Ukrajinski pregovarač: Završeni pregovori, ‘manji napredak’ oko koridora

Ostvaren je ‘manji napredak’ prema uspostavi humanitarnih koridora, ali nema znatnog poboljšanja stanja, rezultat je trećeg kruga ukrajinsko-rskih pregovora.

Očekuje se da će se posljednja runda pregovora usredotočiti na humanitarne koridore (Anadolija)
  • Ruska vojska u 8:00 sati po srednjoevropskom vremenu obustavit će vatru i otvoriti humanitarne koridore u nekoliko ukrajinskih gradova, uključujući Kijev, citirala je agencija Interfax rusko Ministarstvo odbrane.
  • Nekoliko ukrajinskih gradova prijavilo je žrtve i veliku štetu, dok se dvije strane pripremaju za treću rundu pregovora u ponedjeljak.
  • Američka vlada razmatra zabranu uvoza nafte iz Rusije.
  • Netflix obustavio usluge u Rusiji.
  • Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski traži da Zapad pojača sankcije protiv Rusije.
  • Ruska Federacija nije poslala delegaciju na saslušanje u Međunarodnom krivičnom sudu (ICC) o tužbi Ukrajine.

U nastavku možete pročitati najnovije vijesti o Ukrajini.


Moskva objavila prekid vatre u utorak ujutro za nekoliko gradova

Rusija je objavila da će prekid vatre stupiti na snagu za nekoliko ukrajinskih gradova u utorak radi evakuacije civila humanitarnim koridorima.

“Ruska Federacija objavljuje prekid vatre od 10:00 sati [moskovsko vrijeme; 12:00 sati srednjoevropsko] 8. marta”, za evakuaciju civila iz Kijeva kao i drugih gradova.

To su još gradovi Sumi, Harkiv, Černjihiv i Mariupolj, objavilo je rusko Ministarstvo odbrane zaduženo za humanitarne operacije u Ukrajini u saopćenju koje su prenijele ruske novinske agencije.


Zelenski zatražio pomoć američkih Jevreja

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u ponedjeljak je zatražio podršku američkih Jedvreja, usporedivši ruski napad na njegovu domovinu s nacizmom.

“Ovo je čisto nacističko ponašanje. Ne mogu to prikazati nikako drugačije“, rekao je on krovnoj organizaciji, Konferenciji predsjednika američkih jevrejskih organizacija, u vrijeme dok traži borbene avione od Zapada, a od NATO-a zabranu letova iznad svog teritorija, što je za sada odbačeno.

Ukrajinski predsjednik nabrojao je gradove i mjesta koje su uništile ruske snage, kazavši da se brojčano nadjačani Ukrajinci bore svime što posjeduju, iako nemaju dovoljno oružja.

“Bacaju se pod tenkove – čisto da shvatite što se ondje događa“, kazao je ukrajinski čelnik, koji je i sam Jevrej, u razgovoru putem Zooma.

(EPA)

Rusi ne puštaju stanovnike da napuste mjesta koja su napali, ne dopuštaju dostavu hrane i vode te su prekinuli pristup internetu, medijima i struji.

“Sve se to događalo tokom nacizma“, rekao je Zelenski.

“Opstanak ukrajinske nacije – to će biti pitanje jednako kao antisemitizam. Svi ti milioni bit će istrijebljeni“.

Zelenskij je kazao da je u ponedjeljak i u nedjelju u bombardiranju pekare u Kijevu poginulo 13 ljudi, a da se 50 djece s rakom moralo iseliti iz bolnice nakon što je pogođena raketom.


Kuleba: Želimo razgovor Zelenski – Putin, jer je Putin glavni

Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba izjavio je u ponedjeljak kako Kijev želi direktne pregovore predsjednika Volodimira Zelenskog s ruskim kolegom Vladimirom Putinom, jer zna da je Putin čovjek koji “vuče konce” u Moskvi.

“Odavno želimo direktan razgovor predsjednika Ukrajine i Vladimira Putina, jer svi razumijemo da on donosi konačne odluke, posebno sada”, naveo je Kuleba, prenosi Reuters.

Dodao je da se Zelenski ne plaši ničega, pa ni direktnog susreta s Putinom.

“Ako se ni Putin ne plaši, neka dođe na sastanak, neka sjedne i razgovara”, poručio je Kuleba.


Lapid: Kršenje suvereniteta Ukrajine i ubijanje nedužnih civila nema opravdanja

Nastavit ćemo osuđivati rusku ​​invaziju; kršenje suvereniteta Ukrajine i ubijanje nedužnih civila ne može se opravdati, izjavio je ministar vanjskih poslova Izraela Yair Lapid.

Izraelski ministar, koji se u Latviji sastao s američkim državnim sekretarom Antonyjem Blinkenom, govorio je o napadu Rusije na Ukrajinu.

Lapid je kazao da su on i Blinken razgovarali o nastavku zajedničkih napora za zaustavljanje “brutalnog i nepotrebnog rata” u Ukrajini.

