Zelenski: Saveznici najzad šalju oružje koje traži Kijev
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zekenski kaže da su saveznici najzad počeli da Kijevu isporučuju oružje koje je tražio, dodajući da će to pomoći da se, kako je naveo, ‘spasu životi hiljada ljudi’.
- Volodimir Zekenski kaže da su saveznici najzad počeli da Kijevu isporučuju oružje koje je tražio
- Kanada je saopštila da je osigurala tešku artiljeriju ukrajinskim oružanim snagama
- Satelitski snimci koje je objavila kompanija Maxar Techologies otkrila masovne grobnice kod Mariupolja.
- Volodimir Zelenski kaže da je Rusija odbacila prijedlog za prekid vatre na Uskrs.
- Granatiranje otežava evakuaciju iz Mariupolja i Hersona.
- Životi i smrti u Mariupolju su u rukama Vladimira Putina, kaže gradonačelnik tog grada Vadim Bojčenko.
- Ukrajinska vojska saopćila da je Rusija fokusirana na Izjum.
U nastavku pratite posljednja dešavanja iz Ukrajine:
Zelenski: Saveznici najzad šalju oružje koje traži Kijev
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zekenski izjavio je večeras da su saveznici najzad počeli da Kijevu isporučuju oružje koje je tražio, dodajući da će to pomoći da se, kako je naveo, “‘spasu životi hiljada ljudi”.
Zelenski je rekao i da raniji današnji komentari ruske vojske u vezi sa potrebom da se na ukrajinskom frontu stvori veza sa Moldavijom, ukazuju na to da Moskva želi da izvrši invaziju i na druge zemlje, javlja Reuters.
Kanada šalje tešku artiljeriju kao pomoć Ukrajini
Kanada je danas saopštila da je osigurala tešku artiljeriju ukrajinskim oružanim snagama, nakon što je ranije ove sedmice premijer Justin Trudeau obećao da će poslati takvu pomoć na zahtjev ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Kanada je do sada isporučila ukrajinskim snagama određeni broj haubica M777 i odgovarajuću municiju, a pri kraju su ugovori za nabavku oklopnih vozila koja će poslati Ukrajini što je prije moguće, saopštilo je ministarstvo odbrane, prenosi Reuters.
SAD, Britanija i Kanada su se obavezale da će poslati još artiljerije u Ukrajinu kako bi pomogli Kijevu da brani oblasti na istoku zemlje, gdje je Rusija počela opštu ofanzivu.
Ruski aktivisti Kara-Murza i Volkov na listi stranih agenata
Rusija je dodala opozicionog aktivistu Vladimira Kara-Murzu na listu stranih agenata, a Leonid Volkov, saveznik kritičara Kremlja Alekseja Navaljnog, također je sada na listi, objavilo je rusko Ministarstvo pravde na svoj stranici, prenosi Reuters.
Termin “strani agent” , koji je rusko zakonodavstvo uvelo od 2012. godine, nosi negativne konotacije i podvrgava one koji su tako okarakterizirani strogim zahtjevima u pogledu finansijskog izvještavanja, podsjeća britanska agencija, prenosi Tanjug.
Također ih obavezuje da sve što objave mora da u potpisu ima naznačeno da su strani agenti.
Protiv ruskog opozicionara i novinara Vladimira Kara-Murze podignuta je danas i krivična optužnica zbog širenja lažnih informacija o Oružanim snaga Rusije i u skladu sa nedavnom usvojenim zakonom prijeti mu do 15 godina zatvora, navodi britanska agencija.
U brodolomu ‘Moskve’ jedan mornar poginuo, 27 nestalo
Jedan mornar je poginuo, dok se 27 vodi kao nestalo, nakon što je ruska vojna krstarica ‘Moskva’ potonula prošle sedmice, javila je danas agencija RIA Novosti pozivajući se na saopštenje ruskog Ministarstva odbrane.
Dodaje se da je nakon brodoloma spašeno 396 mornara, prenosi Reuters.
Britanska agencija dodaje da je Rusija saopštila da je njen vodeći brod Crnomorske flote potonuo prošle sedmice nakon što je došlo do požara koji je izazvao eksploziju skladišta municije, prenosi Tanjug.
