Scholz optužio Putina da je odgovoran za ratne zločine
Ubistva hiljada civila, kao što smo vidjeli, ratni je zločin, za koji je odgovoran ruski predsjednik, rekao je njemački kancelar.
- Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao da je počela druga faza ruske invazije na Ukrajinu
- Rusija nastavlja ofanzivu na istoku, fokusirana na probijanje odbrane u Lugansku i Donjecku, navodi ukrajinska vojska
- Ujedinjeni narodi pozivaju na uskršnji prekid vatre
- Najteže borbe se vode u Mariupolju, Rusi dali ultimatum ukrajinskim snagama da predaju čeličanu ispod koje se u skloništima krije više od 1.000 civila
- Četiri osobe su poginule, a 14 je povrijeđeno prilikom granatiranja grada Harkova, na istoku Ukrajine, tvrde tužioci
- Ruski predsjednik Vladimir Putin odlikovao pripadnike ruske vojne jedinice koja je bila stacionirana u Buči za vrijeme ubistava civila
Sve posljednje vijesti iz Ukrajine pratite u nastavku:
Zapad šalje oružje Kijevu u jeku nove ruske ofanzive
Sjedinjene Američke Države i Kanada poslat će Ukrajini više topničkog oružja, Belgija i Holandija planiraju joj isporučiti još teškog naoružanja, a Velika Britanija traži načine da je opremi protubrodskim projektilima u jeku nove ruske ofanzive na ukrajinskom istoku.
Sjedinjene Američke Države poslat će više topničkog oružja Ukrajini, rekao je američki predsjednik Joe Biden novinarima u utorak, nakon što je održao videopoziv sa saveznicima o ruskoj invaziji, javlja Reuters.
Glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki ranije je rekla novinarima koji su putovali s Bidenom u New Hampshire da će administracija osigurati više streljiva i druge vojne pomoći Kijevu.
Kanadski premijer Justin Trudeau rekao je da će Kanada poslati Ukrajini teško topništvo i da će uskoro iznijeti više detalja.
Belgija i Holandija planiraju isporučiti Ukrajini više teškog naoružanja, u jeku ruske ofanzive u Donbasu, rekli su na zajedničkoj konferenciji za medije holandski i belgijski premijer, Mark Rutte i Alexander De Croo.
Britanija traži načine da opremi Ukrajinu protubrodskim projektilima, uključujući postavljanje projektila ‘Brimstone’ na vozila, rekao je u utorak premijer Boris Johnson.
Projektile Brimstone ranije su koristile britanske snage u Libiji i Siriji, a obično se lansiraju iz brzih mlaznih aviona.
Proizvođač MBDA navodi da se projektili mogu koristiti protiv brzih kopnenih i morskih ciljeva.
Kijev: Rusi tuku čeličanu Azovstal bunker bombama
Ruske snage tuku bombama za razaranje bunkera Azovstal, objavio je u utorak ukrajinski zvaničnik o uporištu u Mariupolju koji bi mogao pasti idućih dana, ali stanje je nejasno pa se govori i da je 120 civila napustilo čeličanu, a Rusi produžili rok za predaju do srijede.
“Svijet gleda ubijanje djece online i šuti”, napisao je na Twitteru savjetnik ukrajinskog predsjednik Mihailo Podoljak, prenosi Reuters.
Gradsko vijeće Mariupolja objavilo je u ponedjeljak da je više od hiljadu civila u skloništu ispod tvornice Azovstal.
Rusija redovno opovrgava optužbe da gađa civile.
Bombe za razaranje bunkera koje se nazivaju bunker buster sposobne su uništiti podzemna postrojenja.
Ruski rok dan braniteljima Mariupolja da se predaju istekao je u utorak i ljudi nisu napustili to područje, tvrde proruske snage koje imaju podršku Moskve, a prenosi agencija dpa.
Reuters ipak javlja da je rusko ministarstvo odbrane iznijelo novi prijedlog rok ukrajinskim vojnicima za predaju do srijede.
Ruske snage prekinut će vatru oko Azovstala od 14 sati po moskovskom vremenu 20. aprila, dodaje ministarstvo.
Evropski zvaničnik: Mariupolj bi mogao pasti u roku od nekoliko dana
Ukrajinski lučki grad Mariupolj mogao bi pasti u ruke ruskih snaga u roku od nekoliko dana, izjavio je evropski zvaničnik u utorak, naglašavajući da bi taj grad mogao propatiti više od Buče, mjesta u kojem su ruske snage optužene za zločine koje Kremlj negira.
“Na kraju krajeva, očekujemo potpuno razaranje grada i brojne civilne žrtve u Mariupolju”, izjavio je evropski zvaničnik koji nije želio biti imenovan zbog osjetljivosti teme
“Strahujem da će to biti gore nego u Buči. I do 9. maja Putin bi mogao objaviti da je oslobodio grad Mariupolj tako da pretpostavljam da će grad biti pod njegovom kontrolom u narednim danima”, izjavio je evropski zvaničnik američkim novinarima, prenosi Fena, pozivajući se na Reuters.
