Lavrov: Realna opasnost od trećeg svjetskog rata
Ruski ministar vanjskih poslova rekao je da će se mirovni razgovori sa Ukrajinom nastaviti, ali i da dobra volja ima granice.
- Antony Blinken i Lloyd Austin u Kijevu obećali 322 miliona dolara vojne pomoći i povratak američkih diplomata, nakon sastanka s ukrajinskim predsjednikom
- Ukrajina će u ponedjeljak pokušati ponovo uspostaviti humanitarne koridore za evakuaciju iz Mariupolja, navele su vlasti
- Poljska Ukrajini isporučila tenkove, Velika Britanija pripremila oklopna vozila
- Ruske snage nastavile raketne i artiljerijske napade na ukrajinske položaje na području čeličane Azovstal u Marijupolju
- Amrički ministar odbrane kaže da Ukrajina može pobijediti uz ‘pravu opremu’
U nastavku su najnovije informacije o Ukrajini:
Von der Leyen: Agresija Rusije ugrožava sigurnost Evrope
Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije, rekla je na konferenciji “Raisina Dialogue” održanoj u New Delhiju, glavnom gradu Indije, da agresija Rusije u Ukrajini predstavlja direktnu prijetnju sigurnosti Evrope, javlja agencija Anadolija.
Von der Leyen je izjavila da će ruski neopravdani i nepravedni napadi na Ukrajinu biti strateški neuspjeh.
“Ciljanje i ubijanje nedužnih civila, prekrajanje granica silom, uzimanje volje slobodnog naroda pod svoju kontrolu je protiv osnovnih principa Ujedinjenih naroda. Mi vidimo rusku agresiju kao direktnu prijetnju našoj sigurnosti u Evropi”, rekla je Von der Leyen.
Podvukla je da Evropska unija čini sve što može da pomogne Ukrajini da se izbori za svoju slobodu.
Navodeći da sankcije nisu jedino rješenje, Von der Leyen je rekla da su one dio šire strategije koja ovlašćuje Evropsku uniju “da postigne diplomatsko rješenje koje će donijeti trajni mir”.
Lavrov: Dobra volja ima granice
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da će se mirovni razgovori sa Ukrajinom nastaviti, ali je i upozorio da postoji „realna“ opasnost od trećeg svjetskog rata.
“No, Rusiji je takav scenario neprihvatljiv”, rekao je.
Govoreći za ruske novinske agencije, kritikovao je pristup Ukrajine pregovorima.
„Dobra volja ima svoje granice. Ali, ako nije recipročna, onda to ne pomaže procesu pregovora“, dodao je.
Morawiecki: Poljska poslala tenkove Ukrajini
Poljska je poslala Ukrajini tenkove, potvrdio je poljski premijer Mateusz Morawiecki, bez ulaska u detalje.
„Da“, odgovorio je Morawiecki na pitanje da li je Poljska poslala, ili će poslati tenkove Ukrajini.
Nije rekao o kojem broju tenkova se radi.
U martu, Poljska je objavila da je spremna poslati sve svoje avione MiG-29 u američku zračnu bazu Ramstein u Njemačkoj i dati ih na raspolaganje SAD-u, ali je Washington to odbio.
Rusija: Uništeno šest objekata na željeznici u Ukrajini
Rusko ministarstvo odbrane tvrdi da su njihove visokoprecizne rakete uništile danas šest objekata na željeznici koji su korišteni za isporuku stranog oružja ukrajinskim snagama u Donbasu.
Ruske snage su, također, uništile skladište oružja u blizini Slavjanska u regionu Donjecka, navodi se u saopštenju ruskog ministarstva odbrane.
Vojska: Rusija želi uništiti ukrajinsku željeznicu da bi omela isporuku oružja
Ukrajinska vojna komanda saopštila je danas da Rusija pokušava bombardovati ukrajinsku željezničku infrastrukturu kako bi omela isporuke oružja iz stranih zemalja.
“Oni pokušavaju uništiti rute snabdijevanja vojno-tehničkom pomoći iz partnerskih država. Da bi to uradili, fokusiraju udare na željeznička čvorišta”, napisala je komanda ukrajinskih oružanih snaga u objavi na Facebooku.