S druge strane, ukrajinske snage tvrde da su pogodile ruski brod raketom, dodaje Reuters.
Moldavija pozvala na razgovor ruskog ambasadora u Kišinjevu
Moldavija je danas na konsultacije pozvala ruskog ambasadora u Kišnjevu u znak protesta zbog izjave jednog ruskog generala da Moskva želi da preuzme kontrolu nad južnom Ukrajinom kako bi dobila pristup separatističkom regionu u Moldaviji.
Vlasti Moldavije izrazile su “duboku zabrinutost” ambasadoru zbog izjave ruskog generala Rustama Minekajeva da ruska kontrola južne Ukrajine treba da omogući da se pritekne u pomoć proruskim separatistima Pridnjestrovlja, koji od 1992. godine vladaju tom teritorijom Moldavije koja se graniči sa Ukrajinom, prenosi Beta.
Moldavija “smatra takvu izjavu neosnovanom i kontradiktornim sa podrškom Rusije suverenitetu i teritorijalnom integritetu zemlje”, saopštilo je ministarstvo vanjskih poslova i dodalo da je Moldavija neutralna zemlja i da Rusija treba da poštuje taj princip.
Minekajev je rekao da Rusija želi da preuzme “potpunu kontrolu nad Donbasom na istoku i nad jugom Ukrajine”.
Rusija: Ukrajinski borci čvrsto ‘blokirani’ u čeličani Azovstal
Rusko ministarstvo odbrane objavilo je u petak da su ukrajinski borci i strani plaćenici “sigurno blokirani” u čeličani Azovstal u ukrajinskom gradu Mariupolju.
Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je u četvrtak svom ministru odbrane da blokira ogromni kompleks Azovstal “da ni muha ne može proći” umjesto da ga uništi, prenosi Hina.
Ministarstvo odbrane priopćilo je da je Rusija u petak pogodila desetke ciljeva u ukrajinskim regijama Donecku i Harkovu.
Gradonačelnik Mariupolja: Rusi odvajaju muškarce
Gradonačelnik Mariupolja rekao je da je taj grad gotovo potpuno u rukama ruskih snaga i da se lokalni muškarci ili odvode u zatvor, ili vrbuju za ruske snage, ili prisiljavaju da sakrivaju tragove ruskih zločina.
„Muškarci se dijele u tri kategorije. Državni i općinski službenici se bacaju u zatvor, gdje ih muče“, rekao je Vadim Bojčenko.
Drugi se prisiljavaju na pridruživanje ruskim ili separatističkim snagama, a ostali moraju sahranjivati hiljade ljudi koje su stradali u ruskom granatiranju, kao i čistiti ostatke porušenih zgrada.
Kremlj: Guterres sljedeće sedmice kod Putina
Ruski predsjednik Vladimir Putin sljedeće sedmice će obaviti razgovor sa generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija, objavio je Kremlj.
„U utorak, 26. aprila, generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres će doći u Moskvu na razgovore sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovim“, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov za agenciju RIA Novosti.
„Primit će ga i ruski predsjednik Vladimri Putin“.
Zvaničnici bojkotirali ruskog kolegu na skupu Svjetske banke
Zvaničnici iz Grupe sedam industrijaliziranih država svijeta (G7) i drugi napustili su danas sastanak Komiteta za razvoj Svjetske banke u Washingtonu kada je ruski zvaničnik počeo da govori, rekao je neimenovani izvor Reutersu.
I ministri finansija iz više zemalja napustili su sinoć zatvorenu sjednicu G20 u Washingtonu kada je predstavnik Rusije započeo obraćanje, u znak protesta protiv Moskve zbog invazije na Ukrajinu, prenio je CNN.
Lavrov: Pregovori stali, čeka se da Kijev odgovori na prijedloge
Rusko-ukrajinski pregovori obustavljeni su nakon što je Moskva 15. aprila Kijevu poslala konkretne prijedloge o sporazumima na koje do danas nije dobila odgovor, saopštio je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov na konferenciji za novinare danas poslije razgovora sa zamjenikom premijera Kazahstana i ministrom vanjskih poslova Muhtarom Tileuberdijem.