Britanska vojska: Jačaju ruski napadi u Donbasu
Rusko granatiranje i napadi na liniji razgraničenja u Donbasu nastavljaju se pojačavati, ali ukrajinske snage uspijevaju odbiti brojne pokušaje neprijateljskog prodora, tvrdi se u novom izvještaju britanske vojske.
“Na sposobnost Rusije da napreduje i dalje utječu ekološki, logistički i tehnički izazovi koji su je do sada zadesili, u kombinaciji s otporom visokomotiviranih ukrajinskih oružanih snaga”, navedeno je.
Interfaks: Oko 120 civila danas napustilo Mariupolj
Oko 120 civila koji žive pored čeličane Azovstal, u opkoljenoj ukrajinskoj luci Mariupolj, napustilo je humanitarne koridore, izvijestila je agencija Interfaks, citirajući rusku državnu televiziju.
Interfaks navodi da je televizijski dopisnik citirao administraciju samoproglašene Donjecke Narodne Republike.
S druge strane, kako dodaje agencija Reuters, Rusija tvrdi da nijedan ukrajinski borac danas popodne nije prihvatio ruski ultimatum da preda oružje i napusti fabriku u zamjenu za obećanje da će im biti pošteđeni životi.
Navodi se da ukrajinski borci, sakriveni u ogromnoj čeličani, predstavljaju posljednju odbranu u ruševinama Mariupolja.
Zapadni čelnici usuglasili se oko jačanja pritiska na Rusiju
Zapadni čelnici usaglasili su se oko potrebe da se izvrši veći pritisak na Rusiju i pojača međunarodna izolacija Moskve nakon njene invazije na Ukrajinu, navodi italijanska vlada u saopćenju objavljenom u utorak.
Čelnici, među kojima su italijanski premijer Mario Draghi, američki predsjednik Joe Biden i britanski premijer Boris Johnson, podijelili su “duboku zabrinutost” produženim neprijateljstvima u Ukrajini i saopćili su da je potrebno brzo primirje.
“Postoji široka saglasnost o potrebi da se pojača pritisak na Kremlj, uključujući usvajanje dodatnih sankcija, i jačanje međunarodne izolacije Moskve”, navodi se u italijanskom saopćenju nakon video razgovora među čelnicima.
Česka najavila servisiranje ukrajinskog vojnog arsenala
Češke kompanije vojno-odbrambenog kompleksa popravljat će ukrajinske tenkove i druga vojna vozila koja su oštećena u borbama ili im je potrebno servisiranje nakon dugotrajnog nekorištenja, saopštilo je Ministarstvo odbrane Češke.
Češka je bila među najaktivnijim zemljama u podršci ukrajinskoj vojsci i donirala joj ili prodala oružje i municiju, tenkove iz sovjetskog doba, višecjevne raketne bacače, haubice, borbena pješadijska vozila i protuzračno naoružanje, prenosi Reuters.
Prvi ugovor će uključivati popravke neutvrđenog broja tenkova tipa T-64 iz sovjetske ere, navodi se u saopštenju.
Ekspert: Američka pomoć Ukrajini neće napraviti bitnu razliku
Najnoviji paket američke vojne pomoći Ukrajini od 800 milijuna dolara koji uključuje dodatne helikoptere i, po prvi put, haubice kalibra 155 mm, jedva prati ono što su Ukrajinci do sada izgubili, rekao je penzionisani general američke vojske Mark Kimmitt.
“U tom paketu pomoći nema čarobnih metaka… To neće napraviti bitnu razliku u ovoj nadolazećoj borbi”, rekao je za Al Jazeeru, misleći na novu rusku ofanzivu u istočnoj regiji Donbas.
Biden: SAD će poslati još artiljerije u Ukrajinu
Američki predsjednik Joe Biden rekao je danas da će SAD poslati više artiljerijskih sistema u Ukrajinu koja je suočena sa obnovljenom ruskom ofanzivom na istoku, prenosi BBC.
Navodi se da su od postavljanja Bidenove administracije, SAD osigurao 3,2 milijarde dolara sigurnosne pomoći Ukrajini, uključujući i 2,6 milijardi dolara od početka sukoba 24. februara.
Proruski separatisti krenuli u novi juriš na čeličanu u Mariupolju
Najveće borbe vode se upravo na području luke, gdje je smještena čeličana Azovstal, koja je pod kontrolom ukrajinskih snaga.
Istekao je ultimatum koji je Rusija dala ukrajinskoj vojsci i, kako ih nazivaju, stranim plaćenicima u Mariupolju.
“Prema posljednjim informacijama čini se da su proruski separatisti iz samoproglašene Narodne Republike Donjeck krenuli u novi juriš na čeličanu Azovstal, potpomognuti formacijama regularne ruske vojske,” javlja Al Jazeerin reporter Branimir Zekić.