Podijelivši informaciju da su Ukrajini do sada poslali gotovo 100 tona humanitarne pomoći, Lapid je rekao da će “Izrael sljedeće sedmice uspostaviti terensku bolnicu u Ukrajini.”

(EPA)

Istakao je kako Izrael nastavlja kontakte s Rusijom i Ukrajinom.

Naveo je da se za gradove pod vatrom u Ukrajini treba otvoriti siguran koridor humanitarne pomoći.

“Pozivamo na hitan prekid vatre, kako bi se osigurao mir u Ukrajini i počeli pregovori”, kazao je Lapid.

Naglasio je da će učestvovati u međunarodnim pozivima za prihvat civila koji su napustili svoje domove zbog sukoba u Ukrajini.


Zelenski pozvao na uvođenje međunarodnog trgovinskog embarga Rusiji

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je u ponedjeljak na nove međunarodne sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu, predlažući bojkot ruske nafte i zaustavljanje izvoza u Rusiju.

Zapadne sankcije uvedene zbog ruskog vojnog napada već su izolirale Rusiju do stepena koji nikada ranije nije iskusila tako velika ekonomija.

Zelenski je rekao da je potrebno povećati ekonomski pritisak, pozivajući na uvođenje međunarodnog trgovinskog embarga na Rusiju, prenosi Reuters.

(AFP)

“Ako se invazija nastavi i Rusija ne odustane od svojih planova protiv Ukrajine, onda je potreban novi paket sankcija… radi mira”, kazao je on u videoobraćanju, pominjući posebno bojkot ruske nafte i naftnih derivata.

“Bojkotirajte uvoz u Rusiju, – ako se ne pridržavaju civiliziranih pravila, onda ne bi trebali primati robu i usluge od civilizacije – neka ih rat hrani”, rekao je predsjednik Ukrajine.


Biden, Mcron, Scholz i Johnson o Ukrajini

Američki predsjednik Joe Biden i lideri Francuske, Njemačke i Velike Britanije ponovo su u ponedjeljak navečer, u razgovoru putem videokonferencije, potvrdili odlučnost da nastave podizati cijenu za “neizazvanu i nopravdanu invaziju Rusije na Ukrajinu”, saopćila je Bijela kuća.

Kako se navodi, Biden, Emmanuel Macron, Olaf Scholz i Boris Johnson su istakli posvećenost da nastave pružati bezbjednosnu, ekonomsku i humanitarnu pomoć Ukrajini, prenosi Reuters.

(EPA)

Kijev demantira Moskvu: Nemamo biološko oružje

Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine nazvalo je u ponedjeljak navode Ruske Federacije o stvaranju biološkog oružja u Ukrajini dezinformacijom i provokacijom.

Kijev navodi da Rusija nastavlja širiti dezinformacije o oružju za masovno uništenje u Ukrajini, prenosi ukrajinska novinska agencija Unian.

“Poslije serije apsurdnih izjava ruskih zvaničnika o navodnom stvaranju ‘prljave’ nuklearne bombe u našoj zemlji, ruska mašina za dezinformiranje prešla je na biološko oružje”, navodi se u saopćenju.

Ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova je, kako dodaje Unian, citiralo Ministarstvo zdravstva, koje je demantiralo informacije ruskih medija o “hitnom čišćenju tragova vojno-biološkog programa koji finansira Ministarstvo odbrane SAD-a” i “uništavanju ekstremno opasnih patogena”.

Ministarstvo zdravstva Ukrajine ističe da u toj zemlji nema američkih laboratorija.

“Svi laboratorijski objekti u Ukrajini obavljaju jednu zajedničku funkciju: indikaciju i identifikaciju infektivnih agenasa koji imaju značajan epidemijski potencijal ili su od međunarodnog značaja i podležu regulaciji u skladu s međunarodnim zdravstvenim propisima”, dodaje se u saopćenju.


Ukrajinska vojska: Neprijatelj trpi gubitke, planira nove napade na velike gradove

Ruski agresori planiraju koristiti avione kako bi lansirali raketne i bombe na velike ukrajinske gradove i industrijsku infrastrukturu.

Da bi se ispunio taj cilj, jedinice srednjeg i istočnog vojnog okruga prebacuju se u Bjelorusiju, objavio je na Facebooku Glavni štab oružanih snaga Ukrajine, javlja Ukrinform.

Prema posljednjim informacijama, od 18:00 sati 7. marta, ukrajinske obrambene snage nastavljaju provoditi obrambenu operaciju unutar južne, istočne i sjeverne operativne zone, a združene snage u istočnom dijelu operativnog okruga Donjeck.

Važni okruzi i pravci se štite, a obrana grada Kijeva se nastavlja.

Na drugim područjima provodi se stabilizacijska operacija i izvode zadaci teritorijalne obrane, uključujući duž državne granice Ukrajine.

Ukrajinska ratna avijacija provodi odbijanje neprijateljskih raketnih i zračnih napada, štiteći važnu infrastrukturu u Ukrajini.


