Zelenski pozvao Macrona u Ukrajinu i uvjeri se u ‘genocid’
Savjetnik gradonačelnika Petro Andrjuščenko rekao je, odgovarajući na zahtjev ruskog Ministarstva odbrane za predaju, da ukrajinske snage nastavljaju borbu u ovom lučkom gradu.
- Ukrajinske snage nastavit će braniti Marijupolj uprkos ultimatumu Rusije, saopćili su zvaničnici tog ukrajinskog grada koji je pod blokadom ruskih snaga
- Ukrajina i Rusija nisu se uspjele dogovoriti o humanitarnim konvojima za evakuaciju civila iz ratom ugroženih područja, saopćila je zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk
- Britansko Ministarstvo odbrane je objavilo najnovije obaveštajne informacije o ratu u Ukrajini, u kojima se navodi da ruske snage nastavljaju preraspoređivanje borbene opreme i opreme za podršku iz Bjelorusije prema istočnoj Ukrajini
- Više eksplozija odjknulo je u nedjelju ujutro u ukrajinskoj prijestolnici Kijevu, javili su lokalni mediji
- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zaprijetio je povlačenjem iz mirovnih pregovora s Rusijom ako ruske snage koje opsjedaju grad ubiju ukrajinske borce okružene u Mariupolju
- Rusko Ministarstvo odbrane saopćilo je da će životi ukrajinskih boraca koji se još bore u Mariupolju biti pošteđeni ako do 6:00 sati ujutro po moskovskom vremenu polože oružje
U nastavku više najvažnijih vijesti:
Medvedev: Bankrot Rusije može izazvati bankrot Evrope
Bankrot Rusije mogao bi izazvati hiperinflaciju i bankrot Evrope, izjavio je zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije Dmitrij Medvedev, povodom tvrdnje predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen da je “bankrot Rusije samo pitanje vremena”.
“Bankrot Rusije mogao bi izazvati bankrot Evrope – kako moralni, tako i materijalni“, napisao je Medvedev na svom Telegram kanalu, dodajući da finansijski sistem Evropske unije nije toliko stabilan i da građani gube povjerenje, prenosi Tanjug, pozivajući se na Tass.
Štaviše, smatra Medvedev, vlasti u EU trebaju očekivati “veliku zahvalnost Evropljana zbog hiperinflacije za koju se ne može okriviti Rusija, za nestašicu osnovnih prehrambenih namirnica u prodavnicama i priliv izbeglica koji će izazvati val nasilnog kriminala”.
Nehammer: Putin je u nekom svom svijetu
Austrijski kancelar Karl Nehammer izjavio je u nedjelju kako ne može u potpunosti objasniti način razmišljanja Vladimira Putina te istakao kako ruski predsjednik ima “sopstvenu ratnu logiku”.
Za NBC je rekao da mu je Putin u nedavnom razgovoru u Moskvi preneo “jasnu poruku“ o svojoj zabrinutosti i da je djelovao kao da je dobro obaviješten o onome što se dešava na terenu, prenosi Tanjug,
“Mislim da je sada u vlastitoj ratnoj logici. On misli da je rat neophodan kako bi Rusija dobila sigurnosne garancije. On ne vjeruje međunarodnoj zajednici. Krivi Ukrajince za genocid u Donbasu. Tako da mislim da je on u svom svijetu, ali da zna šta se dešava u Ukrajini“, kazao je austrijski kancelar i naveo kako Putin vjeruje da Rusija pobjeđuje u ratu.
Ponovio je da njegov nedavni razgovor u Moskvi s Putinom nije bio “prijateljska konverzacija” i da je ruskom lideru rekao za ratne zločine u Buči.
Zelenski pozvao Macrona u Ukrajinu i uvjeri se u ‘genocid’
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je pozvao Emmanuela Macrona da dođe u Ukrajinu i lično se uvjeri da ruske snage provode “genocid”, što je pojam koji njegov francuski kolega za sada ne želi upotrijebiti.
“Razgovarao sam s Emmanuelom”, rekao je Zelenski u razgovoru za američku mrežu CNN ,koji se vodio u petak, a emitiran je u nedjelju.
“Mislim da želi potaknuti Rusiju na dijalog”, dodao je, obrazlažući odbijanje francuskog čelnika da osudi “genocid” u Ukrajini, za razliku od američkog predsjednika Joea Bidena.