“Održali smo pregovore, koji su sada zaustavljeni, jer naš prijedlog koji smo predali ukrajinskim pregovaračima prije pet dana i koji je formuliran uzimajući u obzir njihove komentare primljene do tada, ostaje bez odgovora“, saopštio je Lavrov, prenosi TASS.
Njemački kancelar: Embargom na ruski plin neće se okončati rat
Njemački kancelar Olaf Scholz u petak je branio svoju politiku prema Ukrajini, dok pitanje isporuke oružja Ukrajini izaziva probleme unutar vladajuće koalicije socijaldemokrata, zelenih i liberala.
Od početka sukoba, političari unutar i izvan Njemačke pozvali su najveću evropsku ekonomiju, koja je peti najveći izvoznik oružja na svijetu, da više pomogne Ukrajini u borbi protiv ruske vojske.
Scholz je odgovorio na kritike u opširnom intervjuu u petak u časopisu Spiegel, prenosi Hina.
Što se tiče zabrane uvoza ruskih energenata, Scholz je ponovio svoje protivljenje embargu na uvoz ruskog plina.
“Apsolutno ne vidim kako bi embargo na plin okončao rat”, kazao je. “Da je (ruski predsjednik Vladimir Putin) bio otvoren za ekonomske argumente onda ne bi ni započeo ovaj ludi rat”, dodao je.
Medinski: Održano nekoliko dugih razgovora sa ukrajinskom delegacijom
Glavni pregovarač ruske delegacije Vladimir Medinski potvrdio je izvještaj medija da je danas održano nekoliko dugih razgovora sa šefom ukrajinske delegacije na mirovnim pregovorima između dvije strane.
Medinski nije iznio detalje razgovora, prenio je Reuters.
Nevjerovatni prizori u ukrajinskoj terenskoj bolnici
Zdravstveni radnici u Ukrajini upozoravaju da ruske snage namjerno gađaju bolnice, a vojnici ranjeni na položajima, medicinsku pomoć dobijaju u terenskim bolnicama u blizini fronta.
Al Jazeerin reporter Charles Stratford posjetio je jednu takvu bolnicu na istoku Ukrajine.
Francuski ministar: Pojedine članice EU-a protiv embarga na rusku naftu
Jedan broj država članica Evropske unije protivi se planovima uvođenja embarga na isporuku ruske nafte, izjavio je danas francuski ministar ekonomije i finansija Bruno Le Maire za BFM TV.
“Tek treba da ujedinimo zemlje EU-a oko projekta ruskog naftnog embarga. Do sada su neke od njih razumno zabrinute i protive se tome”, rekao je on, prenio je Tanjug, pozivajući se na Tass
Za usvajanje takve odluke može biti potrebno još nekoliko sedmica, dodao je Le Maire.
“Ne mogu reći kada će tačno ruska nafta biti pod embargom, jer je to veoma važno pitanje za našu ekonomiju”, kazao je, napominjući da je vjerovatnije da se radi o sedmicama nego mjesecima.
Peskov: Nije odlučeno da li će Putin biti na samitu G20
Još nije donijeta odluka o tome da li će ruski predsjednik Vladimir Putin prisustvovati samitu G20 koji će se naredne jeseni održati na otoku Bali u Indoneziji, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
„Kada bude donijeta odgovarajuća odluka, obavijestit ćemo vas“, saopštio je portparol Kremlja.
Ministar finansija Indonezije Sri Mulyani Indrawati ranije je izjavio da su predsjednici svih zemalja G20 pozvani na predstojeći samit, uključujući Putina, navodi Reuters.
Erdogan poziva Putina i Zelenskog da se sastanu u Turskoj
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je danas da narednih dana planira obaviti telefonske razgovore sa ruskim i ukrajinskim predsjednikom, Vladimirom Putinom i Volodimirom Zelenskim, dodajući da se nada da bi ti pozivi mogli da dovedu do njihovog sastanka u Turskoj u cilju okončanja rusko-ukrajinskog sukoba
„Pozivima planiramo proces u Istanbulu podići na nivo predsjednika“, naveo je Erdogan, prenosi Reuters
Članica NATO-a Turska dijeli pomorsku granicu sa Ukrajinom i Rusijom, održava dobre veze sa tim zemljama, a preuzela je i posredničku ulogu u njihovom dijalogu, prenosi Reuters.