Sherman: Postaje sve teže isporučivati vojnu pomoć Ukrajini

Zamjenica američkog državnog sekretara Wendy Sherman je izjavila u ponedjeljak da će nabavka vojnog materijala za Ukrajince za borbu protiv ruske invazije postati sve teže za SAD i saveznike.

“Mislim da je međunarodna zajednica bila izuzetno odgovorna i da je pronašla načine da unese materijal. To bi moglo postati teže u narednim danima, a mi ćemo morati pronaći druge načine da ovo riješimo”, rekla je ona tokom posjete Madridu, tokom sastanka sa zvaničnicima.

Administracija Joea Bidena razmatra kako ispuniti zahtjev ukrajinskog predsjednika Volodmira Zelenskog za ratnim avionima, rekao je zvaničnik, s obzirom na to da bi Ukrajinci mogli upravljati samo ratnim avionima iz sovjetskog doba koje je dostavila Poljska.

(EPA)

“Ljudi pokušavaju vidjeti da li je to moguće i izvodljivo”, rekla je ona, dodajući da Moskva ne treba posmatrati ratne avione kao direktnu umiješanost u sukob.

Sherman se u Madridu sastala s ministrom vanjskih poslova Joseom Manuelom Albaresom i drugim zvaničnicima.

Stigla je iz Turske i bila je na putu za Maroko, Alžir i Egipat, na sedmicu intenzivnih diplomatskih kontakata usred rata u Ukrajini.


Šef ruske delegacije: Pregovori nisu ispunili naša očekivanja

Pregovori ruske i ukrajinske delegacije će biti nastavljeni, iako ruska očekivanja nisu ispunjena, izjavio je u ponedjeljak navečera šef ruske delegacije na pregovorima Vladimir Medinski.

“Naša očekivanja od razgovora nisu materijalizirana, ali se nadamo da ćemo sljedeći put moći napravitio značajni napredak. Razgovori će biti nastavljeni”, rekao je šef ruske delegacije, prenosi Tanjug, pozivajući se na Tass.

(AFP)

Treća runda pregovora delegacija Rusije i Ukrajine završena je Brestskoj oblasti u Belorusiji, saopćila je ruska ambasada u Minsku.

“Treća runda rusko-ukrajinskih pregovora u Belorusiji je završena”, navela je ambasada na svom Telegram kanalu.

Razgovori su trajali skoro tri sata.


Od EK-a zatraženo da izradi mišljenje o kandidaturi Ukrajine, Gruzije i Moldavije

Ambasadori država članica Evropske unije u ponedjeljak su se jednoglasno saglasili da od Evropske komisije zatraže mišljenje o zahtjevu za članstvo Ukrajine, Gruzije i Moldavije, objavilo je francusko predsjedništvo Vijećem EU-a.

Ambasadori su se složili da se EK-u pošalje pismo u kojem se od Komisije traži da izradi mišljenje o svakoj od triju pristiglih kandidatura.

(Reuters)

Da bi odluka postala važeća, pokrenuta je pisana procedura kojom se od glavnih gradova država članica traži da odobre dogovor ambasadora.

Države članice trebaju odgovoriti u ponedjeljak navečer do 20:00 sati, s time da se izostanak odgovora tumači kao pristanak.

Izrada mišljenja prvi je korak na dugom putu do kandidatskog statusa.


Kubrakov: Šteta na infrastrukturi deset milijardi dolara

Ukrajina je pretrpjela štetu od oko 10 milijardi dolara na infrastrukturi od kako je Rusija počela napad na tu zemlju, izjavio je u ponedjeljak ukrajinski ministar za infrastrukturu Oleksander Kubrakov.

Većina oštećenih objekata bit će sanirana za godinu, a najteže pogođeni za dvije godine, rekao je on, prenosi britanski “Guardian”.

Kubrakov je kazao da je oko 40.000 ljudi evakuirano u nedjelju iz istočnog grada Harkova.

(Ustupljeno Al Jazeeri)

Ukrajina je apelirala na Rusiju da dozvoli civilima da napuste druge gradove, a zvaničnik Ministarstva unutrašnjih poslova Vadim Denisenko rekao je da još treba evakuirati 4.000 civila iz predgrađa glavnog grada Kijeva.

“Rusija čini sve što može da spriječi [uspostavljanje] humanitarnih koridora”, dodao je Denisenko.


Britanska ambasadorica Melinda Simmons napustila Ukrajinu

Britanska ambasadorica u Ukrajini Melinda Simmons napustila je u ponedheljak tu zemlju, zbog “ozbiljne sigurnosne situacije”.

Britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss je, tokom obraćanja Odboru za vanjske poslove britanskog Parlamenta o rusko-ukrajinskom ratu, poručila da je njena zemlja zatvorila sva diplomatska predstavništva u Ukrajini.

(Arhiva)

“Naša ambasadorica [Simmons] napustila je Ukrajinu zbog ozbiljne sigurnosne situacije”, poručila je Truss, prenosi Anadolija.