Ukrajinski predsjednik je u srijedu rekao da to odbijanje francuskog kolege “veoma boli”.
“Rekao sam mu da bih htio da razumije kako nije riječ o ratu, kako to nije ništa drugo do genocid. Pozvao sam ga da dođe kad bude imao priliku”, rekao je Zelenski.
“Doći će i vidjeti, siguran sam da će onda razumjeti.”
Macron, koji je usred kampanje za drugi predsjednički mandat na izborima koji će u sljedeću nedjelju biti održani u Francuskoj, rekao je u četvrtak da pravni stručnjaci, a ne političari, moraju ocijeniti je li riječ o genocidu te da “sudjelovanje u verbalnoj eskalaciji” neće pomoći Ukrajini.
Kuleba: Situacija u Mariupolju je ‘crvena linija’
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba izjavio je da u skorije vrijeme nije bilo nikakve diplomatske komunikacije između Rusije i Ukrajine na nivou šefova diplomatija i da je situacija u Mariupolju, koju je opisao kao strašnu, možda “crvena linija” na putu pregovora.
“Mariupolj je možda crvena linija”, rekao je on za CBS News, prenosi Reuters.
Mariupolj je pod blokadom ruskih snaga, a Moskva tvrdi da su u nekadašnjem metalurškom kombinatu Azovstal blokirani pripadnici ukrajinskih “nacionalističkih bataljona i strani plaćenici”, koji se odbijaju predati.
Zelenski ne vjeruje u pouzdanost pojedinih država i lidera
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je u nedjelju da mu je teško da vjeruje u pouzdanost nekih zemalja i lidera nakon eskalacije rata u njegovoj zemlji.
Na pitanje novinara CNN da li smatra da li izjave koje svjetski lideri koriste koje se povezuju s holokaustom sada djeluju “šuplje”, on je kazao da ne vjeruje svijetu.
“Nakon što smo vidjeli šta se dešava u Ukrajini, mislim da ne vjerujem u taj osjećaj da trebamo vjerovati nekim zemljama ili nekim liderima. Ne vjerujemo u riječi. Poslije eskalacije Rusije, mi ne vjerujemo našim susjedima, ne vjerujemo u sve ovo”, istakao je on.
Predsjednik Ukrajine je dodao da ne vjeruje čak ni u dokumentirana bezbjednosna uvjeravanja i međunarodno pravo dok rat u Ukrajini bjesni, a Rusija je optužena za navodne ratne zločine.
“Čak ni ja ne vjerujem u dokumenta, jer imamo i Budimpeštanski memorandum – mislim da znate sve detalje. Za mene je to samo parče papira i ništa ne košta”, rekao je Zelenski.
Zelenski je kazao da njegova vjera i uvjerenje leži u praktičnim, opipljivim naporima i ukrajinskom narodu.
“Mi samo vjerujemo u ugovorene, pragmatične stvari. Ako ste naši prijatelji ili partneri, dajte nam oružje, dajte nam ruku, dajte nam podršku, dajte nam novac i zaustavite Rusiju… Možete to uraditi ako ste prijatelj”, naglasio je predsjednik Ukrajine.
Gaidai: U granatiranju Zolota poginulo dvoje, ranjeno četvero
Najmanje dvije osobe su u nedjelju poginule, a četiri povrijeđene u granatiranju grada Zolote, na istoku Ukrajine, izjavio je guverner Luganske oblasti Serhij Gaidai.
“U jednoj od višespratnica uništena su dva sprata… Imamo najmanje dvoje poginulih građana, još četvero ranjenih”, rekao je on, prenosi Reuters.
Britanska agencija nije mogla odmah provjeriti njegove navode.
Šmihal: Preostale ukrajinske snage jos se bore u Mariupolju
Preostale ukrajinske snage u južnoj luci Mariupolj i dalje se bore i nastavljaju prkositi zahtjevu Rusije da se predaju, izjavio je u nedjelju ukrajinski premijer Denis Šmihal.
“Grad još uvijek nije pao”, rekao je on za ABC, dodajući da ukrajinski vojnici i dalje kontroliraju neke dijelove grada, prenosi Reuters.
Prema njegovim riječima, ruske snage ne kontorliraju u potpunosti Mariupolj.
Šmihal je kazao da će on i ukrajinski zvaničnici tražiti veću finansijsku pomoć tokom sastanaka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke u Washingtonu u četvrtak.
