbrambene i ekonomske pomoći Ukrajini i zapadnim saveznicima, koji je Kongres usvojio u martu, a sada je gotovo iscrpljen.

Bidenov prijedlog ukazuje na dugoročnu američku posvećenost sprečavanju pokušaja ruskog predsjednika Vladimira Putina da proširi kontrolu nad ukrajinskom teritorijom.

Zahtjev Kongresu dolazi u vrijeme zaoštravanja sukoba u istočnim i južnim dijelovima Ukrajine i rasta međunarodnih tenzija poslije ovosedmične odluke Rusije da obustavi isporuku gasa Poljskoj i Bugarskoj.


Radijacija u Černobilju ne prelazi dozvoljene mjere

Nivoi radijacije u dijelu Černobilja u kom su, po tvrdnji ukrajinskih vlasti, ruske trupe kopale rovove u visoko kontaminiranom tlu, povišene su, ali ne prelaze dozvoljene vrijednosti, saopćio je danas čelnik Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi, prenosi agencija Tanjug pozivajući se na Reuters.

„Došlo je do povećanja nivoa zračenja, ali je ovo povećanje i dalje značajno ispod dozvoljenog nivoa i sigurno za radnike u okruženju sa ovom vrstom zračenja“, rekao je Grossi na konferenciji za novinare.

Upitan da li to znači da je sigurno kopati na tom mjestu, Grossi je naveo da ne bi preporučio nikome da počne da iskopava mjesto za koje se zna da je bilo podvrgnuto visokim dozama zračenja.

Grossi je ove sedmice doputovao u Černobilj sa osobljem IAEA kako bi donio opremu i provjerio nivoe radijacije na lokaciji koja uključuje postrojenja za radioaktivni otpad u blizini sada neispravne elektrane koja je 1986. pretrpjela najgoru nuklearnu katastrofu na svijetu.


Švedska ne planira referendum o članstvu u NATO-u

Švedska Vlada ne planira održati referendum ako Parlament podrži prijedlog zahtjeva za članstvo te zemlje u NATO-u, rekla je danas premijerka Magdalena Andersson, prenosi agencija Tanjug pozivajući se na Reuters.

Prema njenim riječima, referendum je “loša ideja”.

„Mislim da to nije pitanje koje je pogodno za referendum. Ima puno informacija o nacionalnoj sigurnost koje su povjerljive tako da na takvom referendumu ima važnih pitanja i činjenica o kojima se ne može otvoreno govoriti”, rekla je Andersson.

Generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg izjavio je da će se Švedska i Finska moći priključiti NATO čim odluče zatražiti članstvo u NATO-u.

Andersson: Ima puno informacija o nacionalnoj sigurnost koje su povjerljive tako da na takvom referendumu ima važnih pitanja i činjenica o kojima se ne može otvoreno govoriti (EPA)

Tri miliona prelazaka iz Ukrajine u Poljsku

Zabilježeno je tri ​​miliona prelazaka u Poljsku iz susjedne Ukrajine od početka ruske invazije, 24. februara, dok je bilo 904.000 prelazaka u Ukrajinu, saopćila je danas poljska granična služba, prenosi agencija Beta pozivajući se na AP.

U saopćenju se navodi da taj broj uključuje ljude koji prelaze više puta jer, na primjer, redovno kupuju u Poljskoj, a zatim se vraćaju.

Poljske vlasti kažu da je oko 1,6 miliona izbjeglica podnijelo zahtjev i dobilo posebna dokumenta koji će im omogućiti da rade i dobijaju besplatnu zdravstvenu zaštitu i obrazovanje u Poljskoj.


Deseci bombi pogodilo bolnicu u Mariupolju

Deseci teških ruskih bombi uništili su bolnicu u Azovstalu, čeličani u južnom ukrajinskom gradu Mariupolju gdje se skrivaju stotine vojnika i civila, navodi jedan ukrajinski vojnik.

Ruski teški bombarderi i borbeni avioni bombardirali su čeličanu cijelu noć, te pogodili bolnicu, naveo je Oleksandr Veršinin iz Bataljona Azov koji brani Mariupolj u objavi na YouTubeu.

„Ponovo imamo veliki broj mrtvih, ranjenih. Ponovo“, naveo je bez detalja o žrtvama.


Tužitelji: Ukrajina istražuje 10 ruskih vojnika zbog Buče

Ukrajinski tužitelji saopćili su kako istražuju 10 ruskih vojnika pod sumnjom da su počinili ratne zločine u Buči gdje su tijela u civilnoj odjeći pronađena nakon što su se moskovske trupe povukle.