Turska je bila domaćin razgovora između ukrajinskog i ruskog ministra vanjskih poslova u Antaliji i pregovarača obje zemlje u Istanbulu, a uporno se zalaže da se sastanu i predsjednici dvije zemlje, navodi britanska agencija.
Michel pozvao Putina da stupi u kontakt sa Zelenskim
Predsednik Evropskog vijeća Charles Michel pozvao je danas u telefonskom razgovoru predsjednika Rusije Vladimira Putina da direktno stupi u kontakt sa svojim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim i pozvao na prekid vatre u Ukrajini, izjavio je zvaničnik EU-a.
U razgovoru sa Putinom, Michel je naglasio neprihvatljivost ruskog rata i detaljno izložio “troškove” sankcija koje Evropska unija nameće Rusiji, rekao je neimenovani zvaničnik, prenio je Reuters.
Michel je, također, pozvao na prekid vatre povodom predstojećeg pravoslavnog Uskrsa i na osiguravanje sigurnosnog prolaza za civile koji žele napustiti opkoljene gradove kao što je Mariupolj.
Telefonski poziv je uslijedio nakon Michelove posjete Ukrajini u srijedu.
Velika Britanija šalje tenkove u Poljsku
Britansko ministarstvo odbrane potvrdilo je da Ujedinjeno Kraljevstvo šalje glavne borbene tenkove Challenger 2 Poljskoj, koja će ih onda Poljska poslati Ukrajini.
Ovo je dodatak oklopnim borbenim vozilima koje Velika Britanija šalje direktno Ukrajini, što je već najavljeno, javlja BBC
Boris Johnson je ranije na konferenciji za novinare u New Dehliju rekao da to predstavlja intenziviranje vojne podrške Ukrajini.
Rusija ‘u svakom trenu’ spremna na primirje u Azovstalu
Ruska vojska je u petak saopćila kako je „u svakom trenutku“ spremna poštovati primirje „u čitavom ili u dijelu“ industrijskog kompleksa Azovstala, posljednjeg uporišta ukrajinskih branitelja Mariupolja, kako bi omogućila evakuaciju civila i predaju vojnika, prenosi agencija Hina pozivajući se na AFP.
„Humanitarno primirje će početi kada ukrajinske oružane snage istaknu bijele zastave na čitavom ili na dijelu Azovstala“, navodi se u saopćenju ruskog Ministarstva odbrane.
Ono tvrdi kako će evakuirani civili moći izabrati hoće li otići na područje pod ukrajinskom ili pod ruskom kontrolom te da će se s ukrajinskim vojnicima dobro postupati i da će ranjenici biti zbrinuti.
„Ova humanitarna inicijativa Ruske Federacije vrijedit će 24 sata“, dodaje Ministarstvo, napominjući da su „autobusi i automobili“, kao i vozila hitne medicinske pomoći uvijek spremni za „prijevoz ljudi“.
Ministarstvo navodi kako je ovaj prijedlog poslalo dopredsjednici ukrajinske Vlade Irini Vereščuk, UN-u, OESS-u, Međunarodnom odboru Crvenoga križa te da će se ovaj poziv ukrajinskim vojnicima u Azovstalu emitirati svakih 30 minuta „na svim radijskim stanicama“.
Ruski predsjednik Vladimir Putin istakao je u četvrtak da je strateška luka Mariupolj osvojena nakon gotovo dva mjeseca žestokih borbi, premda je čeličana Azovstal još u ukrajinskim rukama. Broj žrtava bitke za Mariupolj mogao bi biti ogroman, a grad je gotovo sravnjen sa zemljom.
Kijev: Imperijalistički planovi Rusije
Ministarstvo odbrane Ukrajine okarakteriziralo je danas planove Rusije da preuzme punu kontrolu nad Donbasom i južnom Ukrajinom kao „imperijalističke“, prenosi agencija Tanjug pozivajući se na Reuters.
„Prestali su to kriti“, navelo je Ministarstvo na svom Twitter profilu.
U objavi se navodi kako je Rusija priznala da je jedini cilj vojne operacije koju naziva “druga faza” rata jednostavno, okupacija istočne i južne Ukrajine, prenosi britanska agencija.