Čelnik ukrajinske državne željezničke kompanije rekao je da je u ruskim napadima na pet stanica jedan radnik poginuo, dok su četiri povrijeđena.
Guterres i Erdogan: Zajednički cilj okončanje rata u Ukrajini
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN) Antonio Guterres i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan potvrdili su “zajednički cilj”, a to je okončanje rata u Ukrajini “što je prije moguće”, saopćeno je iz UN-a u ponedjeljak.
Lideri su “naglasili hitnu potrebu za efikasnim pristupom kroz humanitarne koridore za evakuaciju civila i isporuku prijeko potrebne pomoći ugroženim zajednicama u Ukrajini”, navodi se u saopćenju UN-a nakon što se Guterres danas sastao s Erdoganom u Ankari.
Guterres nakon posjete Turskoj putuje u Moskvu, gdje bi se u utorak trebao sastati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Zamjenik ruskog ministra: Oko 400 ruskih diplomata protjerano iz 28 zemalja
Od početka ruske invazie na Ukrajinu iz 28 zapadnih zemalja protjerano je oko 400 ruskih diplomata, izjavio je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Jevgenij Ivanov.
“Uporedo sa uvođenjem svih vrsta sankcija omiljeni metod kažnjavanja Moskve bilo je protjerivanje ruskih diplomata. Ovo nije počelo 23. februara, počelo je ranije. Naše zapadne kolege su to praktikovale. Od početka specijalne vojne operacije u Ukrajini oko 400 službenika naših inostranih misija je protjerano iz 28 zapadnih zemalja”, rekao je Ivanov, prenosi agencija TASS.
Naveo je da je smanjen i kapacitet konzularnih predstavništava u mnogim zemljama, te objasnio da je to učinjeno kako bi se otežalo pružanje bilo kakve pomoći građanima Rusije.
Biden imenovao Bridger Brink za ambasadoricu SAD-a u Ukrajini
Američki predsjednik Joe Biden imenovao je iskusnu Bridget Brink novu ambasadoricu SAD-a u Ukrajini, saopštila je Bijela kuća.
Brink je imenovana na ovu ključnu poziciju koja je bila upražnjena skoro tri godine u vrijeme kada Washington pojačava podršku Ukrajini kako bi se izborila protiv ruske invazije, prenio je AP.
Brink, koja je trenutno ambasadorica SAD-a u Slovačkoj, karijerni je diplomata već 25 godina i službovala je u Uzbekistanu i Gruziji, a imala je i nekoliko visokih pozicija u State Departmentu i Vijeću za nacionalnu sigurnost Bijele kuće.
Mediji: Švedska i Finska zajedno apliciraju za članstvo u NATO-u
Švedska i Finska dogovorile su se da istovremeno podnesu zahtjev za članstvo u NATO-u, piše šveski list Expressen.
Dve zemlje saglasile su se da apliciraju između 16. i 22. maja, odnosno tokom posjete finskog predsjednika Stockholmu 17. i 18. maja, piše list pozivajući se na izvor iz švedske vlade, a prenosi AP.
Britanija šalje oklopna vozila Ukrajini
Velika Britanija Ukrajini će poslati manji broj oklopnih vozila Stormer opremljenih lanserima za protuzračne projektile, rekao je ministar odbrane Ben Wallace.
Dodao je da britanske procjene govore da je od početka rata poginulo oko 15 hiljada ruskih vojnika, te da je uništeno oko 2.000 ruskih oklopnih vozila, među kojima oko 530 tenkova, te 60 helikopetera i aviona.
State Department podržao prodaju municije Ukrajini
Američki State Department objavio je da podržava dozvolu za moguću prodaju municije Ukrajini u vrijednosti od 165 miliona dolara.
Ukrajinska vlada tražila je da kupi od SAD-a takozvanu nestandardnu municiju, tvrdi Department u izjavi, aludirajući na municiju koja nije u standardima NATO-a.
