Ako Rusija ne postigne cilj na istoku Ukrajine, moguće ‘masovno uništavanje’

Ruskim fokusom na istok Ukrajine i povećanjem zapadnih isporuka oružja počela je nova faza rata.

Ukrajinska vojska od SAD-a je počela dobijati tešku artiljeriju (Anadolija)

Rat u Ukrajini se drastično intenzivirao u osmoj sedmici. Ukrajina je potopila perjanicu ruske mornarice u Crnom moru, Rusija je pokrenula novu fazu rata sa namjerom da preuzme kontrolu na istočnim regijama Lugansk i Donjeck, a SAD je Ukrajini počeo isporučivati tešku artiljeriju.

Vojna eskalacija je u kontrastu sa nedostatkom diplomatskih ili ekonomskih pomaka. Rusko-ukrajinski pregovori su zastali, a Zapad je zaustavio sankcije, te je umjesto toga povećao isporuke oružja Ukrajini.

„Ovog jutra, duž gotovo čitave linije razdvajanja u regijama Donjecka, Luganska i Harkova, okupatori su pokušavali probiti našu odbranu“, rekao je Oleksij Davilov, sekretar ukrajinsog vijeća za nacionalnu sigurnost 18. aprila.

„Srećom, naša vojska se drži. Prošli su samo kroz dva grada – Kreminu i još jedan manji“.

Ruski napadi registrovani su duž fronta dugog 500 kilometara. U regii Harkova, ukrajinske snage vratile su gradove Bazilivku, Lebjaže i Kutuzivku, kao i manja sela, u kontraofanzivi koja je počela 16. aprila.

‘Potpuno drugačiji način borbe’

Ukrajinski kontranapadi su nastavljeni i zapadno od Hersona, na jugozapadu zemlje.

Nekoliko dana ranije, SAD je najavio isporuku vojne pomoći Ukrajini vrijedne 800 miliona dolara, što ukupnu američku pomoć uručenu toj zemlji podiže na 2,5 milijardi dolara. Po prvi put, SAD će za odbranu regije Donbas isporučiti oklopna vozila i artiljerijski sistem velikog dometa od 155 milimetara, uz 40.000 komada municije. Uključeno će biti i 11 helikoptera sovjetskog dizajna Mi-17.

„Rat se promijenio jer Rusi sada prioritet daju regiji Donbasa i to je potpuno novi nivo bitke, drugačiji način borbe“, rekao je glasnogovornik Pentagona John Kirby 13. aprila.

Rusko ministarstvo odbrane tvrdi da je „istrošilo“ sposobnost Ukrajine, te da je uništilo ukupno 140 aviona, 487 bespilotnih letjelica, 252 protivzračna raketna sistema, 2.353 tenka i druga oklopna borbena vozila, 256 višecjevnih raketnih sistema, 1.014 komada artiljerije i minobacača, te 2.208 specijalnih vojnih vozila ukrajinskih oružanih snaga.

Ruski kapaciteti ukazuju na to da vrijeme nije saveznik Ukrajine. Ipak, mnogi posmatrači kažu da Rusija ne može iskoristiti svoje prirodne prednosti blizine rata i brojčane nadmoći u oružju i ljudstvu.

“Rusi bi mogli nadvladati ukrajinske branitelje različitim pravcima napredovanja, prisiljavajući Ukrajince da se previše rašire. No, demonstrirana volja i sposobnost Ukrajinaca da duže vrijeme zadrže mnogo veće ruske snage u izgrađenim područjima, sugeriraju da će se mnogi ruski pogoni zaustaviti, ako ne i većina, ili čak svi”, navodi se u izvještaju Instituta za Studij rata od 16. aprila.

Moral veliki problem za Ruse

Moral je veliki problem za Ruse. Neke od jedinica koje su dovedene u Donbas su evakuisane iz Kijeva nakon što su tamo pretrpjele velike gubitke.

Glavni ukrajinski vojni obavještajni direktorat izvještava da se broj vojnika koji se odbijaju uključiti u rat povećava, uključujući i 60-70 posto vojnika po ugovoru iz 150. motorizovane divizije 8. kombinovane armije – najjače ruske vojne sile u istočnoj Ukrajini.