Još se ne znaju svi užasi Buče, Irpinja…
Nakon što je razgovarala sa policijom i tužiteljima u Buči, Al Jazeerina novinarka Hoda Abdel-Hamid opisuje užasne detalje mogućih ratnih zločina u Ukrajini.
Al Jazeeri su pokazani snimci ljudi kojima su vezane ruke i koji su upucani, dok su drugi u potpunosti izgorjeli nakon što su ubijeni iz vatrenog oružja u podrumu ili na ulicama.
„Tim sa kojim smo razgovarali je pronašao 80 tijela. No, puni obim svega što se dešavalo u Buči, na sjeveru u Irpinju i Borodjanki još nije ustanovljen“, navela je novinarka
„Kamioni sa tijelima u vrećama stalno dolaze i ljudi, najviše žene, nervozno čekaju da ustanove šta se zbilo sa njihovim voljenim.“
Ekipa Al Jazeere nadomak kompleksa Azovstal u Mariupolju
UN: Rastu dokazi o ratnim zločinima
Ured UN-a za ljudska prava (OHCHR) oglasio je uzbunu zbog sve većeg broja dokaza za počinjene ratne zločine u Ukrajini, te pozvao i Moskvu i Kijev da narede borcima da poštuju međunarodno pravo.
„Ruske oružane snage su neselektivno granatirale i bombardirale stambena područja, ubijale civile i uništavale bolnice, škole i drugu civilnu infrastrukturu. To djelovanje može biti tretirano kao ratni zločini“, navode iz OHCHR-a.
Dodaje se kako je dokumentirano i korištenje oružja sa neselektiovnom prirodom koje je rezultiralo civilnim žrtvama od strane ukrajinskih oružanih snaga na istoku države.
Novinar Al Jazeere: Nevjerovatni prizori u bolnici
Novinar Al Jazeere Charles Stratford javio se iz istočnog ukrajinskog grada Popasna gdje je kazao kako je svjedočio „nevjerovatnim prizorima“ u vojnoj poljskoj bolnici u ovom području.
„Nevjerovatna posvećenost i profesionalizam ljekara, od kojih su mnogi volonteri, dok se brinu za ukrajinske vojnike koji imaju gelere ili metke u tijelu, a mnogi su u stanju šoka“, ističe Stratford govoreći o posttraumatskom poremećaju zbog stresa koji vojnici mogu imati nakon bombardiranja.
Vojnici na liječenju (jednom od njih će najvjerovatnije biti obje noge amputirane) opisuju žestoke borbe iz protekle noći koje su se desile u obližnjem selu. Navode kako su obje strane bacale bombe na suprotnu stranu u skoro borbi „prsa u prsa“, ističe Stratford.
Ekipa Al Jazeere je vidjela snimak na kojem se vidi kako ruske snage gađaju lokalnu bolnicu. Ukrajinsko Ministarstvo zdravstva navodi kako je najmanje 36 bolnica širom države do sada bilo pogođeno.
Rusija planira zauzeti cijeli Donbas i jug Ukrajine
Rusija planira pod svoju punu kontrolu preuzeti ukrajinski Donbas i južni dio Ukrajine u sklopu druge faze vojne operacije, kazao je zamjenik komandanta ruskog Centralnog vojnog distrikta, prenosi agencija Interfaks.
Komandant Rustam Minekajev je također rekao kako Rusija planira kreirati kopneni koridor između poluotoka Krima, koji je Rusija anektirala, i Donbasa.
Sedmero ranjenih u Luganjsku
Četiri civila i tri policajca su ranjena tokom protekle noći od ruskog granatiranja jugoistočne regije Luganjsk, navodi njen guverner.
Pet gradova je bilo na udaru granatiranja u regiji koja je djelimično pod kontrolom separatista od 2014. godine, naveo je Sergej Hajdaj na Facebooku.
Ukrajinska vojska: Ubijeno 21.200 ruskih vojnika
Ukrajinska vojska objavila je u petak kako je od početka ruskog napada na Ukrajinu ubijeno približno 21.200 ruskih vojnika, prenosi agencija Anadolija.