„Deset vojnika 64. motorizovane pješadijske brigade ruskih oružanih snaga, dijela 35. armije, osumnjičeno je za okrutno tretiranje civila i drugo kršenje zakona i običaja rata“, navodi se u saopćenju ureda državnog tužitelja Ukrajine.

Ukrajinske službe pretražuju ruševine razorenih gradova (AP)

Gradonačelnik: Herson bi mogao postati dio Krima

Rusija bi mogla dodati okupiranu južnu ukrajinsku regiju Hersonska dijelom anektiranog Krima, kaže gradonačelnik.

Ukrajinski zvaničnici tvrde kako je Moskva planirala održati referendum o proglašenju „nezavisnosti“ Hersonske od Ukrajine. No, odbjegli gradonačelnik regionalne prijestolnice ističe kako bi Moskva bi mogla „prilagoditi“ granice Krima.

„Koliko vidim, neće biti referenduma. Mislim da planiraju, u prvom redu, prilagoditi regionalne granice na Krimu“, istakao je Ihor Kolivajev.


Policija: U kijevskoj regiji pronađeno 1150 leševa civila

Pronađeno je 1150 tijela civila u kijevskoj regiji od početka ruske invazije, a 50-70 posto njih imaju prostrjielne rane od oružja malog kalibra, rekla je kijevska policija.

Načelnik regionalne kijevske policije Andrij Nebjatov rekao je u videu objavljenom na Twitteru da je većina tijela pronađena u gradu Buči, gdje su otkrivene stotine leševa otkad su se povukle ruske snage, prenosi Hina, pozivajući se na Reutrs.

Ukrajina kaže da su civile koji su pronađeni u Buči ubile ruske snage tokom okupacije toga područja. Reuters nije uspio potvrditi broj osoba koje su pronađene mrtve u Buči ili okolnosti njihovih smrti.

Rusija negira da cilja civile od početka svoje invazije Ukrajine 24. februara. Optužbe da su njene snage smaknule civile u Buči dok su okupirale grad nazvala je “monstruoznom krivotvorinom” kojoj je cilj ocrniti rusku vojsku.

“Do danas smo pronašli, pregledali i predali forenzičkim institucijama 1150 tijela mrtvih civila”, rekao je Nebjatov u videu, okružen ruševinama zgrada uništenih tijekom teških borbi u kijevskoj regiji.

“Želim naglasiti da su to civili, a ne vojska”, rekao je.

(AP)

Podoljak: Svijet priznaje pravo Ukrajini da napada ruske baze

Pomoćnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak saopćio je da svijet priznaje Ukrajini pravo da se brani tako što će izvoditi napade na ruske vojne baze i skladišta.

“Rusija je napala i ubija civile. Ukrajina će se braniti na sve načine, uključujući i udare na skladišta i baze ubica. Svijet to pravo priznaje”, napisao je Podoljak na Twitteru, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.


Rusija od početka rata zaradila 63 milijarde eura od izvoza fosilnih goriva

Od početka rata u Ukrajini prihodi Rusije od izvoza fosilnih goriva procijenjeni su na 63 milijarde eura, prenosi Anadolija.

Zemlje članice Evropske unije, Kina i druge zemlje u posljednja više od dva mjeseca platile su Rusiji oko 63 milijarde eura za fosilna goriva, pokazuju novi podaci organizacije Centar za istraživanje energije i čistog zraka (CREA).

Prema detaljnom praćenju ruskih isporuka nafte, gasa i uglja, kombinacija kontinuiranog uvoza nafte i gasa i visokih cijena goriva rezultirala je da ruski prihodi budu značajno veći u odnosu na prethodne godine.

Prema riječima Laure Myllyvirti, vodeće analitičarke u CREA-i, izvoz fosilnih goriva je ključni faktor koji omogućava opstnak režima ruskog predsjednika Vladimira Putina.

“Nastavak uvoza energenata najveći je jaz u sankcijama uvedenim Rusiji. Svi koji kupuju ova fosilna goriva saučesnici su u užasnim kršenjima međunarodnog prava koje sprovodi ruska vojska. Pozivamo sve vlade i korporativne kupce ruskih fosilnih goriva da prekinu kupovinu”, dodala je ona.