Britanska ambasadorica prešla je iz glavnog grada Kijeva u Lavov prije ruskih napada na Ukrajinu.


Završeni pregovori, mali napredak u koridorima

Ukrajinski pregovarač objavio je u ponedjeljak navečer završetak trećeg kruga pregovora s ruskom delegacijom, kazavši da je ostvaren “manji napredak” prema uspostavi humanitarnih koridora, ali nema znatnog poboljšanja stanja.

Treći krug pregovora počeo je u Belovejskajoj Pušči, nacionalnom parku na granici Bjelorusije i Poljske, prenosi agencija Belta na svom Telegram računu.

Nakon drugih pregovora u četvrtak postignut je dogovor samo o stvaranju humanitarnih koridora za civile u područjima teških borbi.

(Reuters)

Ukrajina i Rusija međusobno se optužuju da druga strana onemogućava evakuaciju civila.

Ranije u ponedjeljak Moskva je poručila da će humanitarni koridori ići prema Bjelorusiji ili Rusiji, što je Ukrajina ocijenila “potpuno nemoralnim”, jer bi Ukrajinci trebali moći napustiti svoje domove preko ukrajinskog teritorija.


UNHCR potvrdio više od 400 civilnih žrtava u Ukrajini

Ured Visokog komesara Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) objavio je u ponedjeljak da je u Ukrajini od početka ruske invazije 24. februara poginulo 406 civila, uključujući 27 djece, ali i napomenuo da je stvarni broj vjerojvtno puno veći.

Novi podaci UNHCR-a, koji ima misiju nadzora u Ukrajini, pokrivaju razdoblje od 24. februara do 6. marta.

UNHCR je u nedjelju objavio da je potvrdio da je u Ukrajini poginulo 364 civila.

Ukrajina je objavila da je u drugom po veličini gradu Harkovu poginulo 133 civila od početka ruske invazije, uključujući petero djece.

Osim toga, u borbama u gradu i njegovoj okolici poginulo je 75 pripadnika ukrajinskih oružanih snaga, objavila je u ponedjeljak novinska agencija UNIAN, pozivajući se na policiju Harkovske oblasti.

Povrijeđeno je još 443 ljudi, uključujući 319 civila, dodaje se.

Nezavisni podaci iz ratnog područja nisu dostupni.


Johnson: Evropa ne može samo tako prestati koristiti naftu i plin

Britanski premijer Boris Johnson izjavio je u ponedjeljak da Evropa ne može preko noći prestati koristiti naftu i plin.

“U različitim zemljama postoje različite ovisnosti i moramo to imati na umu. Ne možete jednostavno prestati koristiti naftu i plin preko noći, čak ni iz Rusije”, rekao je on na zajedničkoj konferenciji za novinare s kanadskim i nizozemskim premijerom, Justinom Trudeauom i Markom Rutteom, u Londonu.

“U Velikoj Britaniji to možemo učiniti brzo”, dodao je, istaknuvši da se treba “pobrinuti da svi idemo u istom smjeru”.

“Učinit ćemo to zajedno – tako da svi imamo potrebne zamjene i opskrbu”, kazao je Johnson.

(EPA)

Rutte se složio da u mnogim dijelovima Evrope “i dalje vlada” ovisnost o ruskim energentima i zauzeo se da se bilo kakvu zabranu uvodi “pažljivo”.

No, s druge strane, administracija Joea Bidena spremna je uvesti zabranu uvoza ruske nafte u SAD bez saveznika u Evropi, rekla su za Reuters dva izvora upoznata s time, nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Biden  bi trebao kasnije u ponedjeljak održati videokonferenciju s čelnicima Francuske, Njemačke i Velike Briranije, nastojeći osigurati njihovu podršku za zabranu uvoza iz Rusije.

Johnson je najavio dodatnih 230 miliona dolara pomoći ratom razorenoj Ukrajini.


Gradonačelnik Lavova poziva humanitarne organizacije za pomoć

Gradonačelnik Lavova izjavio je u ponedjeljak da je taj grad na zapadu Ukrajine dosegnuo svoje limite u pomoći ljudima koji su raseljeni zbog ruskog napada na Ukrajinu te je uputio poziv međunarodnim organizacijama za pomoć.

Andrej Sadovij rekao je da je nekoliko stotina hiljada ljudi već prošlo kroz Lavov dok su se kretali prema zapadu tražeći sigurnost.

Oko 200.000 raseljenih osoba trenutno se nalazi u Lavovu, a oko 50.000 ljudi dnevno prođe kroz željezničku stanicu u Lavovu.

“Mislimo da će biti još jedan val izbjeglica i pozivam međunarodne humanitarne organizacije da dođu ovdje i pomognu”, kazao je Sadovij.

Lavov se nalazi na zapadu Ukrajine i cilj je mnogih koji iz istočnijih dijelova zemlje bježe od ruskih napada, kao i onih koji kroz Lavov samo prolaze na putu prema zemljama Evropske unije.