Generalštab vojske Ukrajine objavio je podatke o gubicima ruske vojske u periodu od 24. februara do 22. aprila. Naveli su da je u tom periodu poginulo 21.200 ruskih vojnika.
Uništeno je 176 aviona, 153 helikoptera i 838 tenkova. Generalštab je naveo da su uništena 2.162 oklopna vozila, 397 topova, 138 raketnih sistema i 69 sistema protivvazdušne odbrane.
Svjetska banka: Šteta u Ukrajini 60 milijardi dolara
Šteta od ratnih dejstava na zgradama i infrastrukturi u Ukrajini iznosi, prema prvim procjenama Svjetske banke, približno 60 milijardi dolara, saopćila je ta međunarodna finansijska institucija, prenosi agencija Tanjug pozivajući se na Guardian.
Procjene ne uključuju rastuće ekonomske troškove rata.
„Ovaj iznos će nastaviti rasti kako rat bude odmicao“, rekao je predsjednik Svjetske banke David Malpass na konferenciji za medije u Washingtonu gdje je u toku proljetno zasjedanje Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je, u videoobraćanju na konferenciji, objavio procjenu po kojoj je zemlji potrebno sada oko 7,0 milijardi dolara mjesečno da bi nadoknadila svoje ekonomske gubitke i „stotine milijardi dolara da bi se sve razrušeno kasnije obnovilo“.
Vereščuk: Danas nema humanitarnih koridora
Ukrajina zbog opasnosti danas nije ni pokušala uspostaviti humanitarne koridore radi evakuacije civila, rekla je zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk, prenosi Tanjug pozivajući se na Reuters.
„Zbog opasnosti na rutama, danas 22. aprila neće biti humanitarnih koridora“, navela je ona na Facebooku.
Svima koji čekaju evakuaciju Vereščuk je poručila da „budu strpljivi i da izdrže“.
Estonija i Latvija: Rusija počinila genocid
Parlamenti Estonije i Latvije usvojili su odvojene rezolucije u kojima tvrde da je Rusija počinila genocid u Ukrajini, prenosi agencija Tanjug.
Estonski Parlament u svom dokumentu navodi kako su „oružane snage Ruske Federacije počinile sistematske i velike ratne zločine“. Navodi se da su ruske snage zauzele gradove Buča, Borodjanka, Hostomel, Irpin i Mariupolj kao i ostala naselja, prenosi CNN.
„Ruska Federacija počinila je čin genocida, uključujući zločine protiv civilnog stanovništva. Oni obuhvataju ubistva, prisilna odvođenja, deportacije, zarobljavanje, mučenje, silovanje i skrnavljanje leševa“, navodi se u rezoluciji.
Parlament Latvije jednoglasno je usvojio svoju rezoluciju, za koju kaže da je zasnovana na “brojnim svjedočenjima i dokazu o brutalnim masovnim zločinima – ubistvima, mučenju, seksualnom zlostavljanju“.
„Kao članica UN-a, Vijeća Evrope, EU-a i NATO-a i kao neko ko brani demokratske vrijednosti, Latvija ne može prihvatiti akcije Ruske Federacije koja provodi masovno uništenje ukrajinskog naroda“, piše u saopćenju.
Rusi nastavili blokadu Harkova
Ruske snage nastavile su djelimičnu blokadu Harkova, saopćila je danas ukrajinska vojska, prenosi agencija Beta pozivajući se na BBC.
Ruske jedinice pokušavale su se probiti južnije od grada Izjuma u oblasti Harkov kako bi opkolile grupaciju ukrajinskih snaga u regiji Donbasa, navodi se u dnevnom brifingu vojske.
Ukrajina je također odbila 10 napada u oblastima Donjecka i Luganjska u četvrtak. Kako se dodaje, na svim istočnim dijelovima fronta ruske trupe su u protekla 24 sata pojačale napade.
Ukrajina je saopćila da je oborila 15 ruskih aviona u posljednja 24 sata.
Blokada Azovstala je strategija oslobađanja ruskih trupa
Putinova odluka o blokiranju čeličane Azovstal izgledao kao “želja da se obuzda ukrajinski otpor u Mariupolju i oslobode ruske snage koje će potom biti raspoređene negdje drugo u Ukrajini”, izvijestilo je britansko Ministarstvo odbrane.