Dramatičan razvoj događaja nije zaobišao niti Mariupolj, simbol ukrajinskog otpora, koji je ključni grad u nastojanju ruskih snaga da povežu Donbas sa Krimom.

Ruske snage nahrlile su na metalurško postrojenje Iljič 13. aprila, ali nisu uspjele okružiti preostale branitelje, koji su pobjegli u susjednu čeličanu Azovstal. Rusija je isprobala i „štapove i mrkve“, zasipajući Azovstal bombama koje razbijaju bunkere i nudeći siguran prolaz za oko 2.500 ljudi koji se još uvijek bore.

“Uzimajući u obzir katastrofalnu situaciju u Azovstalu u Mariupolju, od 14:00 (po moskovskom vremenu) 19. aprila 2022. ruske oružane snage otvorile su humanitarni koridor za povlačenje ukrajinskih vojnika i militanata nacionalističke formacije koje su dobrovoljno položile oružje”, navodi se u saopštenju ruskog ministarstva odbrane.

Komandant ukrajinskih snaga, major Serhij Volina rekao je Washington Postu da se njegovi ljudi neće predati, već će nastaviti izvršavati predviđene operacije, jer niko ne vjeruje da Rusi neće otvoriti vatru na vojnike koji se budu predali. U međuvremenu, iako nadjačani, nastavljaju se suprotstavljati Rusima.

Predaja ukrajinskih marinaca

Rusko ministarstvo odbrane tvrdi da se predalo 1.026 Ukrajinaca iz 36. bataljona marinaca, ali Petro Andriščenko, savjetnik gradonačelnika Mariupolja rekao je za BBC da je oružje položilo manje od 200 marinaca.

„Brojke su pogrešne. Neki se marinci jesu predali, ali ne radi se o hiljadi, već o manje od 200“, naveo je.

Dana 16. aprila, Ukrajina je objavila da su borbe eskalirale i u luci.

„Ruska vojska konstantno poziva dodatne jedinice za napade“, rekao je glasnogovornik ukrajinskog ministarstva odbrane Oleksandr Motuzjanuk.

Na dan kada je fabrika Iljič pala, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ismijao je tvrdnju ruskog predsjednika Vladimira Putina da rat ide kako je zamišljeno.

“U Rusiji je još jednom rečeno da njihova takozvana specijalna operacija navodno ide po planu. Ali, da budem iskren, niko u svijetu ne razumije kako je do takvog plana uopće moglo doći”, rekao je Zelenski u video obraćanju.

“Kako je mogao doći do plana koji predviđa smrt desetaka hiljada vlastitih vojnika u nešto više od mjesec rata? Ko bi mogao odobriti takav plan?”.

Rusija je zvanično priznala manje od 1.500 žrtava.

‘Potpuno razbijanje Ukrajine’

Rusija je pokušavala, ali bez uspjeha, kontrolisati Ukrajinu preko različitih strategija – političkim spletkama, diplomatijom, ultimatumima i direktnim osvajanjem, rekao je Jose Miguel Alonso-Trabanco, istraživač sa novozelandskog Univerziteta Massey.

Sada pokušava sa podjelom.

“Rusi koncentriraju svoje napore na istočnu Ukrajinu, što je pomak koji bi mogao ukazivati na njihov interes za pregovore iz pozicije snage, ili podjelu Ukrajine kako bi mogli direktno kontrolirati Donbas, obalu – uključujući mjesta poput Mariupolja i Odese – i velik dio onoga što leži istočno od rijeke Dnjepar”, rekao je Alonso-Trabanco za Al Jazeeru, iznoseći svoje lično mišljenje.

No, ako podjela propadne, kaže da vjeruje da bi se rat mogao pretvoriti u potpuno uništenje.

“Ako Rusi ne budu u stanju doći do brze pobjede i ova vojna intervencija postane dugi rat, onda bi Moskva vjerovatno mogla preusmjeriti svoje napore i sposobnosti prema potpunom razbijanju Ukrajine kao funkcionalne nacionalne države”, rekao je Alonso-Trabanco.

“To bi podrazumijevalo masovno uništavanje infrastrukture, teritorijalnu fragmentaciju, političku i ekonomsku nestabilnost i još veći egzodus stanovništva”, rekao je. “Zemlja u takvim haotičnim uslovima ne može imati održivu budućnost.”

Izvor: Al Jazeera