Tužioci: Četvero poginulih u napadu na Harkov
Četiri osobe su poginule, a 14 je ranjeno u ruskom raketiranju Harkova, saopštili su regionalni tužioci.
“Više od deset stambenih jedinica je oštećeno, kao i garaže i supermarket”, napisao je Ured tužioca na Facebooku.
Ranije, zvaničnici su objavili da su u granatiranju distrikta Nemišlianski u Harkovu poginule tri osobe, a da ih je 16 ranjeno.
Al Jazeera nije mogla potvrditi te navode.
Litvanija: Zabrana javnog isticanja slova ‘Z’
Parlament Litvanije izglasao je zabranu javnog isticanja slova “Z”, crne i narandžaste trake Svetog Ðorda (vojni simbol u Rusiji) i drugih simbola za koje se smatra da izražavaju podršku ruskoj vojnoj operaciji u Ukrajini.
Zastupnici su također odobrili da kazne za kršenje zabrane budu podignute na 900 eura za fizička lica do 1.500 eura za pravna lica, prenosi agencija Reuters.
Ruska vojna vozila u Ukrajini imaju oznaku slova “Z”, a znak je počeo da se koristi kao znak podrške Rusiji.
Scholz: Putin odgovoran za ratne zločine
Ruski predsjednik Vladimir Putin je odgovoran za ratne zločine u Ukrajini u kojima su ubijene hiljade civila, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz.
„Ruska invazija na Ukrajinu ostaje blatantno kršenje međunarodnog prava. Ubistva hiljada civila, kao što smo vidjeli, je ratni zločin za koji je odgovoran ruski predsjednik”, rekao je Scholz novinarima nakon razgovora sa zapadnim čelnicima.
Johnson: Britanija će Ukrajini poslati još artiljerije
Velika Britanija poslat će Ukrajini još artiljerijskog oružja, dok rat ulazi u novu fazu, rekao je premijer Boris Johnson.
„Ovo će postati artiljerijski konflikt, oni trebaju podršku sa više artiljerije, koju ćemo im mi poslati, uz druge forme podrške“, rekao je Johnson zastupnicima.
Izvor u Pentagonu predviđa veću rusku ofanzivu u Ukrajini
Sjedinjene Američke Države vide tekuću rusku aktivnost na istoku Ukrajine kao uvod u mnogo veću ofanzivu, izjavio je jedan visoki zvaničnik Pentagona.
Govoreći pod uslovom da ostane anoniman, američki zvaničnik je ukazao da Rusija i dalje povećava svoje vojne kapacitete kako bi se pripremila za novu ofanzivu.
Prema riječima anonimnog Reutersovog izvora u Pentagonu, Rusija je u borbene operacije tokom posljednja 24 sata uvela još dvije taktičke grupe (BTG) čime je ukupan broj aktivnih ruskih taktičkih grupa u Ukrajini povećan na 78.
Biden održao videopoziv sa saveznicima o ratu u Ukrajini
Američki predsjednik Joe Biden konsultirao se u utorak s američkim saveznicima o najnovijem toku ruske invazije u Ukrajini, objavila je Bijela kuća.
Svrha poziva bila je “rasprava o našoj kontinuiranoj podršci Ukrajini i naporima da se Rusiju privede odgovornosti u sklopu naše bliske koordinacije”, priopćila je Bijela kuća, prenijela je Hina, pozivajući se na AFP.
Rusija je zauzela Kreminu, prvi grad u istočnoj Ukrajini u sklopu novog sveopćeg napada koji je Ukrajina opisala kao “bitku za Donbas” s ciljem zauzimanja dviju regija.
Videopoziv je trajao oko sat i po, a Biden je govorio iz Situacijske sobe u Bijeloj kući.
Na videopozivu su bili kanadski premijer Justin Trudeau, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, britanski premijer Boris Johnson, te čelnici Poljske, Japana i Italije.
Guterres pozvao na četverodnevni Uskršnji prekid vatre
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres pozvao je na četvorodnevni Uskršnji humanitarni prekid vatre u Ukrajini, počev od 21. aprila.
Guterres je iznio prijedlog u sjedištu UN-a, rekavši da će prekid vatre omogućiti evakuaciju civila iz “područja trenutne ili očekivane konfrontacije” i dopremanje humanitarne pomoći u oblastima kao što su Marijupolj, Donjeck, Lugansk i Herson, prenosi agencija AP.
Istakao je da je UN spreman u tom periodu poslati konvoje humanitarne pomoći na te lokacije.
“Četvorodnevni Uskršnji period trebao bi biti trenutak za ujedinjenje oko spasavanja života i daljeg dijaloga kako bi se okončale patnje u Ukrajini,” poručio je Guterres.
MMF očekuje pad BDP-a Ukrajine od 35 procenata u 2022.
Bruto domaći proizvod Ukrajine će, prema najnovijim prognozama Međunarodnog monetarnog fonda, ove godine zabilježiti pad od 35 posto zbog rata koji se vodi u toj zemlji nakon napada Rusije.