Smatraju da bi napad za Azovstal doveo do značajnih ruskih žrtava i dodaju kako Rusija još uvijek pati od ranijih gubitaka u ratu.
SAD zabranjuje ruske brodove u svojim lukama
Američki predsjednik Joe Biden najavio je da će Sjedinjene Američke Države brodovima koji su povezani s Rusijom zabraniti pristup američkim lukama, čime će se SAD uskladiti s Kanadom i evropskim zemljama, prenosi Reuters.
“Nijednom brodu koji plovi pod ruskom zastavom ili je u vlasništvu ili pod rukovodstvom Rusije neće biti dopušteno da pristajanu u luke SAD-a ili da pristupe našoj obala. Nijednom”, poručio je Biden.
Ukrajinska vojska: Rusi se nisu pridržavali dogovora
Planirani humanitarni koridor od okupiranih sela u regiji Herson do Dnjepropetrovska u četvrtak propao je zbog stalnog granatiranja ruskih snaga, saopćila je ukrajinska vojska.
“Rusi se nisu pridrržavali dogovora, nastavili su granatiranje zbog čega su vozila bila prinuđena da se vrate”, objavila je ukrajinska vojska.
Rusija fokusirana na Izjum
Ruska vojska koncentrirala je 25 bataljonskih taktičkih grupa, kao i svoje zračne snage, u strateško područje Iziuma, koje je povezano s Donbasom, izvjestila je ukrajinska vojska.
Cilj im je odatle pokrenuti ofanzivu u smjeru naselja Zavodi, u regiji Harkov, saopćio je Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine.
Vojska je dodala da su ruske snage pojačale napade duž cijele borbene linije u Donjeckoj regiji i gradu Tavrija u Hersonskoj oblasti, te da napreduju prema gradu Rubizhne.
Bojčenko: Životi i smrti u Mariupolju u Putinovim rukama
Ruski predsjednik Vladimir Putin može sam da odluči o sudbini 100.000 civila još zaroboljenih u Marijupolju, rekao je gradonačelnik tog grada Vadim Bojčenko.
Satelitski snimci lokacije sa masovnom grobnicom koji su se pojavili dokazuju da su Rusi zakopali tijela kako bi pokušali da sakriju broj žrtava, rekao je Reutersu, prenosi Tanjug.
“Važno je razumjeti da su životi onih koji su još ovdje u rukama samo jednog čovjeka – Vladimira Putina. I sve smrti koje će se desiti od sada bit će u njegovim rukama, također”, rekao je Bojčenko.
Granatiranje otežava evakuaciju iz Mariupolja
Potpredsjednica ukrajinske vlade kaže da granatiranje otežava napore za evakuaciju građana iz Mariupolja.
“Izvinjavamo se građanima Mariupolja koji danas nisu dočekali evakuaciju. Granatiranje je počelo u blizini sabirne tačke, zbog čega je koridor zatvoren”, rekla je Irina Vereščuk na Telegramu.
“Sve se odvija veoma sporo. S ruske strane je sve kompliovano, sporo, haotično i, naravno, nepošteno”, rekla je.
Dodala je kako je u srijedu konvoju od četiri autobusa dopušteno da preveze 79 civila iz Mariupolja u regiju Zaporižje što joj, kako je istakla, “daje nadu”.
Rusija odbacila prijedlog za prekid vatre za Uskrs
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da je Rusija odbacila prijedlog za prekid vatre tokom uskršnjih praznika, ali je dodao da još gaji nadu u mir.
Zelenski je to naveo sinoć u svom videoobraćanju, prenosi Tanjug pisanje Reutersa.
On je nešto ranije odbacio mogućnost odlaska u Moskvu na direktne razgovore sa ruskim liderima o okončanju rata.
Satelitski snimci masovnih grobnica kod Mariupolja
Satelitski snimci iz grada Manhuš u blizini Mariupolja pokazuju masovnu grobnicu.
Lokalni dužnosnici optužuju Rusiju da je tu ukopala oko 9.000 ukrajinskih civila kako bi prikrila pokolj koji je počinila tokom opsade Mariupolja.
Satelitski snimci koje je objavila kompanija Maxar Tehnologies objavila je fotografije na kojima se vidi više od 200 grobova.