RIA: Dio Ukrajine pod kontrolom ruskih snaga za valutu uvodi rublju

Okupirana ukrajinska regija Herson, na jugu zemlju, od 1. maj počet će kao valutu koristiti rusku rublju, saopćila je u proruska “vojno-civilna uprava”, prenosi agencija RIA.

Dužnosnik tog proruskog tijela Kiril Stremusov je pojasnio da će za uvođenje rublje trebati do četiri mjeseca te će se tokom prijelaznog razdoblja paralelno koristiti i službena ukrajinska valuta – grivna, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.

Rusija je u utorak navečer objavila da je zauzela teritorije u istočnoj i južnoj Ukrajini, uključujući cijelu regiju Herson, koja je iznimno važna jer je dio kopnene veze između Krima i područja na istoku koja su pod kontrolom proruskih separatista.


Donji dom Bundestaga podržao isporuke oružja Ukrajini

Donji dom njemačkog Bundestaga je velikom većinom glasova podržao peticiju o pomoći Ukrajini koja podrazumijeva isporuku oružja, uključujući i teško naoružanje za odbranu od ruskih napada, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.

“Pored sveobuhvatne ekonomske izolacije i isključenja Rusije sa međunarodnih tržišta, najvažnije i najefikasnije sredstvo za zaustavljanje ruske invazije je intenziviranje i ubrzanje isporuke efikasnog naoružanja i složenih sistema, uključujući teško naoružanje”, navodi se u dokumentu njemačkih zastupnika.

Peticija, koju su podržale tri stranke u vladajućoj koaliciji i opozicioni konzervativci, usvojena je sa 586 glasova “za”, 100 “protiv” i sedam uzdržanih, saopćio je glasnogovornik Bundestaga.


Zaharova: Oštro cemo odgovoriti na ohrabrivanje napada

Rusija će oštro odgovoriti na dalje pokušaje da se ohrabre ukrajinske oružane snage da napadnu ruske vojne objekte, upozorila je glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova.

“Ovakva vrsta kriminalne akcije ukrajinskih oružanih snaga protiv Rusije ne može proći bez odgovora. Želeli bismo da Kijev i zapadne prijestonice ozbiljno shvate saopćenja našeg Ministarstva odbrane da će dalji pokušaji da se podstakne Ukrajina da napadne ruske mete definitivno izazvati oštar odgovor Rusije”, navela je Zaharova, prenosi Tanug, pozivajući se na TASS.

Britanski ministar odbrane Ben Wallace ranije danas je sugerisao da će Velika Britanija isporučiti Ukrajini oružje koje bi moglo da pogodi ruske pomorske snage u Crnom moru.

On je kazao da bi bilo legitimno i da se na meti ukrajinskih snaga nađe ruska logistika, ali je naveo da je malo vjerovatno da će u tom slučaju koristiti britansko oružje.


Ukrajina: Trenutno imamo dovoljno gasa i struje

Šef odbora za energetiku ukrajinskog parlamenta Andrija Herus rekao je da Ukrajina trenutno ima dovoljno gasa i struje da podmiri svoje potrebe, ali da nije siguran da će to moći da osigura i kasnije na jesen.

“Danas, ako govorimo o količinama gasa, imamo ga dovoljno. Mi trošimo manje gasa nego što proizvodimo, tako da i danas pumpamo gas u podzemna skladišta”, rekao je Herus u gostovanju na nacionalnoj televiziji, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.

Dodao je da to isto važi u za struju.

“U zemlji ima dovoljno resursa gasa i električne energije”, naveo je Herus.


Stoltenberg: Švedska i Finska mogu brzo u NATO

Finska i Švedska će moći brzo da postanu članice NATO-a, ako odluče da zatraže pridruživanje tom vojnom savezu, izjavio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

“Ako odluče da se pridruže, Finska i Švedska će biti srdačno dočekane i očekujem da će taj proces ići brzo”, saopćio je Stoltenberg novinarima u Briselu, dodajući da planira da razgovara sa finskim predsjednikom Saulijem Niinistom kasnije tokom dana, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.

On je siguran da se može naći rješenje za prelazni period između apliciranja dvije skandinavske zemlje i formalne ratifikacije u parlamentima svih 30 članica Alijanse.

“Uvjeren sam da postoje rješenja da se taj međuperiod premosti na način koji je dovoljno dobar i funkcionalan i za Finsku i za Švedsku”, rekao je Stoltenberg.

