Foreign Policy: Ruski problem ovisnosti o željeznici

Jedna od logističkih problema koji prati Rusiju u njenom ratu u Ukrajini je – željeznica, kaže se u analizi Foreign Policyja, u tekstu u kojem autorica Emily Ferris objašnjava značaj željezničkog transporta u ratnim uslovima za rusku vojsku.

Rusija je, kako se kaže u tekstu, fokus rata prebacila na istočnu Ukrajinu, na regiju Donbas, kao i stratešku luku na jugu zemlje Odesu, no, pitanje je da li će promjena strategije pomoći rješavanje najvećih ruskih problema sa ratnom logistikom.

Rusija je tokom invazije na Ukrajinu imala probleme sa opskrbom vojske naftom i hranom, kao i prebacivanjem povrijeđenih vojnika na teritoriju Bjelorusije, gdje su liječeni. Ali sada, novi fokus na manjoj teritoriji, navodi se u tekstu, mogao bi ublažiti najveći ruski problem – ovisnost o željeznici, kojom prebacuje svoje trupe.

Ceste i željeznica su već decenijama kičma ruske vojske. Zbog ogromne veličine i teškog terena – od stepskih predjela, preko stalnog leda, pa do sezonski poplavljenih područja – prebacivanje motorizovanih jedinica je zadatak željeznica, koje i u miru i u ratu brinu o transportu vojnika, hrane i goriva.

Željezničke trupe

Za razliku od ostalih vojski, Rusija ima službu koja se zove Željezničke trupe (Željeznorodožnija vojska), koja čuva i održava željeznicu tokom borbi. Njihovih deset brigada rade na popravkama oštećenih linija, izgradnji ili rekonstrukcijama mostova i pružaju podršku oružanim snagama. Također mogu isporučivati gorivo, odjeću i oružje na liniju fronta, kao i ponovo uspostavljati rad željeznice u slučaju oštećenja u neprijateljskom bombardovanju.

Te inženjerske trupe su, navodi FP, igrale važnu ulogu u Čečeniji 90-tih godina prošlog stojeća, gdje su rekonstruirale saobraćajnu infrastrukturu i komunikacione linije, ali su i konstruirale dijelove željeznice na dalekom ruskom istoku, kojom se vršio transport civila i vojnika po teškom terenu.

Dok Rusija rotira trupe i na front u istočnom Donbasu šalje bataljone iz udaljenih mjesta, kao što su Vladivostok i Kamčatka na Dalekom istoku, bit će više nego ikad oslonjena na željezničke pruge za transport vojnika.

No, prevelika ovisnost Rusije na željeznicu pri prebacivanju velikog broja vojnika čini se da ju je koštala u dosadašnjem toku rata. Željeznica povezuje velike urbane centre i industrijske zone, a pošto ruska vojska nije osvojila važnije sredine u Ukrajini, kao što je grad Harkov, to znači da ne može koristiti željeznicu za transport vojske dalje u Ukrajinu kako bi osvojila još teritorije.

Čak i na jugu, gdje su ostvarili napredak, ne kontrolišu potpuno pruge blizu Melitopolja, u regiji u koju su u martu prebačena ruska oklopna vozila sa Krima.

Kontrolišu neke manje industrijske pogone oko Hersona i otvorili su željezničku konekciju između Hersona i anektiranog Krima, što bi moglo ublažiti njihove logističke probleme na jugu Ukrajine.

Ako ne može koristiti željeznicu, vojska se mora osloniti na ceste. No, ruske snage nemaju dovoljno zaliha hrane i goriva da izdrže kopnene ofanzive za zauzimanje ukrajinske teritorije koja je predaleko od željezničkih stanica.

Zaglavljeni u blatu

Na sjeveru, Rusija nije stekla kontrolu nad željezničkim čvorištima u Černjihivu i oko Kijeva, a u blatu su zaglavila mnoga njena borbena vozila. Neke su ruski vojnici napustili, jer ili nisu uspjeli popraviti zbog prisustva ukrajinskih snaga, ili nisu imali želje da se vraćaju u Rusiju da ih popravljaju.

Čini se da je dobar dio guma na ruskim kamionima za opskrbu loš i istrošen, što je dovodilo do eksplozija i zastoja.

Ukrajinci su prepoznali ruske probleme i počeli su ciljati ruske konvoje sa hranom i gorivom. Svjesna ovisnosti ruske vojske o željeznici, ukrajinske snage su još krajem februara uništili prugu koja povezuje ukrajinsku željeznicu sa ruskom. Ruski lanac opskrbe tada je već bio ugrožen, pa je Rusima počelo nestajati hrane, koju su tražili (ili krali) od mještana.

Kako se borbe sele ka Odesi, s potencijalom da Rusija otvori kopneni koridor pored Crnog mora, ruske već rastegnute opskrbne linije mogle bi biti još ugroženije.

Spas za Rusiju mogla bi biti željeznička mreža koju može koristiti. Godine 2017., Rusija je izgradila novu brzu željezničku prugu od centralne Rusije do Crnog mora, koja ne prolazi kroz ukrajinsku teritoriju, a koja je korištena za konsolidaciju ruske vojne prisutnosti na separatističkim teritorijama koje je kontrolirala u istočnoj Ukrajini.

Ako Rusija bude u stanju kontrolirati željeznicu Odese, to bi smanjilo pritisak na kamione za logistiku.

S obzirom na svježe trupe i veće resurse raspoređene na manjem području, ruski logistički problemi možda se neće pokazati odlučujućim za tok rata.