“Potrebno nam je više novca za izvršavanje naših humanitarnih i socijalnih obaveza”, naveo je on.
“Sada samo pola naše ekonomije posluje, pa nam je potrebna finansijska podrška”, dodao je Šmihal.
Istakao je da Ukrajina trenutno ima budžetski deficit od oko pet milijardi dolara mjesečno.
Von der Leyen: Bankrot Rusije je pitanje vremena
Bankrot Rusije je samo pitanje vremena, a ovim ratom predsjednik Rusije Vladimir Putin uništava i sopstvenu državu i budućnost njenog naroda, izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.
U intervjuu za nemački list Bild je rekla da sankcije prodiru sve dublje u rusku ekonomiju svake sedmice i da je izvoz u Rusiju pao za 70 posto.
“Oko 700 ruskih aviona je izgubilo licencu zbog nedostatka rezervnih dijelova i ažuriranja softvera. Stotine velikih kompanija i hiljade eksperata okreću leđa toj zemlji. Prema sadašnjim prognozama, bruto domaći proizvod [BDP] u Rusiji će pasti za 11 posto”, istakla je ona.
Na pitanje o priprema za uvođenje šestog paketa sankcija Rusiji, Von der Leyen je kazala da Evropska unija nastavlja posmatrati bankarski sektor, posebno Sberbanku, koja sama čini 37 posto ruskog bankarskog sektora, ali da, naravno, postoje energetski problemi.
Na konstataciju da države EU-a svakog dana plaćaju Rusiji 450 miliona eura samo za isporuke nafte, ona je navela da je primarni cilj smanjiti Putinu prihode.
“Ali, naftom se trguje na globalnom nivou. Ono što se ne bi trebalo desiti je da Putin naplaćuje još više cijene na drugim tržištima… Zato trenutno razvijamo pametne mehanizme kako bi nafta mogla biti uključena u sljedeći korak sankcija”, naglasila je predsjednica EK-a.
Izjavila je da Ukrajina može pobijediti u ratu i da je hrabrost i otpor Ukrajine impresivan.
Na pitanje da li pobijediti znači ponovo otjerati Rusiju iz istočne Ukrajine, Von der Leyen je rekla da pobjeda znači da u Ukrajini ponovo vlada mir, a pod kojim uslovima to Ukrajina odlučuje sama.
Na konstataciju Bilda da se u Ukrajini prikupljaju dokazi o ratnim zločinima, Von der Leyen je istakla da je čvrsto uvjerena da će počinioci biti kažnjeni za počinjena zvjerstva od međunarodnog suda.
Nove žrtve granatiranja Harkiva
Pet osoba je poginulo u granatiranju centra Harkiva, a 13 je ranjeno, saopćio je u nedjelju ukrajinski javni servis Suspilne, pozivajući se na izvještaj lokalnih zdravstvenih vlasti.
“Spasitelji djeluju na lokacijama pogođenim granatiranjem“, navodi se u izvještaju, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.
Ove brojke je za AFP potvrdio i regionalni zdravstveni zvaničnik Maksim Haucov, koji je dodao kako su u napadima izazvani brojni požari i da su mnoge zgrade oštećene.
Estonija zabranila ruskim brodovima ulazak u svoje luke
Estonija je, u okviru sankcija Evropske unije, od nedjelje zabranila ruskim brodovima ulazak u svoje luke, saopćilo je Ministarstvo ekonomije i infrastrukture te zemlje.
Brodovi koji plove pod ruskom zastavom, a kojima je potrebna pomoć mogu, u izuzetnim slučajevima, uploviti u estonske luke, uz dozvolu uprave policije i granične službe, prenosi Tanjug, pozivajući se na RIA Novosti.
Ranije u nedjelju ulazak ruskim brodovima u svoje luke zabranila je Bugarska, a u subotu je to učinila Rumunija.
Novi paket sankcija koji je EU uveo Rusiji zbog njene vojne operacije u Ukrajini uključuje zabranu ulaska u luke EU-a nakon 16. aprila za brodove registrirane pod ruskom zastavom, izuzimajući poljoprivredne i prehrambene proizvode, humanitarnu pomoć i energente.
Zvaničnici Mariupolja odbacuju ultimatum Rusije o predaji
Ukrajinske snage nastavit će braniti Marijupolj uprkos ultimatumu Rusije, saopćili su u nedjelju zvaničnici tog ukrajinskog grada koji je pod blokadom ruskih snaga.