Antonić Vrbota: U Hrvatsku stiglo 2.600 izbjeglica iz Ukrajine

Prema podacima Ujedinjenih naroda, iz Ukrajine je u susjedne zemlje prešlo više od 1,7 miliona izbjeglica.

Visoki komesarijat UN-a za izbjeglice (UNHCR) je upozorio da bi, ako dođe do pogoršanja situacije u Ukrajini, moglo izbjeći gotovo četiri miliona civila.

Dio izbjeglica iz Ukrajine stigao je i u Hrvatsku.

Gošća Vijesti je Maja Antonić Vrbota, voditeljica Službe za međunarodne poslove Hrvatskog crvenog križa.


Niko ne očekuje odlučujući pomak u pregovorima Kijeva i Moskve

Ukrajinska delegacija stigla je na bjelorusku teritoriju kako bi održala pregovore s predstavnicima Rusije, javlja iz Lavova novinar Al Jazeere Saša Delić.

Glavna tema razgovora za Ukrajinu je uspostavljanje humanitarnih koridora.

Tokom vikenda su propala dva dogovora za evakuaciju civila iz grada Mariupolja.


Ukrajinske izbjeglice privremeni smještaj našle u Međugorju

Dio ukrajinskih izbjeglica stigao je i u Bosnu i Hercegovinu.

Mještani Međugorja su se samoorganizirali.

Prvo su zadržali hodočasnike iz Ukrajine koji su tamo bili, a sad su svoje objekte otvorili i za ostale koji bježe iz ratom pogođene zemlje.


Ukrajinci imaju logističke probleme da dođu na pregovore s Moskvom

Treća runda pregovora Ukrajine i Rusije trebala bi biti nastavljena u ponedjeljak poslije podne.

Pregovori bi trebali biti održani u bjeloruskom gradu Brestu, u blizini poljske granice.

U prethodnim rundama pregovora načelno je bilo dogovoreno uspostavljanje koridora za evakuaciju civilnog stanovništva.

Više detalja iz Moskve donosi novinarka Al Jazeere Dorsa Jabbari.


Prizori potpunog razaranja u centru Harkova

Ruska vojska nastavila je u ponedjeljak neselektivno granatirati Harkov, drugi po veličini ukrajinski grad.

Tamo je reporter Al Jazeere Charles Stratford.


Japan povlači osoblje iz ambasade u Ukrajini

Japan je u ponedjeljak najavio da će “privremeno iseliti” sve članove svoje ambasade u Ukrajini.

Kyodo News je objavio da je japansko Ministarstvo vanjskih poslova saopćilo da će iz bezbjedosnih razloga osoblje ambasade, ranije preseljene iz Kijeva u Lavov, sada napustiti Ukrajinu.

“Situacija u Ukrajini postaje sve napetija, a rizik značajno raste i u Lavovu”, saopćilo je Ministarstvo.

Ured za vezu u Lavovu, u blizini granice s Poljskom, neće biti zatvoren i nastavit će s radom “kad se situacija smiri”, prebnosi Anadolija.

Pošto se Tokio pridružio zapadnim saveznicima u uvođenju sankcija Moskvi, japanski proizvođači automobila pokušavaju vratiti radnike iz Rusije.

(EPA)

Kancelar Nehammer: Austrija će ostati neutralna

Austrijski kancelar Karl Nehammer izjavio je u ponedjeljak da se namjerava zauzeti za to da njegova zemlja ostane neutralna u svjetlu rata i ruskog napada na Ukrajinu.

“Austrija je bila neutralna, jest neutralna, a takva će i ostati”, kazao je on novinarima tokom posjete Kataru.

Neutralnost je važna, istaknuo je kancelar, dodavši da pitanje austrijske neutralnosti smatra zatvorenim.

Protiveći se svemu onome što stoji iza rata u Ukrajini, austrijski političari i mediji počeli su postavljati pitanje o tome treba li se zemlja pridružiti NATO-u.

(EPA)

I Pamela Rendi-Wagner, predsjedavajuća Socijaldemokratske partije Austrije, druge najveće stranke nakon Nehammerove Narodne partije Austrije, već je odbacila takav pravac aktivnosti.

Umjesto toga, ona se založila za efikasnu vojsku i za bolju saradnju po pitanjima sigurnosti i vanjske politike u Evropi.


Ukrajina i Rusija počele treći krug pregovora

Počeo je treći krug pregovora ukrajinskog i ruskog izaslanstva.

Nekoliko trenutaka prije nego što su pregovori počeli, savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak pozvao je Moskvu da zaustavi “veliko nasilje nad civilima” ruskih snaga.

“Za nekoliko minuta počet ćemo razgovarati s predstavnicima zemlje koja ozbiljno vjeruje da je nasilje velikih razmjera nad civilima argument. Dokažite da to nije tako”, napisao je Podoljak na Twitteru.


Plenković: U Hrvatskoj više od 2.580 ukrajinskih izbjeglica

U Hrvatsku je pristiglo više od 2.580 izbjeglica iz Ukrajine, izjavio je u ponedjeljak hrvatski premijer Andrej Plenković.