Rusija protjeruje 40 njemačkih diplomata
Rusija je objavila da izbacuje 40 njemačkih diplomata, u odgovoru na „neprijateljsku odluku“ Berlina da protjera ruske diplomate zbog rata u Ukrajini.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da je pozvalo njemačkog ambasadora u Moskvi i uručilo mu notu kojom se „40 uposlenika njemačkih diplomatskih predstavništava u Rusiju proglašava nepoželjnim“.
Kirilenko: U granatiranju Donjecka poginulo pet osoba
Pet osoba, uključujući dvoje djece, poginulo je jučer tokom ruskog granatiranja Donjecka, potvrdio je guverner Pavlo Kirilenko.
U međuvremenu, još troje ljudi je poginulo u oblasti Harkova, a 14 je povrijeđeno od posljedica neprekidnog granatiranja tokom cijelog jučerašnjeg dana, prenosi Tanjug, pozivajući se na BBC.
Kako je rekao Kirilenko, među poginulima je dvoje djece od pet i 14 godina.
U Hrvatsku do sada stiglo 15.550 izbjeglih Ukrajinaca
U Hrvatsku je do sada stiglo 15.550 osoba izbjeglih iz ratom pogođenih područja Ukrajine, a 2.446 njih je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, izjavio je direktor Ravnateljstva Civilne zaštite Damir Trut.
“Dosad je nešto manje od 10.000 osoba zatražilo privremenu zaštitu, po tom segmentu imaju pravo na školovanje, smještaj, zdravstvenu skrb i sve drugo potrebno”, rekao je on nakon sastanka sa splitsko-dalmatinskim županom Blaženkom Bobanom, predstavnicima županijskog Stožera civilne zaštite i organizacija uključenih u prihvat izbjeglica, prenosi Hina.
Putin: Zapad bi da podijeli rusko društvo
Otvorene provokacije protiv ruskih oružanih snaga koje koriste strani mediji zahtijevaju detaljnu istragu i takve akcije moraju biti odlučno suzbijene, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.
“Otvorene provokacije protiv naših oružanih snaga također zahtijevaju temeljnu istragu, uključujući korištenje resursa stranih medija i društvenih mreža. Naravno, neophodno je na najodlučniji način zaustaviti bilo kakve zločine na teritoriji Ruske Federacije”, poručio je on na proširenom sastanku odbora Državnog tužilaštva, prenosi Tanjug, pozivajući se na RIA Novosti.
Putin je rekao da u prvi plan Zapada dolazi “cijepanje ruskog društva i uništenja Rusije”, ali je poručio da “to tako ne ide”.
Dodao je da rusko društvo pokazuje zrelost, solidarnost, da podržava oružane snage, napore u cilju “bezuvjetnog osiguranja sigurnosti same Rusije i podrške građanima koji žive u Donbasu”.
Papa Franjo patrijarhu Kirilu: Budimo konstruktivni za mir u Ukrajini
Poglavar Rimokatoličke crkve, papa Franjo, poručio je poglavaru Ruske pravoslavne crkve, patrijarhu Kirilu, da mogu preuzeti konstruktivnu ulogu za mir u Ukrajini.
Prema vijestima medija bliskih Vatikanu, papa je patrijarhu uputio prazničnu čestitku povodom praznika Vaskrsa, a u svojoj poruci pomenuo je i rat u Ukrajini, prenosi Anadolija.
“Dragi brate, neka Duh Sveti preobrazi naša srca i učini nas istinskim mirotvorcima, posebno za ratom razorenu Ukrajinu”, poručio je papa i izrazio nadu da će mrak rata u Ukrajini završiti.
Papa Franjo i patrijarh Kiril su se trebali sastati 14. juna u Al-Qudsu (Jerusalemu), ali je su obje strane saopćile da je sastanak otkazan zbog ruske invazije na Ukrajinu.
Rusija spremna na prekid vatre zbog evakuacije civila iz Azovstala
Rusija je objavila da je spremna proglasiti prekid vatre kako bi omogućila evakuaciju civila koji se skrivaju zajedno s ukrajinskim borcima pod zemljom u metalurškom kompleksu Azovstalu u Mariupolju, koji je pod opsadom.