Savjetnik gradonačelnika Mariupolja Petro Andrjuščenko rekao je, odgovarajući na zahtjev ruskog Ministarstva odbrane za predaju, da ukrajinske snage nastavljaju borbu, prenosi Tanjug, pozivajući se na CNN.
Šef ruskog Nacionalnog centra za upravljanje odbranom Mihail Mizincev saopćio je ranije u nedjelju da su ruske oružane snage ponudile “pripadnicima nacionalističkih bataljona i stranim plaćenicima blokiranim u Marijupolju” da polože oružje, pa će im životi biti pošteđeni.
Marijupolj je pod blokadom ruskih snaga, a Moskva tvrdi da su u nekadašnjem metalurškom kombinatu Azovstal blokirani pripadnici ukrajinskih “nacionalističkih bataljona i strani plaćenici”.
I Bugarska zabranila ruskim brodovima ulazak u svoje luke
Bugarska je, u okviru novog paketa sankcija Evropske unije Rusiji, zabranila brodovima pod ruskom zastavom ulazak u svoje luke, saopćila je u nedjelju Pomorska uprava te zemlje.
“Svim plovilima registriranim pod ruskom zastavom… zabranjen je pristup bugarskim pomorskim i riječnim lukama“, navedeno je u saopćenju, prenosi Tanjug, pozivajući se na AP.
Izuzeci će biti samo brodovi kojima je potrebna pomoć i brodovi koji prevoze energente, hranu i farmaceutske proizvode u zemlje EU-a.
Rumunija je u subotu saopćila da od 17. aprila zabranjuje pristup brodovima pod ruskom zastavom u svoje luke.
Ukrajina od G7 traži 50 milijardi dolara finansijske pomoći
Ukrajina će od zemalja grupe G7 tražiti 50 milijardi dolara finansijske pomoći, a razmatra i izdavanje beskuponskih obveznica, kako bi u narednih šest mjeseci pokrila budžetski deficit nastao uslijed rata, izjavio je Oleh Ustenko, savjetnik za ekonomiju ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Ustenko je u obraćanju na nacionalnoj televiziji kazao da se ove opcije aktivno razmatraju, prenosi Reuters.
U Harkovu uklonjena bista maršala Žukova
Bista sovjetskog maršala Georgija Žukova u Harkovu uklonjena je u nedjelju ujutro, piše Ukrajinska pravda.
Načelnica Nemišljanskog okruga Tetjana Topčij izjavila je da su stigla dva automobila s vojnicima, da je bista uklonjena i negdje odvezena.
Gradsko vijeće Harkova još se nije oglasilo tim povodom, a Ukrajinska pravda navodi da je jedan od komandanata specijalne jedinice Kraken (posebna izviđačko-diverzantska jedinica, u kojoj su i predstavnici Nacionalnog korpusa) Konstantin Nemičev rekao da su upravo oni uklonili bistu Žukova.
Georgij Konstantinovič Žukov bio je jedan od najuspješnijih komandanata u Drugom svjetskom ratu.
Bitka za Moskvu, odbrana i probijanje nacisticke blokade Lenjingrada, Staljingradska bitka, zauzimanje Berlina – samo su neke od najvažnijih pobjeda sovjetskih vojnika pod komandom maršala Žukova.
Četiri puta je proglašavan za Heroja Sovjetskog saveza, a za doprinos pobjedi u Velikom otadžbinskom ratu narod ga je nazvao “Maršalom pobjede”.
Žukov je, kao komandant Prvog bjeloruskog fronta, ušao u Berlin 1945. godine i formalno primio kapitulaciju Njemačke, a vojnici pod njegovom komandom podigli su “Zastavu pobjede” na Reichstagu.
Svijet ga je zapamtio na bijelom konju, kada je 24. juna 1945. godine na Crvenom trgu vršio inspekciju prve Parade pobjede poslije poraza nacističke Njemačke.
Rusija tvrdi da je uništila fabriku za proizvodnju municije kod Kijeva
Ruska vojska je visokopreciznim raketama u nedjelju uništila fabriku za proizvodnju municije na području općine Brovari u Kijevskoj oblasti, izjavio je glasnogovornik Ministarstva odbrane Rusije Igor Konašenkov.
Protekle noći ukupno je uništeno 68 vojnih objekata u Ukrajini, uključujući protivzračni sistem OSA AKM i šest skladišta raketno-artiljerijskog naoružanja i benzina, naveo je Konašenkov, prenosi Tanjug, pozivajući se na ruske medije.