Na sjednici Vlade u Zagrebu podsjetio je da je, po informacijama Međunarodne organizacije za migracije (IOM), Ukrajinu napustilo 1,8 miliona ljudi.

“U Hrvatsku ih je do danas ušlo više od 2.580“, kazao je Plenković, dodajući da je najviše žena (1.205) i djece (950).

Hrvatski premijer naveo je da ukrajinske izbjeglice imaju, po Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, pravo na boravak, iskaznicu, osnovna sredstva za život i smještaj, zdravstvenu zaštitu, osnovno i srednje obrazovanje, informacije o pravima i obvezama, rad bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, spajanje obitelji te slobodu vjeroispovijesti.

(EPA)

Plenković je istaknuo i da je jedna od posljedica ruske agresije na Ukrajinu “značajan rast” cijena energenata, ali da zbog toga ne treba popustiti Rusiji.

“Agresija na Ukrajinu imat će posljedice za cijeli svijet. No, važno je da ovdje ostanemo čvrsti, da ostanemo jedinstveni, da ne popustimo u našoj solidarnosti s Ukrajinom, niti da posustanemo pred bilo čijim utjecajima”, poručio je hrvatski premijer.

“Svako je popuštanje dugoročno pogubno za sigurnost cijele Europe. Stoga će Vlada, zajedno s ostalim europskim partnerima, pronalaziti odgovarajuće mjere kako bi što je više moguće zaštitila naša kućanstva i gospodarstvo“, dodao je.


Ukrajina tvrdi da je neutralizirala ruski ratni brod u Crnom moru

Ukrajina je navodno neutralizirala ruski ratni brod u Crnom moru, objavio je ukrajinski zvaničnik u ponedjeljak.

“Ukrajinske oružane snage pogodile su ruski ratni brod u blizini lučkog grada Odese”, objavio je na Facebooku Sergej Bratchuk, šef press službe regionalne vojne uprave.

Ukrajinski Generalštab prethodno je objavio da Rusija nastavlja raketne napade sa bjeloruske granice, kao i da 12 dana traje herojski otpor ukrajinskog naroda protiv Rusije.

Iz Generalštaba je navedeno da je od 24. februara poginulo više od 11.000 ruskih vojnika.

Pored toga, neutralizirano je 46 aviona, 68 helikoptera, 290 tenkova, 999 oklopnih vozila, 117 artiljerijskih sistema, 454 vozila, 60 rezervoara za gorivo i sedam bespilotnih letjelica.


Više od 1,7 miliona ljudi napustilo zemlju

Napad Rusije na Ukrajinu, koji je počeo 24. februara, izazvao je bijes međunarodne zajednice, a Evropska unija, Velika Britanija, Kanada, Japan i Sjedinjene Američke Države Moskvi su uvele ekonomske sankcije.

Prema podacima Ujedinjenih naroda, u Ukrajini su od tada ubijena najmanje 364 civila, a 759 ih je ranjeno.

Prema podacima Agencije za izbjeglice UN-a, više od 1,7 miliona ljudi pobjeglo je iz Ukrajine u susjedne zemlje.


Analitičar: Rusija trpi velike gubitke

Vojna situacija u Ukrajini nije se mnogo promijenila tokom vikenda, prema Nikolaju Mitrokinu, ruskom ekspertu i istraživaču na Univerzietu Bremen u Njemačkoj.

Mitrokin je rekao Al Jazeeri da je bilo ograničenih ruskih napada blizu Mariupolja i u istočnoj regiji Lugansk, kao i ukrajinskih kontranapada blizu Harkova.

“Generalni je dojam da su, nakon 12 dana borbi, obje strane iscrpile resurse“, kazao je on.

Neka ruska vozila, uključujući tenkove i oklopna vozila, zaglavljena su u blatu ili im je nestalo goriva, dodao je.

Zbog problema, Moskva gomila nove snage na granici, spremajući se za drugu ofanzivu.

U međuvremenu, ukrajinska vojna oprema je razbacana po cijeloj zemlji, dodao je.

No, dok Ukrajina ima desetke hiljada obučenih vojnika i volontera koje može upotrijebiti, Rusija se “suočava s krizom s pristojnom pješadijom“, tvrdi Mitrokin.

“Nemaju mnogo kadrova s borbenim iskustvom“, podvukao je, dodajući da Moskva trpi “velike  gubitke“.

(AFP)

Zvaničnik: Više od 900 zajednica bez struje, vode i grijanja

Zbog napada ruskih snaga, više od 900 zajednica u Ukrajini ostalo je bez struje, vode i grijanja, objavo je ukrajinski predsjednički savjetnik Mihajlo Podoljak.

“Barbari 21. stoljeća. Rusija je oštetila/uništila 202 škole, 34 bolnice, više od 1.500 stambenih zgrada“, napisao je na Twitteru.

Ukrajinsko Ministarstvo energije objavilo je ranije da 646.000 ljudi širom zemlje nema pristup struji, a da ih je 130.000 bez plina.