Rusija, sa kojom Finska deli granicu od 1.300 km, saopćila je da će rasporediti nuklearno oružje i hipersonične rakete u svojoj baltičkoj oblasti Kalinjingrad, ako Finska i Švedska odluče da se pridruže NATO-u, navodi britanska agencija.

Ako odluče da se pridruže, Finska i Švedska će biti srdačno dočekane, kaže Stoltenberg (Reuters)

Kanada planira prodaju zaplijenjene ruske imovine

Kanada planira da prijedlogom zakona koji je dostavila parlamentu dobije ovlaštenje da zaplijenjenu imovinu sankcionisanih ruskih pojedinaca i kompanija proda i da ta sredstva iskoristi za obeštećenje žrtava rata u Ukrajini, prenosi Tanjug pisanje Bloomberga.

Nove mjere će biti uključene u vladin zakon o budžetu, što znači da će skoro sigurno biti usvojene u parlamentu do ljeta.

Kanadska ministrica vanjskih poslova Mrlanie Joly rekla je novinarima u Ottawi da će Kanada postati prva industrijalizovana zemlja u Grupi 7 (G7) najrazvijenijih država svijeta koja će dozvoliti otuđenje zaplijenjene imovine i da poziva saveznike da slede taj primjer.

“Danas tražimo ovlaštenje ne samo za zapljenu, već i za otuđenje imovine sankcionisanih pojedinaca i entiteta što bi omogućilo da žrtvama nadoknadimo prihode”, rekla je ona.

Kanada je do sada sankcionisala više od 1.100 ruskih pojedinaca i kompanija od 2014. godine, kada je Krim pripojen Ruskoj Federaciji.


Guterres: Rat u 21. stoljeću je ludost

Rat u 21. stoljeću je ludost, rekao je u glavni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres nakon dolaska u Borodjanku, u predgrađu Kijeva, gdje su Rusi, kako navode Ukrajinci, počinili zločine tokom okupacije tog područja u martu.

Guterres, kojem je ovo prva posjeta Ukrajini od početka ruske invazije 24. februara, dao je ovu izjavu novinarima ispred ruševina stambenih zgrada, u pratnji ukrajinskih vojnika i mjesnih čelnika, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.

“Zamišljam svoju porodicu u jednoj od ovih kuća koje su danas razorene i spaljene”, rekao je novinarima. “Vidim moje unuke kako bježe u strahu. Rat je ludost u 21. stoljeću, nikakav rat nije prihvatljiv u 21. stoljeću”, dodao je.

Antonio Guterres je zatim posjetio Buču, drugo predgrađe Kijeva, gdje su Rusi, po optužbama Ukrajinaca, počinili ratne zločine. Tokom poslijepodneva sastat će se s predsjednikom Volodimirom Zelenskim.


Grossi: Sigurnost u Zaporožju je crvena lampica koja treperi

Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi izjavio je da je nivo sigurnosti u najvećoj evropskoj nuklearnoj elektrani Zaporožje, koja je trenutno pod ruskom okupacijom u Ukrajini, “crvena lampica koje treperi” i da agencija UN-a još nije dobila dozvolu za pristup tom objektu.

Grossi je u intervjuu za Associated press skrenuo pažnju na nuklearnu elektranu u Zaporožju, dan nakon 36. godišnjice katastrofe u Černobilu 1986, prenosi Tanjug.

On je izjavio da je IAEA zatražila pristup postrojenju u Zaporožju na jugu Ukrajine kako bi njeni inspektori, između ostalog, mogli ponovo da uspostave veze sa sedištem agencije UN-a u Beču, a za to je, kako je rekao, potrebno da pomognu i Rusija i Ukrajina, navodi AP.

“Elektrani su potrebne popravke, a to se ne dešava. Dakle, situacija koju sam ranije opisao, a ponovio bih je i danas, nije održiva takva kakva sada jeste. Dakle, ovo je problem na čekanju. Ovo je crveno svjetlo koje treperi”, rekao je Grossi.


Pentagon: Polovina američkih haubičkih sistema stigla u Ukrajinu

Više od polovine od 90 haubičkih sistema koje Sjedinjene Američke Države šalju Ukrajini stiglo je u ovu zemlju, a završena je obuka prve grupe ukrajinskih vojnika za korištenje ovih sistema.

“Više od polovine haubica koje smo poslali trenutno je u Ukrajini”, rekao je na redovnoj konferenciji za novinare glasnogovornik Ministarstva odbrane SAD-a (Pentagon) John Kirby.