Ruske snage i proruski ukrajinski borci obećavaju da će “jednostrano prekinuti neprijateljstva u 14:00 sati po moskovskom vremenu (13:00 sati po srednjoevropskom), povući svoje jedinice na sigurnu udaljenost i osigurati odlazak” civila “u smjeru po njihovu izboru”, saopćilo je rusko Ministarstvo odbrane, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.
Otići će smjeti žene, djece i radnici tvornice, preciziralo je Ministarstvo odbrane.
“Ako se civili još uvijek nalaze u metalurškoj tvornici, izričito tražimo od vlasti u Kijevu da narede zapovjednicima nacionalističkih snaga da ih puste”, dodaje se.
Tvornica Azovstal posljednja je lokacija koju kontroliraju ukrajinske snage u Mariupolju.
Guverner: Rusija granatira gradove u centralnoj Ukrajini
Ruske rakete pogodile su dva grada u jugozapadnoj ukrajinskoj regiji Viniciji, rekao je guverner te regije Serhej Borzov.
Dodao je da je u gradovima Žmerinka i Kozjatin također pogođena “kritična infrastruktura”.
“Ima povrijeđenih i mrtvih”, kazao je Borzov na Telegramu.
Zelenski: Rusija ‘čestitala’ Ukrajini Vaskrs raketnim udarima
Rusija je Ukrajini Vaskrs “čestitala” raketnim udarima, izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
U videoobraćanju je rekao da je “Rusija čestitala Ukrajini Vaskrs napadom u Poltavskoj oblasti, na Kremenčuk”, prenosi Tanjug, pozivajući se na Interfaks.
Zelenski je postavio pitanje zašto je bio potreban taj napad na Vaskrs i ocijenio da je to namjerno uništavanje života u Ukrajini, koje nije prestalo ni na veliki pravoslavni praznik.
Dodao je da oni koji su “na Vaskrs ubili dvoje djece u Donjeckoj oblasti i odbili otvoriti humanitarne koridore iz Marijupolja nisu hrišćani”.
Austin: Ukrajina može pobijediti uz ‘pravu opremu’
Američki ministar odbrane Lloyd Austin je izjavio da Ukrajina može pobijediti Rusiju u ratu uz pravu opremu i podršku.
“Prvi korak ka pobjedi je vjerovanje da možete pobijediti. I oni vjeruju da mogu pobijediti. Mi vjerujemo da mogu pobijediti. Mogu pobijediti ako imaju pravu opremu, pravu podršku. Uradit ćemo sve što možemo… kako bi to dobili”, rekao je on na konferenciji za novinare na poljsko-ukrajinskoj granici.
Blinken u Kijevu: Rusija nije uspjela u Ukrajini
Nakon gotovo trosatnog razgovora američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena i sekretara za odbranu SAD-a Lloyda Austina s ukrajinskim državnim vrhom u Kijevu, Blinken je ocijenio da Rusija “nije uspjela u Ukrajini, ali Ukrajina uspijeva” u ratu s Rusijom.
“Rusija je namjeravala oduzeti suverenitet Ukrajini, oduzeti joj nezavisnost, ali nije uspjela”, rekao je Blinken tokom konferencije za novinare na nepoznatoj lokaciji u blizini poljsko-ukrajinske granice i ocijenio da je Rusija pokušala potvrditi moć svoje vojske i ekonomije, prenosi CNN.
“Mi, naravno, vidimo upravo suprotno. Ne znamo kako će se dalje odvijati ovaj rat, ali znamo da će suverena i nezavisna Ukrajina postojati mnogo duže nego [ruski predsjednik Vladimir] Putin na političkoj sceni”, kazao je Blinken.
Ukrajina: Ruski vojnici ubili 215 ukrajinske djece
Ruski vojnici ubili su 215 djece i ranili su još 391 u Ukrajini od pokretanja invazije.
Zaključno sa 8:00 sati 25. aprila, sudeći po jedinstvenom registru sudskih istraga i ostalih izvora čije tvrdnje trebaju potvrdu, 215 djece je ubijeno i 391 djete je ranjeno od kako je Ruska Federacija pokrenula invaziju na Ukrajinu, objavila je na Telegramu čelnica Komisije za ljudska prava ukrajinskog Parlamenta Ljudmila Denisova.