U Izvještaju o svjetskim ekonomskim izgledima, koji je MMF predstavio danas, nisu date projekcije ukrajinskog rasta za 2023. godinu.
Medvedev: Trebamo biti spremni za moguće agresivne akcije NATO-a
O jačanju prisustva snaga NATO-a na granici sa Rusijom više se ne može govoriti figurativno, a Moskva treba biti spremna za moguće agresivne akcije, izjavio je zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitri Medvedev, javlja Tanjug, pozivajući se na TASS.
Medvedev je prošle sedmice upozorio NATO da će Rusija, ako se Švedska i Finska pridruže vojnoj alijansi koju predvodi SAD, rasporediti nuklearno oružje i hipersonične rakete u Kalinjingradu, koji se nalazi između Poljske i Litvanije, prenosi Reuters.
Kanada uvela sankcije Putinovim kćerkama
Kanada je saopćila u utorak da je uvela ciljane sankcije za 14 pojedinaca u ruskom režimu, među kojima su dvije kćerke ruskog predsjednika Vladimira Putina, navodi se u saopćenju kanadskog ministarstva vanjskih poslova.
Prošlog mjeseca, SAD i Velika Britanija uveli su sankcije protuiv Putinovih kćerki – Katerine Vladimirovne Tihonove i Marije Vladimirovne Voroncove, uz obrazloženje da vjeruju da njih dvije kriju Putinovo bogatsvo, prenosi Reuters.
Rusija protjeruje sve više evropskih diplomata
Rusija je u utorak objavila da protjeruje diplomate iz Belgije, Holandije i Austrije, u znak odmazde za slične mjere koje su nedavno poduzele te zemlje zbog ruske ofenzive u Ukrajini.
Rusija protjeruje još neodređeni broj belgijskih diplomata jer je Belgija protjerala 21 ruskog diplomatu, a otići će morati i 15 holandskih diplomata, te četvero austrijskih, po ruskom ministarstvu vanjskih poslova.
Belgijske i holandske diplomate morat će napustiti Rusiju u roku od dvije sedmice, a austrijske do 24. aprila, priopćilo je ministarstvo.
Šta donosi nova faza ruske invazije na Ukrajinu?
Pošto nije uspjela osvojiti Kijev i neke druge značajne gradove, Moskva bi se mogla fokusirati na istočne gradove i regije Ukrajine.
Kako bi se mogla dalje odvijati ruska operacija, pročitajte na linku.
Reporter Al Jazeere: Čečenski vođa tvrdi da će do večeri dokrajčiti ukrajinsku vojsku u Mariupolju
Zapovjednik 36. mornaričke brigade koja brani Mariupolj kaže da je taj grad još uvijek ukrajinski grad, i da je sve ostalo ruska propaganda, javlja Al Jazeerin reporter Branimir Zekić.
S druge strane, čečenski vođa Ramzan Kadirov kaže da će “do večeri dokrajčiti Ukrajince”.
Turska ne može biti primorana da izabere između Rusije i Ukrajine
Turska ne može biti primorana da napravi izbor između Rusije i Ukrajine, izjavio je šef odjeljenja za komunikacije u administraciji predsjednika Turske Fahretin Altun.
„Turska ostaje važan faktor stabilizacije u crnomorskoj regiji, a istanbulski razgovori značajan osnov na kojem sukobljene strane mogu da postignu sporazum o prekidu vatre i miru u Ukrajini“, naveo je Altun, prenose RIA Novosti, pozivajući se na tursku agenciju Anadolija.
Altun je podsjetio da je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan više puta komunicirao i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i sa ukrajinskim Vladimirom Zelenskim, kao i da su se ministri vanjskih poslova Ruske Federacije i Ukrajine u organizaciji Turske susreli na Diplomatskom forumu u Antaliji, a delegacije dvije sukobljene zemlje u Istanbulu, navode RIA Novosti.
UN: Debata o korištenju veta stalnih članica Vijeća sigurnosti
Ujedinjene nacije vjerovatno će pokrenuti debatu o prijedlogu da pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a, SAD, Velika Britanija, Francuska, Kina i Rusija, budu dužne opravdati svako pozivanje na mogućnost veta.
O ovoj potencijalnoj reformi se razmišlja godinama, ali je nakon ruske invazije na Ukrajinu prijedlog je dobio novi zamah.
Trenutno, pet stalnih članica Vijeća mogu staviti veto na bilo koju rezoluciju, a ostalih 10 članica koje se rotiraju, nemaju takvu moć.
Moskva je svoje pravo na veto koristila nakon što je napala Ukrajinu, blokirajući rezoluciju kojom se Rusija trebala pozvati na povlačenje svojih snaga.
„Jako smo zabrinuti zbog sramotnog ruskog običaja zloupotrebe privilegije veta tokom protekle dvije decenije“, rekla je američka ambasadorica pri UN-u Linda Thomas-Greenfield.