EU šalje jos 50 miliona eura za humanitarnu pomoć Ukrajini
Evropska unija će izdvojiti dodatnih 50 miliona eura za humanitarnu podršku ljudima pogođenim ratom u Ukrajini, što uključuje 45 miliona eura za humanitarne projekte u Ukrajini i pet miliona eura za Moldaviju, objavila je Evropska komisija.
U Briselu naglašavaju se teške borbe i raketni napadi na ukrajinsku infrastrukturu nastavljaju, a da će se ova sredstva koristiti za pružanje hitnih medicinskih usluga, pristup bezbjednoj vodi za piće i higijenu, obezbjeđivanju skloništa, kao i za pomoć i podršku protiv rodno zasnovanog nasilja.
Unija je do sada kao odgovor na rat u Ukrajini izdvojila 143 miliona eura samo za humanitarnu pomoć, što je dio paketa od milijardu eura koji je EK obećao na prošlosedmičnoj globalnoj donatorskoj konferenciji “Ustani za Ukrajinu“.
Samo za naoružane ukrajinske vojske Unija je do sada izdvojila 1,5 miljardi eura iz Instrumenta za mir.
U Ukrajinu počelo stizati oružje iz najnovijeg paketa pomoći SAD-a
U Ukrajinu je počelo stizati oružje i oprema iz najnovijeg paketa pomoći SAD-a toj zemlji, javio je CNN, pozivajući se na zvaničnika Bijele kuće.
Washington se prvi put saglasio da Kijevu obezbijedi modele oružja za koje su pojedini zvaničnici samo prije nekoliko sedmica smatrali da predstavlja veliki rizik za eskalaciju situacije.
Između ostalog, riječ je o 11 helikoptera Mi-17, 18 haubica 155 kalibra milimetara i još 300 dronova Switchblade.
Ukrajinci trebaju preuzeti oružje na granici i prebaciti ga na svoju teritoriju.
Predsjednik SAD-a Joe Biden je 13. aprila odobrio dodatni paket vojne pomoći Ukrajini u vrijednosti 800 miliona dolara.
Von der Leyen: Na udaru novih sankcija banke i energetski sektor
U okviru šestog paketa sankcija Rusiji, Evropska unija razmatra mjere koje se tiču bankarskog sektora, konkretno Sberbanke, kao i restrikcije u oblasti energetike, izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.
Istakla je da je glavni cilj sankcija smanjenje prihoda ruskih vlasti i da EU trenutno “razmatra pametne mehanizme“ koji će omogućiti da u sljedeći paket sankcija bude uključena i nafta, prenose agencije.
Zvaničnica EU-a je demantirala kritiku na račun njemačke vlade da “usporava“ usvajanje antiruskih sankcija.
Von der Leyen je navela da je Njemačka mnogo godina podržavala Ukrajinu i odobrila svih pet paketa sankcija koje su predložene u roku od 48 sati te da EU nikada nije djelovao tako ujedinjeno, energično i odlučno kao sada.
Ukrajina i Rusija nisu se dogovorile oko humanitarnih konvoja
Ukrajina i Rusija nisu se u nedjelju uspjele dogovoriti o humanitarnim konvojima za evakuaciju civila iz ratom ugroženih područja, saopćila je zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk.
“Nismo se uspjeli dogovoriti o prekidu vatre duž ruta za evakuaciju. Zbog toga, nažalost, danas nećemo otvoriti humanitarne koridore”, navela je ona na platformi Telegram.
Vereščuk je dodala da su ukrajinske vlasti tražile humanitarne koridore za evakuaciju civila i ranjenih vojnika iz opkoljenog grada Marijupolja, prenosi Reuters.
Britanski podaci: Ruske snage preraspoređuju opremu ka istoku
Britansko Ministarstvo odbrane u nedjelju je objavilo najnovije obaveštajne informacije o ratu u Ukrajini, u kojima se navodi da ruske snage nastavljaju preraspoređivanje borbene opreme i opreme za podršku iz Bjelorusije prema istočnoj Ukrajini.
To uključuje lokacije u blizini Harkova i Severdonjecka, prenosi Reuters.
Ruska artiljerija nastavlja gađati ukrajinske položaje širom istoka zemlje, gdje Rusija planira obnoviti ofanzivnu aktivnost, navodi se u obavještajnim podacima.