Tačan broj ubijene i ranjene djece ne može se utvrditi jer ruski vojnici nastavljaju s neprijateljstvima u ukrajinskim gradovima i selima, tvrdi ona, javlja Ukrinform.
Borrell: EU nema jedinstven stav prema embargu
Nedovoljna je podrška država članica Evropske unije za lančani embargo ili kaznene tarife za uvoz ruske nafte i plina, prenose njemačke novine Die Welt riječi šefa evropske diplomatije Josepa Borrella.
“Trenutno, mi u EU nemamo jedinstvenu poziciju po tom pitanju”, izjavio je Borrell za novine.
Neke članice EU-a insistiraju na šestom paketu sankcija protiv Rusije te Brisel priprema punu procjenu efekata zabrane uvoza nafte u okviru eventualnih novih mjera.
Rusija je najveći evropski snabdijevač naftom, učestvujući u evropskom uvozu tog energenta s nešto više od četvrtine, sudeći prema podacima statističkog zavoda bloka Eurostata.
Borrell je kazao da će se o toj temi raspravljati na narednom samitu EU-a, koji bi trebao biti održan krajem narednog mjeseca, i da ne očekuje nikakvu odluku po tom pitanju prije toga.
“Konačni prijedlog embarga na uvoz nafte i plina još nije za stolom”, kazao je šef evropske diplomatije za njemačke novine, prenosi Reuters.
Ukrajinske željeznice pod napadom
Ukrajinske željeznice objavile su da je napadnuto pet stanica u centralnoj i zapadnoj Ukrajini, javlja BBC, prenosi Hina.
Oleksander Kamišin, čelnik ukrajinske željezničke kompanije Ukrzaliznicija, rekao je za državnu televiziju da su se napadi odvili u razmaku od sat vremena u ponedjeljak ujutro.
“Ruske snage sistemski uništavaju infrastrukturu naše željeznice“, napisao je Kamišin na Telegramu, prenosi dpa.
Kazao je da vozovi iz sigurnosnih razloga moraju pronaći nove rute i mijenjati raspored.
Za sada nema izvještaja o povrijeđenima.
Ovi napadi događaju se nakon što su ruske snage u martu napale željezničku stanicu u istočnom gradu Kramatorsku, pri čemu je poginulo 50 ljudi, uključujući djecu, dok su pokušavali pobjeći na zapad.
Njemačka priprema isporuku vojnih vozila Ukrajini
Njemačka kompanija namjenske industrije Rheinmetall zatražila je odobrenje za izvoz 100 starih borbenih pješadisjkih vozila tipa Marder u Ukrajinu.
U izjveštaju Reutersa, koji se poziva na izvor u njemačkom Ministarstvu odbrane, a o čemu je ranije pisao sedmičnik Welt am Sontag, kompanija za sada traži izvoznu dozvolu za vozila u njihovom trenutnom stanju, ali s planom da ih obnovi u narednim mjesecima prije nego što ih isporuči Ukrajini, prenosi Tanjug.
Ovaj izvoz morat će odobriti njemački Komitet za nacionalnu sigurnost, kojim na tajnim sjednicama predsjedava kancelar Olaf Scholz.
Gori skladište nafte u ruskom Brjansku blizu Ukrajine
Veliki požar izbio je u skladištu nafte u ruskom gradu Brjansku, saopćilo je Ministarstvo za vanredne situacije, dodajući da nema povrijeđenih.
Nema neposrednih naznaka da je požar povezan s ratom u Ukrajini, iako su ruski dužnosnici prošle sedmice rekli da su ukrajinski helikopteri pogodili stambene zgrade, pri čemu je povrijeđeno sedam osoba na tom području, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.
Ministarstvo je saopćilo da je požar izbio u objektu u vlasništvu kompanije Transnjeft oko 2:00 sata ujutro po moskovskom vremenu i da nije bilo potrebe za evakuacijom bilo kojeg dijela grada s oko 400.000 stanovnika.
Brjansk je administrativno središte udaljeno oko 150 kilometara sjeveroistočno od ukrajinske granice, u blizini regija Sumi i Černjihiv, te oko 380 kilometara od Moskve, glavnog grada Rusije.