EU u narednim danima o zahtjevu Ukrajine za prijem

Lideri Evropske unije u predstojećim danima će raspravljati o ukrajinskom zahtjevu za prijem u 27-člani blok, izjavio je u ponedjeljak predsjednik Vijeća EU-a Charles Michel.

“Solidarnost EU-a, prijateljstvo i pomoć bez presedana Ukrajini su nepokolebljivi. Razgovarat ćemo o zahtjevu Ukrajine za članstvo u narednim danima”, napisao je Michel na Twitteru.


Šta Rusija traži od Ukrajine?

Rusija zahtijeva da Ukrajina obustavi vojne akcije, promijeni Ustav, očuva neutralnost, prizna Krim kao dio Rusije i prizna nezavisnost Donjecke i Luganske narodne republike, izjavio je u ponedjeljak glasnogovorni Kremlja Dmitri Peskov.

Za Reuters je rekao da je Rusija poručila Ukrajini da je spremna obustaviti vojne akcije momentalno ukoliko Kijev prihvati uslove Moskve.

“I to je to. Prestat će za trenutak”, kazao je Peskov.

Britanska novinska agencija navodi da su ovo do sada najkonkretniji uslovi koje je Rusija postavila Ukrajini da bi obustavila vojnu operaciju u toj zemlji, koja traje već 12 dana.

Peskov je iznio zahtjeve Kremlja uoči trećeg kruga ukrajinsko-ruskih pregovora u Bjelorusiji.


Kolona duga 40 kilomegtara na ulazu iz Ukrajine u Poljsku

Broj ukrajinskih izbjeglica u Poljskoj premašio je milion.

Samo u nedjelju u Poljsku je ušlo 142.000 ljudi, što je najviše u jednom danu od početka rata.

Sa graničnog prijelaza Krošćenko javila se Al Jazeerina reporterka Nikolina Zavišić.


Lavrov i Kuleba planiraju se sastati u četvrtak

Ministri vanjskih poslova Rusije i Ukrajine, Sergej Lavrov i Dmitro Kuleba, planiraju se sastati u četvrak, na marginama diplomatskog foruma u Antaliji, prema izvještajima ruskih novinskih agencija i šefa turske diplomatije.

Mevlut Cavusoglu je kazao turskim medijima da su se dva ministra dogovorila da se sastanu te da će i on prisustvovati razgovorima.

Ankara, koja ima bliske veze i s Moskvom i s Kijevom, u nekoliko navrata se nudila za posrednika između dvije sukobljene strane.


Tromp: Zapad čeka da vidi koja će strana pobijediti

“Zapad nama nikad nije rekao šta je cilja Zapada u svemu tome. Zapad opet na neki način čelka da vidi koja će strana pobijediti, u međuvremenu žrtve će biti ogromne i bilo koje pravno rješenje koje dođe poslije neće biti pravda za žrtve”, smatra Nevenka Tromp, nekadašnja članica tima za istraživanje u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju.


UN: Stotine hiljada ljudi u Ukrajini odsječene od pomoći

Stotine hiljada ljudi u Ukrajini odsječene su od pomoći za spašavanje života zbog vojnog okruženja gradova, piše u izvještaju Ujedinjenih naroda u ponedjeljak, koji poziva da se hitno omogući sigurni prolaz.

U toku su pokušaji da se otvore humanitarni koridori nakon dva dana neuspjelih pregovora s ciljem da se civilima omogući izlazak.

Takve rute također su ključne za dostavu životno važne pomoći – vode, hrane, lijekova.

“Pouzdana zatišja i siguran prolaz hitno su potrebni da se premjeste ljudi čiji su životi u opasnosti i da se pruži humanitarna pomoć koja spašava živote”, kaže se u biltenu Ureda za koordinaciju humanitarnih pitanja (OCHA), na osnovu informacija primljenih tokom nedjelje.


Ukrajina: Nemoralan prijedlog o koridorima koji vode u Rusiju

Ukrajina je saopćila da je ruski prijedlog o koridorima iz Kijeva, Harkova, Mariupolja i Sumija koji vode do Rusije i Bjelorusije “nemoralni”.

Potpredsjednica ukrajinske Vlade Irina Vereščuk rekla je da ruski prijedlog o evakuaciji civila iz Kijeva, Harkova, Mariupolja i Sumija nije prihvatljiva opcija jer humanitarni koridori uglavnom vode prema ruskim gradovima.

Ranije u ponedjeljak Rusija je predložila šest humanitarnih koridora.

Tri od njih vode u ruske gradove, jedan u Bjelorusiju i dva u centralnu i jugoistočnu Ukrajinu.

Jedna ruta vodi od Kijeva u Gomel, na jugoistoku Bjelorusije, druga od Harkova u Belgodor u Rusiji, a od Sumija su planirane dvije, jedna ka Poltavi, u Ukrajini, druga ka Belgorodu.

Od Mariupolja bi, prema ruskom prijedlogu, išle dvije rute, jedna u Rostov u Rusiji, a druga u Zaporožje u Ukrajini.