On je kazao kako je pored sistema haubica ukrajinskoj vojsci, u zemlju stiglo 190.000 komada artiljerijskih granata od 155 milimetara, prenosi Anadolija.

“Obuka koju smo održali za 50 vršioca obuke je završena ove sedmice. Sada će oni moći trenirati svoje kolege. Trenutno radimo na obuci druge grupe”, kazao je Kirby.

Dodao je da će se obuka druge grupe održati na istom mjestu, van Ukrajine.


Pojačana ruska ofanziva na istoku zemlje

Rusija pojačava ofanzivu na istoku Ukrajine s ciljem da preuzme kontrolu nad oblastima Donjeck i Lugansk i osigura kopneni koridor do Krima, saopćio je Generalštab vojske Ukrajine.

U protekla 24 sata ukrajinske snage su odbile šest napada u oblastima Donjecka i Luganska, saopćio je ukrajinski Generalštab.

Ruske snage napadaju intenzivno u skoro svim pravcima, a najveće aktivnosti uočene u pravcu Slobožanske i Donjecka, prenosi agencija Beta, pozivajući se na AP.

Napadi na Harkov, drugi po veličini grad u Ukrajini, se nastavljaju dok je više snaga prebačeno u grad Izjum.

U pravcu Donjecka, ruske trupe se usmjeravaju na opkoljavanje ukrajinskih vojnih snaga.


Britanija: Rusija ima operativne sposobnosti u Crnom moru

Ruska crnomorska flota i dalje ima sposobnosti da pogađa ukrajinske ciljeve na moru i kopnu, uprkos gubicima desantnog broda Saratov i krstarice Moskva, saopćilo je britansko Ministarstvo odbrane.

Oko 20 brodova ruske mornarice, uključujući podmornice, nalazi se u operativnoj zoni Crnog mora, objavilo je ministarstvo na Twitteru, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.

“Bosforski moreuz i dalje je zatvoren za sve ratne brodove koji ne pripadaju Turskoj, a iz tog razloga Rusija nije u mogućnosti da zamijeni izgubljenu krstaricu Moskva u Crnom moru”, navodi se u redovnom izvještaju britanskog ministarstva.


Zelenski: Rusija koristi energente da ucjenjuje Evropu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je, obraćajući se tokom noći, rekao da je odluka Rusije da prekine isporuke gasa Poljskoj i Bugarskoj pokazuje da “niko u Evropi ne može da se nada održavanju normalne ekonomske saradnje sa Rusijom”, prenosi Tanjug, pozivajući se na BBC.

“Rusija ne vidi samo gas, već bilo kakvu trgovinu kao oružje. Ona samo čeka trenutak kada je moguće koristiti jednu ili drugu trgovinsku oblast”, naveo je Zelenski.

Dodao je da Rusija vidi ujedinjenu Evropu kao metu i ocijenio da što se prije svi u Evropi saglase da ne mogu da zavise od Rusije u oblasti trgovine, prije će biti uspostavljena stabilnost.


Guterres u Buči i u Iripinju

Glavni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres stiže u četvrtak u predgrađe Kijeva, u Buču, Irpinj i Borodjanku, poprišta zločina za koje Ukrajinci optužuju rusku vojsku, u trenutku kada Moskva nastavlja svoju ofanzivu na istoku i na jugu Ukrajine.

Kijev optužuje ruske snage da su počinile pokolje, nakon otkrića desetaka trupala u civilnoj odjeći na okupiranim mjestima s kojih se ruska vojska poslije povukla.


Međunarodni kazneni sud: Vrijeme je za akciju u Ukrajini

Glavni tužilac Međunarodnog kaznenog suda (ICC) pozvao je na odgovornost za ratne zločine počinjene u Ukrajini.

“Ovo zapravo nije vrijeme za razgovor. Vrijeme je za akciju. Međunarodno pravo ne može biti pasivni posmatrač”, rekao je Karim Asad Ahmed Khan novinarima nakon sastanka Vijeća sigurnosti UN-a.

Dodao je kako da nije ni za ni protiv Rusije ili Ukrajine.

“Mi smo za zakon koji treba zaštititi čovječanstvo”, rekao je.

“Trebalo bi nas biti sramota što 2022. nastavljamo, u mnogim dijelovima svijeta, gledati nasilje koje može predstavljati genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.”