Guverner: Jedna žrtva u Kremenčuku, sedmero povrijeđenih
Jedna osoba je poginula, a sedmero je povrijeđeno u raketnim napadima na grad Kremenčuk, potvrdio je na Telegramu guverner Poltavske regije Dmitro Lunjin.
U nedjelju navečer Lunin je pisao o napadima na infrastrukturu, ali je rekao da detalji još uvijek nisu poznati.
“Dan ranije je devet neprijateljskih projektila pogodilo termoelektranu Kremenčuk i rafineriju nafte u Kremenčuku”, kazao je Lunin, dodajući da je većina gradskih četvrti ostala bez tople vode.
Dodao je da je granatiranje u nedjelju navečer najveće u Poltavskoj regiji od početka ruske invazije.
Eksplozije u Lavovu, zračne sirene širom Ukrajine
Nekoliko eksplozija odjeknulo je Lavovom na zapadu Ukrajine.
Zračne sirene aktivirane su tokom noći širom Ukrajine, uključujući regije Černhihiv, Kijev, Kirovograd, Vinica, Žitomir, Sumi, Harkov, Odesa, Nikolajev, Zaporožje, Poltava, Dnjepropetrovsk i Donjeck.
Rusija poručila SAD-u da prestane slati oružje Ukrajini
Rusija je uputila notu Sjedinjenim Američkim Državama sa zahtjevom da obustavi isporuke oružja Ukrajini, izjavio je ruski ambasador u Washingtonu Anatolij Antonov.
“Washington će Kijevu isporučiti oružje u vrijednosti od 800 miliona dolara. To je ogromna brojka, koja ne doprinosi pronalaženju diplomatskog rješenja i rješavanju situacije”, rekao je on za TV kanal Rusija-24, prenosi Tass.
“Da li smo uputili notu – da, istakli smo neprihvatljivost situacije kada SAD snabdijeva Ukrajinu oružjem, tražili smo da se prekine ta praksa”, dodao je Antonov.
Šef Pentagona u Njemačkoj će razgovarati s ministrima zemalja NATO-a
Nakon posjete Kijevu, gdje se sastao s predsjednikom Volodimirom Zelenskim, američki ministar odbrane Lloyd Austin otputovat će u Njemačku, gdje će u zračnoj bazi u Rammsteinu organizirati sastanak s kolegama iz više od 20 zemalja i generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom kako bi razgovarali o odbrambenim potrebama Ukrajine.
Na sastanku, koji će biti održan u utorak, također će se razgovarati o stanju na terenu u Ukrajini te dugoročnim odbrambenim potrebama Evrope, uključujući povećanu vojnu proizvodnju kako bi se nadoknadilo oružje koje je poslano u Ukrajinu, prenosi AP.
Ponovni pokušaj uspostavljanja humanitarnog koridora u Mariupolju
Ukrajina će u ponedjeljak ponovo pokušati uspostaviti humanitarni koridor za evakuciju iz opkoljenog Mairupolja, nakon što je taj plan propao u nedjelju, rekla je zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk, optužujući ruske snage da nisu ispoštovale prekid vatre.
Ruske snage nastavljaju napade na Azovstal
Generaštab oružanih snaga Ukrajine saopćio je u ponedjeljak da su ruske snage nastavile raketne i artiljerijske napade na ukrajinske položaje na području čeličane Azovstal u Marijupolju.
Nastavlja se i granatiranje Harkova, prenosi Tanjug, pozivajući se na Interfaks Ukrajina.
Dodaje se da ruske snage u ofanzivi na istoku Ukrajine, s ciljem, kako je navedeno, uspostavljanja potpune kontrole nad teritorijom Donjecke i Luganske oblasti i osiguravanja kopnenog koridora između tih teritorija i Krima.
Evropska unija priprema Rusiji ‘pametne sankcije’
Evropska unija priprema “pametne sankcije” na uvoz ruske nafte, izvijestio je londonski dnevnik The Times, pozivajući se na riječi potpredsjednika Evropske komisije Valdisa Dombrovskisa.