Iako se operativni fokus Rusije pomjerio na istočnu Ukrajinu, konačni cilj Rusije ostaje isti i posvećen je prisiljavanju Ukrajine da napusti svoju euroatlantsku orijentaciju i potvrdi vlastitu regionalnu dominaciju, tvrdi se u izvještaju.
Bloomberg: Abramovič u Kijevu, cilj oživljavanje pregovora
Ruski milijarder Roman Abramovič otputovao je u Kijev kako bi razgovarao o mogućnostima nastavka mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine koji su, kako je nedavno ruski predsjednik Vladimir Putin ocijenio, zapali u ćorsokak.
Abramovič se sastao s ukrajinskim pregovaračima, s kojima je razgovarao o načinima da se obnove pregovori, prenosi Bloomberg, pozivajući se na dobro upućene izvore.
Milijarder koji ima bliske i dugotrajne veze s Putinom djeluje kao neformalni pregovarač od početka rata krajem februara, pošto ga je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zamolio da se angažira.
Abramovič je krajem marta prisustvovao prvim direktnim pregovorima dvije strane u Istanbulu, uz posredovanje Turske.
Više eksplozija odjeknulo jutros u Kijevu
Više eksplozija odjknulo je u nedjelju ujutro u ukrajinskoj prijestolnici Kijevu, javili su lokalni mediji.
Tokom protekle noći sirene za zračnu opasnost oglasile su se u gotovo svim dijelovima Ukrajine, prenosi Reuters.
Za sada nema detalja o eksplozijama koje su potresle Kijev, 52. dana od početka napada Rusije na Ukrajinu.
Komanda ruske vojske upozorila je da će obnoviti raketne udare na prijestolnicu nakon gubitka komandnog broda crnomorske flote, krstarice “Moskva”, prenosi AP.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko savjetovao je stanovnike prijestolnice koji su napustili grad da se ne vraćaju.
“Ne isključujemo mogućnost daljih napada na grad”, kazao je on, navodi AP.
“Ako imate priliku da ostanete u gradovima gde je bezbjednije, učinite to”, dodao je Kličko.
Raketni napad u ranim jutarnjim satima oštetio je infrastrukturu u gradu Brovari u blizini ukrajinske prijestolnice Kijeva, saopštio je gradonačelnik Igor Sapožko u online objavi.
Zelenski: Ukrajina bi se mogla povući iz mirovnih pregovora zbog Mariupolja
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zaprijetio je povlačenjem iz mirovnih pregovora s Rusijom ako ruske snage koje opsjedaju grad ubiju ukrajinske borce okružene u lučkom gradu Mariupolju.
“Ono što sada rade… moglo bi zaustaviti svaki oblik pregovora”, rekao je on za ukrajinske medije.
“Tamo ima snaga koje ih apsolutno mrze i mislim da ih neće pustiti žive”, rekao je ukrajinski čelnik, govoreći o tome da su mnogi borci opkoljeni u gradu pripadnici Azovske brigade, čiji su desni stavovi sedmicama tema izvještavanja ruskih medija.
Preostali ukrajinski borci utaboreni su u čeličani Azovstal, a Zelenski je potvrdio da su ukrajinske vlasti u kontaktu s njima.
Rusija: Predaju li se, životi ukrajinskih boraca bit će pošteđeni
Rusko Ministarstvo odbrane saopćilo je da će životi ukrajinskih boraca koji se još bore u Mariupolju biti pošteđeni ako do 6:00 sati u nedjelju ujutro po moskovskom vremenu polože oružje.
Rusija je ranije saopćila da je od otpora “očistila” sva urbana područja u Mariupolju, prenosi Tass.
Preostali borci u tom opkoljenom lučkom gradu – za koje Rusija kaže da su i ukrajinski i strani – blokirani su u čeličani Azovstal, dodaje se.
General Mihail Mizincev, direktor Ruskog nacionalnog centra za upravljanje odbranom, rekao je da je ponuda Moskve potaknuta “katastrofalnom situacijom” u tvornici, kao i “čisto humanim principima”.
“Garantiramo da će životi svih onih koji polože oružje biti pošteđeni”, rekao je.
Prema uvjetima predložene pogodbe, preostali branitelji u tvornici napustili bi je između 6:00 i 13:00 sati (po moskovskom vremenu) bez oružja i municije.
Iz Kijeva nije bilo neposredne reakcije na ultimatum.
