Nakon zabrane ruskog uglja, Njemačka pokušava da uvede embargo na naftu i gas

Neki njemački operatori mjesecima su se pripremali za sankcije najavljene prošle sedmice. To su uradili zbog sumnjivog ruskog ponašanja, rekli su.

Kasno navečer 7. aprila, Evropska unija najavila je peti paket sankcija protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu.

Osim što je sankcionirao pojedince i ograničio isporuke, paket EU je uključio i zabranu uvoza ruskog uglja od augusta.

“Mi smo zapravo vidjeli kašnjenja u isporukama ruskog uglja od prošlog septembra”, kaže Alexander Bethe, predsjednik njemačkog Udruženja uvoznika uglja.

Ovo industrijsko udruženje, također poznato kao VDKi, predstavlja interese uvoznog tržišta uglja.

“Prvo smo mislili da je to zbog COVID-a 19. To je ono što su nam naši ruski partneri rekli”, kazao je za Al Jazeeru.

“Onda smo vidjeli snimke gomilanja vojske na ukrajinskoj granici”, kaže Stephan Riezler, menadžer u Grupi STEAG, jednoj od najvećih energetskih kompanija u Njemačkoj koja upravlja termoelektranama.

Tako su neke njemačke kompanije koje uvoze ugalj počeli tražiti alternativne dobavljače nekoliko sedmica ranije.

Prošlosedmična anketa među članovima VDKi-ja pokazuje da 79 posto njih može da se snađe bez ruskog uglja.

Njemačka je prošle godine uvezla 41.1 miliona tona uglja, prema VDKi-ju.

EU platila Rusiji 53 milijardi eura od početka rata

Oko polovine uglja koji se koristi za grijanje u Njemačkoj te oko tri četvrtine uglja koji se koristi u termoelektranama dolazi iz Rusije. Njemačka je 2021. platila Rusiji oko 2.2 milijardi eura za ugalj. Ukupno, Evropa od Rusije kupuje oko osam milijardi eura vrijedan ugalj od Rusije.

Većina toga će sada biti zamijenjena isporukama iz drugih zemalja kao što je Australija, Južna Afrika i Indonezija. Cijene će biti veće kao i logistički izazovi, ali ugalj iz Rusije bi se mogao zamijeniti u nekoliko mjeseci, saopćio je VDKi ranije u martu.

Međutim, zabrana ruskog uglja smatra se najlakšom opcijom za EU kada su u pitanju energetske sankcije.

Iako je ovaj peti krug mjera razbio prijašnji tabu o zabrani ruskih energenata, također je naišao na kritike, uglavnom jer se ne dotiče puno većih količina gasa i nafte koji dolaze iz Rusije.

Evropa dnevno kupuje oko 20 miliona eura vrijedan ugalj iz Rusije, ali troši dodatnih 850 miliona eura po danu na ruski gas i naftu.

EU je platila Rusiji 53 milijardi eura za energente od početka rata a dala je milijardu eura za ukrajinsku odbranu, rekao je evropski šef diplomatije Josep Borrell.

Njemačka vlada je u posebno teškoj poziciji kada se radi o zabrani ruskih energenata. Sa nekoliko drugih EU zemalja, uključujući Mađarsku i Austriju, Njemačka je oklijevala u nametanju totalnog embarga.

Ruski ugalj čini oko 4.5 posto ukupne količine primarnih energenata u Njemačkoj, ruska nafta oko 10.5 posto a gas 15 posto.

Zabrana uvoza gasa

Njemačka vlada je potvrdila svoju spremnost da istisne ruske energente u fazama, ali to će možda potrajati, navele su vlasti.

Njemačka želi do jeseni da se oslobodi ruskog uglja a do kraja godine nafte.

Međutim, odustajanje od ruskog gasa će vjerovatno trajati do sredine 2024. Za razliku od uglja ili nafte, koji se mogu brzo isporučiti, teže je preusmjeriti prirodni gas.

“Gas se ne može zamijeniti u kratkom periodu, mogli bismo nanijeti više štete sebi nego njima”, rekao je ranije njemački ministar finansija Christian Lindner.

U Njemačkoj su se proteklih sedmica vodile debate o tome koliko štete bi moglo biti izazvano zbog bržeg djelovanja kako bi se uveo totalni embargo.

Njemačke industrijske organizacije i neke od najvećih kompanija na svijetu, kao što je hemijska kompanija BASF i kompanija Siemens, koji su veliki korisnici ruskog prirodnog gasa, upozorili su na “dramatične posljedice” zabrane uvoza gasa, dodajući da to nosi potencijalnu opasnost da se izgube hiljade radnih mjesta i zaustavi proizvodnja.

S druge strane, domaći i strani ekonomski stručnjaci smatraju da recesija neće biti gora od one u prvoj godini pandemija, kada je BDP pao za 4,5 posto. Dodaju da će se njemačka ekonomija prilagoditi.

Njemačka vlada trenutno savjetuje građane da štede energiju, navodeći da bi se potražnja mogla smanjiti jednostavno promjenom navika.

Istraživanja sredinom marta pokazala su da 44 posto Nijemaca vjeruje da bi zabrana bila dobra ideja. Taj postotak raste dok se pojavljuju izvještaji o ruskim ratnim zločinima.