“Radimo na šestom paketu sankcija, a među opcijama razmatramo i neki oblik naftnog embarga”, rekao je on za The Times.
“Kada uvodimo sankcije, moramo to napraviti tako da maksimalno pojačamo pritisak na Rusiju i svedemo na minimum kolateralnu štetu koju ćemo sami pretrpjeti”, naglasio je Ddombrovskis.
Detalji sankcija još nisu dogovoreni, ali mogle bi uključivati postepeno ukidanje uvoza ruske nafte ili uvođenje carina na izvoz iznad određenog iznosa, navodi The Times riječi potpredsjednika EK-a.
Rusija je najveći dobavljač nafte za Evropu i u 2020. godini njena nafta činila je četvrtinu evropskog uvoza.
Blinken i Austin u Kijevu
Šef američke diplomatije Antony Blinken i ministar odbrane Lloyd Austin obećali su tokom službene posjete Kijevu povratak američkih diplomata u Ukrajinu i izvijestili o dodatnoj finansijskoj pomoći, objavio je zvaničnik State Departmenta.
Blinken i Austin doputovali su u Kijev u nedjelju, kopnenim putem preko Poljske, i sastali se s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i ostalim vodećim ukrajinskim zvaničnicima.
Zvaničnik iz State Departmenta nije želio otkriti detalje puta i zaštitnih aranžmana, a zahtjevi medija da prate Blinkena i Austina u Kijevu odbijeni su iz sigurnosnih razloga.
Novinari su obaviješteni o posjeti pod uvjetom da izvještaje ne objavljuju prije izlaska američkih dužnosnika iz Ukrajine.
Kijev je proteklih sedmica posjetilo nekoko zapadnih čelnika, a neke su zemlje ponovo otvorile ambasade.
Washington se odlučio za oprez, zbog sporadičnih ruskih napada na zapadni dio Ukrajine, napominje Reuters.
Informaciju o posjeti u javnost je na kraju pustio ukrajinski predsjednik, i to u subotu, a američki dužnosnici ističu da su tu mogućnost uračunali u planove o osiguranju, dodavši da nije omela posjetu.
Plan je bio da sastanak američkih zvaničnika i ukrajinskog predsjednika, ministra vanjskih poslova Dmitra Kulebe, ministra odbrane Oleksija Reznikova i drugih dužnosnika traje oko 90 minuta.
Blinken i Lloyd najavili su povratak američkih diplomata iz Poljske, gdje su prebačeni nakon početka ruske invazije, u Ukrajinu.
Za početak će u idućoj sedmici putovati svakoga dana u Lavov, uz ubrzane planove povratka u misiju u Kijevu, rekao je dužnosnik State Departmenta.
“Ništa ne može zamijeniti dijalog licem u lice, a tu je i simbolika povratka u zemlju”, brifirao je novinare u Poljskoj, pod uvjetom da ostane anoniman.
Dodao je da će predsjednik Joe Biden u ponedjeljak i službeno imenovati Bridget Brink, sadašnju ambasadoricu u Slovačkoj, ambasadoricom u Ukrajini.
Tako će popuniti mjesto koje je bilo ispražnjeno više od dvije godine.
Blinken i Austin izvijestili su Zelenskog i o više od 322 miliona dolara američke finansijske pomoći za odbranu Ukrajine, čime se njen ukupni iznos penje na oko 3,7 milijardi dolara, naveo je američki dužnosnik u Poljskoj.
“To će Ukrajini osigurati podršku za njene potrebe, posebno za bitku u Donbasu”, dodao je.
“Pomoć će istovremeno ukrajinskim oružanim snagama omogućiti prelaz na sofisticiranije oružje i sisteme protivzračne odbrane, u osnovi kompatibilne s onima NATO-a.”
Gotovo 400 miliona dolara za odbranu dobit će i 15 drugih zemalja u regiji srednje i istočne Evrope i na Balkanu, naveo je neimenovani američki dužnosnik.
Uoči posjete, Blinken je u petak razgovarao s generalnim sekretarom Ujedinjenih naroda Antonijom Guterresom, radi koordinacije posjete čelnika UN-a Moskvi i Kijevu, dodao je.