Od Putinovih ratova pobjegle stotine hiljada Rusa
Od 2000, kada je Putin prvi put izabran za predsjednika, do 2020, četiri do pet miliona Rusa je emigriralo.

Nana Grinstajn napustila je Rusiju jer bi zbog novih zakona Kremlja o kažnjavanju kritika na račun takozvane „specijalne operacije u Ukrajini“ mogla završiti u zatvoru.
Grinstajn, inače dramaturginja, njen suprug Viktor, video urednik, i 14-godišna kćerka Tonja ostavili su iza sebe histeriju u Rusiji koju je izazvao rat u Ukrajini, i procesuiranje svakoga ko se usudi reći da je „specijalna operacija“ ruskog predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini, zapravo, rat.
„Svijet koji smo gradili godinama, koji se činio nepokolebljivim, važnim i relevantnim, srušio se pred mojim očima kao da je napravljen od kartona”, kaže Grinstajn za Al Jazeeru iz iznajmljenog stana u armenskoj prijestolnici Jerevanu.
Kada je u martu došla u Armeniju, porodica Grinstajn zatekla je desetke hiljada drugih Rusa koji su to učinili prije njih, a poslije toga su svjedočili dolasku njih još mnogo više.
‘Ološ’ i ‘nacionalni izdajnici’
Grinstein i njena porodica pobjegli su iz Rusije strahujući od veoma realne mogućnosti progona zbog toga što su, kako sam Putin govori, “ološ” i “nacionalni izdajnici” – što su uvrede koje su pokrenule lov na vještice koji podsjeća na čistke iz Staljinove ere.
Grinstajnovi su među najmanje 200 hiljada Rusa koji su napustili svoje domove i poslove jer su zgroženi napadom Kremlja a Ukrajinu i oduševljenjem većine svojih sunarodnjaka zbog početka rata.
„Oni ne žele imati ništa sa Putinovim lažnim imperijalističkim projektom i ne žele biti povezani s njegovim ratnim zločinima”, napisao je kolumnist Leonid Beršidski sredinom marta.
„A ostali su otišli jer ne mogu zamisliti život u sovjetskom stilu zbog sankcija kojima je zapadni svijet kaznio Rusiju ”, napisao je.
Let iz Rusije nakon početka invazije je još jedno, ali teško i posljednje poglavlje egzodusa miliona ljudi koji ne žele živjeti pod Putinovom vladavinom.
Od 2000. godine, kada je Putin prvi put izabran za predsjednika, do 2020, četiri do pet miliona Rusa je emigriralo, prema istraživanju magazina Takie Dela u oktobru.
Brojke su bazirane na anketama, zvaničnim podacima iz desetaka zemalja, od Kazahstana do Kanade, kao i ruskih statistika stanovištva koje je otkazalo boravak u zemlji.
Ranih 2000-tih godina, Rusi su uglavnom migrirali u Evropu i Sjevernu Ameriku, ali nakon 2014. sve češće i u ostale zemlje sa područja bivšeg Sovjetskog Saveza, tvrdi magazin.
Novi val migracija Rusa je velik, i sve više raste.
‘Nezabilježen egzodus’
U prvih deset dana ruske ofanzive na Ukrajine, najmanje 200 hiljada ih je napustilo državu, prema kalkulacijama Konstantina Sonina, ekonomiste ruskog porijekla sa Univerziteta Chicago.
„Tragičan egzodus nezabilježen u cijelom stoljeću“, napisao je na Twitteru, gdje je sadašnje osipanje stanovništva Rusije uporedio sa „Bijelom emigracijom“ koja je uslijedila nakon Boljševičke revolucije 1917, kada je oko pet miliona ljudi napustilo nekadašnje Rusko carstvo, i skrasilo se u Njemačkoj, Francuskoj, SAD-u, Argentini i Kini.
Među onima koji su emigrirali su i pisac Vladimir Nabokov, kompozitor Igor Stravinski i dizejner helikopetera rodom iz Ukrajine Igor Sikorski.
Sada, emigracije su brže i lakše, naročito za digitalne nomade koji mogu živjeti bilo gdje, ako tamo imaju pristup internetu i online bankarstvu.
U istraživanju od sredine marta kaže se da je najmanje 300 hiljada Rusa otišlo iz zemlje do 16. marta, većinom u Gruziju, Tursku i Armeniju, a neki su izabrali i egzotičnije destinacije.
Kada je počeo rat, Leonid Šmelkov je bio na odmoru u Šri Lanki.
Ruski animator, čiji je crtani film osvojio specijalnu nagradu na Berlinskom festivalu 2014, odlučio je ostati u Šri Lanki, te je sugerisao desecima prijatelja da mu se pridruže tamo, uprkos problemima koje imaju sa strujom i pristupom internetu.
Govoreći o situaciju u Ukrajini, Šmelkov tvrdi da Moskva nije u ratu samo sa Kijevom.
Propaganda je, preuveličavajući ulogu koju su sovjetske snage imale u pobjedi nad nacističkom Njemačkom, dovela do “kulta rata” koji je djelovao kao preteča trenutne ratne histerije u Rusiji, objasnio je.
Kult rata
„Imamo neku vrstu kulta rata, veoma jakog, ali ne u smislu – hajdemo učiniti nešto da se to ne bi ponovilo“, kaže Šmelkov Al Jazeeri.
„Ruska vlada vodi dva rata – jedan protiv Ukrajine, a drugi protiv normalnih ljudi u Rusiji“, dodao je.
Dvije trećine Rusa osjeća „ponos, inspiraciju ili radost“, zbog rata u Ukrajini, prema istraživanju Centra Levada, posljednjeg ruskog nezavisnog anketara, od 4. marta. Samo 18 posto ih osjeća „gnjev, sramotu ili depresiju“.
Stanovnica Moskve, koja je razgovarala s Al Jazeerom pod uslovom da ostane anonimna, uporedila je trenutno okruženje u Rusiji kao više nalik zapletu u horor romanu Stephena Kinga nego antiutopiji Georgea Orwella “1984”.
„Okružena sam zombijima. Niko ih ne prisiljava na to, oni dobrovoljno i sa radošću podržavaju rat. To nije Orwell, to je King“, rekla je.
Propaganda se na televiziji odvija konstantno, a njen uticaj na srca i umove je devastirajući poput „nuklearnog oružja“, dodala je.
„Ubija sve i svakoga, pretvara crno u bijelo i obrnuto. Godinu za godinu, kap po kap, laž po laž“.
Hiljade ratnih kritičara su uhapšene ili maltretirane, upadalo se u njihove domove, a i fizički su napadani od strane neidentifikovanih osoba, tvrde grupe za ljudska prava.
Ovaj novi lov na vještice nadmašuje svako prethodno gušenje neslaganja pod vlašću Putina, koji je sredinom marta rekao da “ološ” i “nacionalne izdajnike” treba “očistiti”.