Šojgu: Rusija ‘metodički provodi’ plan na istoku Ukrajine
Ruske snage “metodički provode” planove “oslobađanja” dvije odmetnute regije na istoku Ukrajine, rekao je u utorak ruski ministar odbrane.
Sergej Šojgu rekao je da Zapad naoružavanjem Ukrajine čini sve što može da produži vojnu operaciju Moskve.
Ruske snage ušle su u Ukrajinu 24. februara.
Ukrajinske snage su ih odvratile od napada na Kijev na sjeveru, pa je Moskva svoju vojsku premjestila istočno kako bi provela kopnenu ofanzivu u dvije provincije poznate pod nazivom Donbas.
Donbas, proizvođač uglja i čelika, ključna je tačka ruske kampanje za destabilizaciju Ukrajine od 2014. kada je Kremlj počeo raditi na uspostavi separatističkih “narodnih republika” u Lugansku i Donjecku, prenosi Hina pozivajući se na Reuters.
“Plan da se oslobode narodne republike Donjeck i Lugansk provodi se metodički”, citirala je Šojgua novinska agencija Ria sa sastanka odbrambenih dužnosnika.
Peta razmjena zarobljenika
Zamjenica ukrajinskog premijera objavila je da je Rusija predala 60 vojnika i 16 civila u zamjenu za svoje ratne zarobljenike.
„Ovo je bila pet razmjena ratnih zarobljenika. Ukupno 76 osoba“, napisala je Irina Vereščuk na Facebooku.
U razmjenu je uključeno i deset ukrajinskih oficira, dodala je.
Zelenski predložio zakon o produženju ratnog stanja
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski podnio je Vrhovnoj radi prijedlog zakona o produženju ratnog stanja u zemlji.
Prijedlog zakona koji je pokrenuo Zelenski našao se danas na sajtu ukrajinskog Parlamenta, prenosi Ukrinform, dok tekst zakona i prateći dokumenti još nisu objavljeni.
U Ukrajini je zbog ruske agresije 24. februara uvedeno ratno stanje, koje ističe 25. aprila.
Kijev: Najmanje tri osobe poginule u granatiranju Harkova
Najmanje tri osobe su poginule, a 16 ih je povrijeđeno u današnjem granatiranju drugog po veličini ukrajinskog grada Harkova, saopštio je regionalni guverner Oleh Sinehubov, prenosi Reuters.
Prethodno je gradonačelnik Harkova Igor Terehov u intervjuu za CNN rekao da “ruske snage neprestano bombarduju civilne četvrti” u tom gradu.
On je naveo da je u proteklih dan i po poginulo 15 ljudi, a da ih je više od 50 ranjeno.
Kijev: U razmjeni zarobljenika Rusija predala 76 Ukrajinaca
Rusija je predala Ukrajini 60 vojnika i 16 civila u razmjeni za ratne zarobljenike, izjavila je danas potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk.
“Ovo je bila peta razmjena ratnih zarobljenika. Ukupno 76 ljudi,” rekla je Vereščuk, prenosi agencija Reuters.
Dodala je da je u razmjenu bilo uključeno i deset ukrajinskih oficira.
Szijjarto: Mađarska neće isporučivati oružje Ukrajini
Mađarska neće isporučivati oružje Ukrajini, jer želi da izbjegne incidente u blizini svojih granica slične onim u blizini Lavova, kada su ruske trupe uništile kontigent stranog naoružanja poslanog ukrajinskoj vojsci, izjavio je danas mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto.
„Najvažnija stvar za nas je sigurnost Mađarske i mi ćemo učiniti sve što je moguće da spriječimo uvlačenje naše zemlje u rat“, saopštio je Szijjarto na zajedničkoj konferenciji za novinare sa svojim turskim kolegom Mevlutom Cavusogluom u Ankari, prenosi Tanjug pozivajući se na TASS.
On je ponovio da je mađarska vlada odbila da isporuči oružje Ukrajini i nije dozvolila transport oružja ukrajinskoj vojsci preko njene teritorije i tu odluku ocijenio je kao dobru, pogotovo u svjetlu nedavnog događaja u Lavovu.
Ministarstvo odbrane Rusije je 18. aprila ustvrdilo da su ruske trupe, koristeći visokoprecizne rakete, izvršile udar u blizini Lavova i uništile logistički centar ukrajinske vojske i velike pošiljke stranog oružja koje su stigle u Ukrajinu tokom nekoliko dana iz SAD-a i evropskih zemalja.
Svjetski lideri o pooštravanju sankcija Rusiji
Britanski premijer Boris Johnson razgovarat će kasnije danas sa predsjednikom SAD-a Josephom Bidenom i drugim svjetskim liderima o pooštravanju sankcija Rusiji i daljoj podršci Ukrajini, saopćio je glasnogovornik britanskog premijera.
Kako je naveo, pozivu treba da se pridruže i lideri Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Rumunije, Japana, NATO i Evropske komisije, prenosi agencija Reuters.
Glasnogovornik britanskog premijera je rekao da je ranije visoki zvaničnik nacionalne bezbjednosti dao Johnsonu i ministrima najnovije informacije o britanskoj procjeni situacije u Ukrajini.