Međunarodno pravo ne može biti pasivni posmatrač, poručio je Khan (Reuters)

Svjetski čelnici traže pravdu za žrtve ratnih zločina u Ukrajini

Prvi put su se na neformalnom sastanku Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija okupili ključni igrači koji traže odgovornost za zločine počinjene tokom rata u Ukrajini i zatražili istrage o zloupotrebama za koje mnoge zapadne zemlje krive Rusiju.

Na sjednici su, između ostalih, sudjelovali glavna tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda, predsjednica Istražne komisije UN-a, glavna ukrajinska tužiteljica i advokatica za ljudska prava Amal Clooney.

Obećali su da će počinitelje ratnih zločina u Ukrajini izvesti pred lice pravde.

Albanski ministar vanjskih poslova Olta Xhacka, koji je predsjedavao sastankom, rekao je da bi Rusija, kao članica Vijeća sigurnosti koja ima pravo veta, trebala biti čuvar međunarodnog mira, ali se “odlučila za rat protiv svog susjeda, čineći pritom nemjerljive zločine”.

Nathalie Broadhurst, zamjenica francuskog ambasadora pri UN-u, rekla je da su slike zločina u kijevskom predgrađu Bucha i drugim područjima nakon povlačenja ruskih snaga “užasavajuće” i da bi mogle predstavljati ratne zločine.

Neformalni sastanak Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (Reuters)

Predstavnik Rusije Sergej Leonidčenko odbacio je njihove izjave, rekavši: “Ono što smo danas čuli predstavlja još jedan dio nepotkrijepljenih tvrdnji.”


Guterres: U toku izrada plana za evakuaciju civila u Azovstalu

U toku je izrada plana za evakuaciju civila iz čeličane Azovstal u Marijupolju, izjavio je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres.

On je naveo da je to vrlo kompleksna operacija sa kojom se ruski predsjednik Vladimir Putin u načelu saglasio, prenosi Tanjug, pozivajući se na BBC.

Detalji će biti dogovoreni na sastancima koji su u toku, dodao je Guterres i naveo da se više stotina civila nalazi u veoma specifičnim uvjetima, u bunkerima.

On je kazao da će pokušati da ih evakuišu sutra, ali da se za tako nešto moraju steći uvjeti.


Kanadski zastupnici rusku invaziju proglasili genocidom

Kanadski zastupnici jednoglasno su glasali da se ruske napade u Ukrajini proglasi “genocidom”, utvrdivši da “postoji dovoljno dokaza o sistematskim i masovnim ratnim zločinima protiv čovječnosti” koje je počinila Moskva.

U nacrtu deklaracije Donjeg doma Kanadskog parlamenta navodi se da ratni zločini Rusije uključuju masovne zločine, sistematske slučajeve namjernog ubijanja ukrajinskih civila, skrnavljenje leševa, prisilno premještanje ukrajinske djece, mučenje, fizičke ozljede, psihičke ozljede i silovanja, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.

Ranije ovog mjeseca, premijer Justin Trudeau rekao je da je “apsolutno ispravno” da sve više ljudi ruske akcije u Ukrajini opisuje kao genocid, podupirući optužbu američkog predsjednika Joea Bidena.

Biden je ranije u aprilu rekao da je invazija na Ukrajinu bila genocid, ali je dodao da će međunarodni pravnici morati odlučiti je li invazija ispunila kriterije za genocid.

Djeca se igraju ispred crkve koja je srušena tokom ruske invazije na Ukrajinu u regiji Černjihiv (Reuters)

Ruske snage rastjerale proukrajinski skup u Hersonu

Ruske snage upotrijebile su suzavac i šok granate kako bi rastjerale proukrajinski skup u okupiranom gradu Hersonu u srijedu, rekao je ukrajinski glavni tužilac, dok Moskva jača svoj stisak nad južnim dijelovima Ukrajine.

Lokalne vlasti kažu da je Rusija u utorak imenovala svog gradonačelnika Hersona nakon što su njene trupe preuzele sjedište administracije u glavnom gradu regije, koji je bio prvi veliki urbani centar koji je zauzet nakon početka invazije 24. februara, prenosi Hina pisanje Reutersa.

Neki stanovnici organizirali su povremene proteste protiv okupacije, a mnoštvo se ponovno okupilo u središtu grada u srijedu.

Ukrajina je ranije objavila da Rusija planira na jugu zemlje organizirati referendum za stvaranje separatističke regije poput onih u istočnoj Ukrajini.

Izvor: Al Jazeera i agencije