“Sljedeća faza rata vjerovatno će biti iscrpljujući sukob koji bi mogao da potraje nekoliko mjeseci. Rusija ima za cilj da iskoristi svoju prednost u broju snaga, ali Ukrajina je već pokazala da je malo vjerovatno da će to biti odlučujuće samo po sebi,” rekao je novinarima.
Kijev predviđa propast nove ruske operacije na istoku Ukrajine
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Aleksej Arestovič ocijenio je da će nova ruska faza operacije na istoku zemlje propasti jer moskovskim trupama nedostaje snage da probiju ukrajinsku odbranu.
“Bitka za Donbas koja je najavljena i očigledno počela jučer u toku je i odvija se veoma oprezno”, rekao je Arestovič, prenosi BBC. Dodao je da bitka neće ići u koristi Rusije.
Rusi osvojili Kreminu, grad na istoku Ukrajine
Ruske snage osvojile su grad Kreminu na istoku Ukrajine, objavio je regionalni guverner, prenosi Hina.
Kremina, grad sa približno 18.000 stanovnika koji se nalazi oko stotinu kilometara jugoistočno od Kijeva, čini se da je prvi grad koji je pao u ruske ruke u novoj ofanzivi na istoku Ukrajine.
„Kremina je pod kontrolom orka. Ušli su u grad“, objavio je Sergej Hajdaj, guverner regije Lugansk, referirajući se na rusku vojsku.
„Naši branitelji morali su se povući. Utaborili su se na novim položajima i nastavljaju se boriti protiv ruske vojske“.
Hajdaj je rekao kako su Rusi napali „sa svih strana“.
„Nemoguće je izračunati broj mrtvih civila. Imamo službenu statistiku – njih oko 200, ali u stvarnosti ih je puno više“, dodao je.
Rusija tvrdi da je otvorila humanitarni koridor u Mariupolju
Ministarstvo odbrane Ruske Federacije saopćilo je da je ruska vojska prekinula vatru i otvorila humanitarni koridor kojim ukrajinski borci koji su dobrovoljno položili oružje mogu da napuste fabriku Azovstalj u Mariupolju.
U tu svrhu, kako se tvrdi, uveden je u 14 sati „režim potpune tišine“, obustavljena su bilo kakva dejstva oružanih snaga Rusije, tvrde ruske vojne vlasti.
Ruska vojska je saopćila da će garantovati život svim ukrajinskim vojnicima koji polože oružje i napuste Mariupolj humanitarnim koridorima.
Počela druga faza ruske invazije
“Evidentno je da je počela druga faza ruske invazije na Ukrajinu, a to je potvrdio i ruski šef diplomatije Sergej Lavrov. On je rekao da je naredno razdoblje za Rusiju ekstremno važno za ostvarivanje ciljeva”, javlja iz ukrajinskog grada Lavova reporter Al Jazeere Branimir Zekić.
Dodaje da brojke govore koliko se intenzivirala ruska invazija budući da je tokom noći napadnuto oko 1.260 ciljeva.
“Obavještajni podaci Pentagona govore da su Rusi na području Donbasa stacionirali 76 taktičkih bataljona, a očekuje se da će ih doći još 22. I dalje se najteže bitke vode za Mariupolj”, javlja Zekić.
Grčka u sklopu EU sankcija zaplijenila ruski tanker
Grčka je u utorak zaplijenila ruski naftni tanker kod otoka Evia u sklopu sankcija Evropske unije protiv Rusije, rekao je zvaničnik grčkog ministarstva pomorstva.
Pegas, brod pod ruskom zastavom, s 19 ruskih članova posade, zaplijenjen je blizu obalnog grada Karystosa na Eviji.
“Zaplijenjen je u sklopu sankcija Evropske unije”, rekao je dužnosnik ministarstva pomorstva.
Dužnosnik obalne straže rekao je da je zaplijenjen brod, ali ne i nafta koju je prevozio.
Japan Ukrajini šalje zaštitnu opremu protiv hemijskog oružja
Japan će Ukrajini poslati maske i odjeću za zaštitu od hemijskog oružja, najavio je ministar odbrane Nobuo Kishi.
Japan će dodatno poslati i izvidničke dronove, a pošiljke će doći nakon zahtjeva iz Kijeva, u vrijeme sve veće zabrinutosti da će Rusija u Ukrajini iskoristiti hemijsko oružje.
„Nastavljamo pružati što je više moguće pomoći ukrajinskoj vladi“, rekao je Kishi. Japan je nedavno Ukrajini poslao pancirke, šljemove i zimsku odjeću.
U sklopu sankcija uvedenih Moskvi, u Japanu je u utorak na snagu stupila zabrana uvoza 38 proizvoda iz Rusije, uključujući votku i drvene proizvode.
Ta zabrana se odnosi na samo jedan posto uvoza iz Rusije, objavila je japanska novinska agencija Kyodo. Tokio trenutno sa Zapadom radi na uvođenju strožijih sankcija.
Rusija pozvala ukrajinske borce da predaju Azovstal
Rusija je pozvala ukrajinske borce i strane plaćenike da do podneva po mjesnom vremenu napuste metalurško postrojenje Azovstal u opkoljenom gradu Mariupolju.
“Svima koji polože oružje garantujemo život”, saopćilo je rusko ministarstvo odbrane.
Ranije danas su proruske separatističke snage objavile da pokušavaju zauzeti Azovstal, prenijela je RIA pozivajući se na glasnogovornika separatista Eduarda Basurina.
U ponedjeljak navečer je američki vojni zavaničnik rekao da Mariupolj, kako se čini, “i dalje odolijeva”.
“Naša procjena je da se za Mariupolj i dalje vode borbe. Grad je i dalje pod prijetnjom zračnih napada, na udaru raketnih projektila i bombi te topništva”, kazao je dužnosnik koji je želio ostati neimenovan.
Ukrajinske vlasti su zatražile od Rusije da omogući humanitarne koridore iz Mariupolja i tamošnje fabrike Azovstal.
Azovstal je jedna od najvećih evropskih metalurških fabrika. Proteže se na 11 četvornih kilometara i gleda na Azovsko more.
Zauzimanje Mariupolja, glavne luke u regiji Donbas, bila bi strateška nagrada za Rusiju, povezujući teritorij koji drže proruski separatisti na istoku s Krimom kojeg je Rusija anektirala 2014. godine.
Kina će nastaviti da jača stratešku saradnju s Rusijom
Kina će nastaviti da jača stratešku saradnju sa Rusijom i štiti zajedničke interese dvije zemlje bez obzira na promjene međunarodne situacije, izjavio je zamjenik ministra vanjskih poslova Kine Le Yucheng.
On je, na sastanku sa ruskim ambasadorom u Pekingu Andrejem Denisovim, izrazio spremnost kineske strane da zajedno sa Rusijom promoviše izgradnju novog tipa međunarodnih odnosa i, kako je rekao, “zajednice jedinstvene sudbine čovječanstva“, prenosi RIA Novosti.
Le Maire: Radi se na embargu uvoza ruske nafte na nivou EU-a
Francuski ministar finansija Bruno Le Maire izjavio je da je u toku izrada propisa o embargu na uvoz ruske nafte na nivou Evropske unije.
Le Maire je rekao za radio „Evropa 1” da taj potez traži francuski predsjednik Emmanuel Macron, prenosi Reuters.
“Nadam se da ćemo u narednim sedmicama ubijediti naše evropske partnere da prestanu da uvoze rusku naftu“, dodao je on.
Ukrajina: Već tri dana nema dogovora o koridorima s Rusijom
Ukrajina treći dan zaredom nije u mogućnosti da obezbjedi sporazum s Rusijom o uspostavljanju humanitarnih koridora za evakuaciju civila koji su blokirani u gradovima i naseljima s ratnim dejstvima, izjavila je danas potpredsjednica vlade Irina Vereščuk, prenosi Reuters.
Humanitarni koridori su posljednji put bili otvoreni prije tri dana kada je dogovoreno devet pravaca za evakuaciju civila, navodi britanska agencija.
Policija u Irpinu pronašla 269 tijela
Ukrajinski istražitelji pregledali su 269 tijela u Irpinu, pored Kijeva, otkad je grad vraćen od ruskih snaga krajem marta, rekli su policijski zvaničnici dok su radnici kopali svježe grobove u predgrađu.
Grad u kojem je prije rata živjelo oko 62.000 ljudi bio je jedno od glavnih žarišta borbi s ruskim vojnicima prije nego što su se povukli iz sjevernih ukrajinskih regija kako bi pojačali ofanzivu na istoku.
Na groblju u predgrađu Irpina iskopani su deseci novih grobova i prekriveni vijencima. Praćeni pogledima nekoliko uplakanih ožalošćenih ljudi, radnici su brzo zatrpavali pješčanom zemljom jedan grob, prenosi Hina.
“Do sada smo pregledali 269 tijela”, rekao je Serhij Pantelejev, prvi zamjenik načelnika glavnog policijskog odjela za istrage.
Rekao je da je forenzički rad u toku kako bi se utvrdio uzrok smrti mnogih žrtava, dijeleći fotografije tijela žrtava.
On je rekao da je pregledano sedam mjesta u Irpinu na kojima su civili navodno strijeljani, ne iznoseći više detalja.
Rusija negira da je gađala civile i odbacila je optužbe da su njene snage počinile ratne zločine u okupiranim područjima Ukrajine.
Ukrajinska vojska: Rusija fokusirana na probijanje odbrane u Donjecku i Lugansku
Rusija nastavlja ofanzivu na istoku “kako bi ostvarila punu kontrolu nad regijama Donjecka i Luganska”, kao i da održe koridor sa Krimom, rekao je komandant ukrajinske vojske.
“Glavni napor neprijatelja fokusiran je na probijanje odbrane ukrajinskih snaga u Lugansku i Donjecku, kao i uspotavljanje pune kontrole na Mariupoljom”, navedeno je na Facebooku.
Biden danas sa saveznicima o Ukrajini
Američki predsjednik Joe Biden trenutno ne planira posjetu Ukrajini, uprkos apelu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, ali planira u utorak održati sastanak sa saveznicima kako bi raspravljali o ukrajinskoj krizi, saopćila je Bijela kuća.
Nema takvih planova, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki. Američka vlada se koncentrira na slanje vojne opreme u Ukrajinu.
Ako član američke vlade otputuje u Ukrajinu, to će biti javno objavljeno tek nakon dolaska iz sigurnosnih razloga.
Zelenski je pozvao Bidena da posjeti Ukrajinu kako bi iz prve ruke dobio ideju o tamošnjoj situaciji gotovo dva mjeseca nakon početka sukoba.
“Mislim da je on vođa SAD-a i zato bi trebao doći ovamo vidjeti”, rekao je Zelenski.
Washington je navodno razmatrao slanje ministra odbrane Lloyda Austina ili državnog sekretara Antonyja Blinkena u posjetu Ukrajini, što bi u tom slučaju učinilo malo vjerovatnim da bi i sam Biden otputovao u zemlju u skorijoj budućnosti.
Putin odlikovao vojnu jedinicu iz Buče
Ruski predsjednik Vladimir Putin odlikovao je pripadnike ruske vojne jedinice koja je bila stacionirana u Buči u periodu kada je ubijeno najmanje 400 ljudi.
Pripadnici 64. brigade odlikovani su za specijalne zasluge, herojske akcije i hrabrost, saopćio je Kremlj. Putin je prilikom odlikovanja govorio o njihovom „iskusnom i predanom ponašanju” tokom ruske „specijalne vojne operacije” u Ukrajini.
Rusija poriče bilo kakvu umiješanost u ubistva civila u Buči koja su otkrivena tek nakon što su se ruske snage povukle iz tog dijela Ukrajine.
Gradonačelnik ukrajinskog grada Buče blizu Kijeva prošle sedmice rekao je da su vlasti dosad pronašle 403 tijela osoba za koje se vjeruje da su ih ubile ruske snage tokom okupacije područja, ali da ta brojka je porasla u međuvremenu.
U granatiranju Harkova stradali civili
Tri osobe su poginule, a 15 je povrijeđeno prilikom granatiranja grada Harkova na istoku Ukrajine, rekli su ukrajinski zvaničnici. Među povrijeđenima je 14-godišnjak.
“Granate su pale ispred kuća, na dječja igrališta i blizu centara za humanitarnu pomoć”, rekao je u ponedjeljak navečer guverner regije Oleh Sinegubov.
Optužio je rusku vojsku za napade na civile, dodajući da liječnici i spasioci dežuraju danonoćno kako bi se suočili s posljedicama granatiranja. Informacija se nije mogla nezavisno provjeriti.
Navodni raketni napadi također su prijavljeni iz južnog ukrajinskog grada Mikolaiva u večernjim satima.
Gradsko vijeće Mariupolja u ponedjeljak je saopćilo da se u podzemnim skloništima ispod velike čeličane Azovstal skriva najmanje hiljadu civila.
Dodali su da Rusija granatira fabriku koju drže Ukrajinci u opkoljenom gradu.
„Uglavnom su među civilima žene s djecom i starci”, napisalo je gradsko vijeće u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Rusija: Ukrajina napala selo blizu granice
Ukrajinske snage napale su selo blizu granice Rusije i Ukrajine te su ranile jednog stanovnika, rekao je guverner ruske pokrajine Belgorod.
Nije odmah bilo jasno je li napad na rusko selo Golovčino koji se pojavljuje u objavama guvernera Vjačeslava Gladkova u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram izveden topništvom, minobacačima, projektilima ili je bio zračni napad.
Ovog mjeseca Rusija je optužila Ukrajinu, koju je izvršila invaziju krajem februara, za helikopterski napad na skladište goriva u Belgorodu, kao i za granatiranje tamošnjih sela i ispaljivanje projektila na skladište streljiva.
Macron: Dijalog s Putinom u zastoju poslije masovnih ubistava
Predsjednik Francuske Emmanuel Macron izjavio je da je njegov dijalog sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom u zastoju nakon što su otkrivena masovna ubistva u Ukrajini.
“Od masakra koje smo otkrili u Buči i drugim gradovima rat je dobio drugačiji tok, tako da od tada nisam više direktno razgovarao s njim, ali ne isključujem da ću to učiniti u budućnosti”, rekao je Macron za televiziju France 5, prenio je Reuters.
Na pitanje da li će posjetiti prijestolnicu Ukrajine Kijev, predsjednik Francuske je kazao da će otići tamo kada bude mogao da donese nešto korisno, a ne da bi pokazao svoju podršku.