Vereščuk je rekla da nijedan koridor još nije uspostavljen.

(Reuters)

Rusija bez delegacije na saslušanju u Hagu

Ruska Federacija nije poslala delegaciju na saslušanje u Međunarodnom krivičnom sudu (ICC) o tužbi Ukrajine, koja traži da Moskva prekine vojnu akciju u toj zemlji.

Na početku saslušanja u Hagu stolice namijenjene Rusiji ostale su prazne, a sutkinja Joan Donoghue rekla je da “žali” zbog odluke Moskve da ne prisustvuje.

Ukrajinski ambasador u Nizozemskoj kazao je da se Rusija nije pojavila pred Sudom zbog toga što želi voditi rat protiv njegove zemlje.

“Činjenica da su mjesta koja je Rusija trebala zauzeti prazna dovoljno govori”, rekao je Anton Korinjevič, član ukrajinske delegacije na Sudu, prenosi Hina, pozivajući se AFP.

“Oni nisu ovdje pred ovim sudom, oni su na bojnom polju, vode agresivni rat protiv moje zemlje”, dodao je.

“Ovako Rusija rješava svoje nesuglasice”, nastavio je.

(EPA)

London: Mali napredak ruskih snaga u Ukrajini

Britansko Ministarstvo odbrane saopćilo je u ponedjeljak da su ruske snage ostvarile samo mali napredak na terenu u Ukrajini tokom posljednjih dana, ali da je na udaru njihovih napada ukrajinska telekomunikaciona infrastrukturaj “jer nastoje ukrajinskim građanima smanjiti pristup pouzdanim vijestima i informacijama“.

Ministarstvo je na društvenim mrežama saopćilo da su ruske snage “vjerovatno ostvarile minimalan napredak tokom vikenda”, prenosi AP.

Navodi se da je u nedjelju pogođen TV toranj u Harkovu, čime je obustavljeno emitiranje TV programa.

Velika Britanija je saopćila da će ukrajinski pristup internetu vrlo vjerovatno biti poremećen kao posljedica kolateralne štete zbog ruskih napada na infrastrukturu.


Kuleba: Skoro 20.000 stranaca prijavilo se za borbu

Dok izbjeglice napuštaju Ukrajinu, skoro 20.000 stranih državljana se prijavilo da se odu tamo boriti, izjavio je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba, naveli su lokalni mediji, prenosi BBC.

Ova vijest došla je nakon što je ukrajinska Vlada pokrenula web stranicu za prijave u ovu svrhu.

Govoreći na internet brifingu u nedjelju, Kuleba je rekao da su se dobrovoljci iz 52 zemlje do sada prijavili da se pridruže borbama.

Dodao je da neće precizirati iz kojih su tačno zemalja stigle prijave.


Više od milion Ukrajinaca došlo u Poljsku

Ukupno 1,067 miliona Ukrajinaca ušlo je u Poljsku od početka ruske invazije, a samo u nedjelju granicu ih je prešlo 142.300, tvrdi Granična policija Poljske.

“Saobraćaj na poljsko-ukrajinskoj granici je sve gušći. Danas u 7:00 sati 42.000 ljudi došlo je u Poljsku iz Ukrajine“, napisala je na Twitteru.

(EPA)

Međunrodni sud pravde razmatra tužbu Ukrajine protiv Rusije

Međunarodni sud pravde (ICJ) razmatrat će u ponedjeljak i utorak tužbu koju je Kijev pokrenuo protiv Moskve za genocid u Ukrajini.

Sud je nedavno naveo da djeluje na zahtev Ukrajine, koja optužuje Rusiju za planiranje genocida i za namjerno ubijanje ljudi ukrajinske nacionalnosti.

Ukrajina je 26. februara pokrenula postupak.

Presude ICJ-a su obavezujuće i na njih se ne može uložiti žalba, ali sud nema načina i sredstva da navede zemlje da provedu te presude.

(EPA)

Novi Zeland prvi put uvoditi sankcije nekoj zemlji

Širi se popis sankcija Rusiji – Vlada Novog Zelanda najavila je zakon kojim će moći samostalno nametati sankcije Rusiji.

Kad zakon bude donijet, to će biti prvi put da će Novi Zeland samostalno uvoditi sankcije nekoj zemlji.

Premijerka Jacinda Ardern rekla je da će to omogućiti da se zamrzne ruska imovina na Novom Zelandu, spriječe pojedinci i kompanije da premjeste svoj novac i imovinu ovamo kako bi izbjegli sankcije koje su nametnule druge zemlje te da se zaustavi ulazak super jahti, brodova i aviona.


Rusija najavila otvaranje humanitarnih koridora

Ruska vojska u 8:00 sati po srednjoevropskom vremenu obustavit će vatru i otvoriti humanitrne koridore u nekoliko ukrajinskih gradova, uključujući Kijev, citirala je agencija Interfax rusko Ministarstvo odbrane.

Koridori će biti uspostavljeni iz gradova Harkov, Mariupulj i Sumi, na ličnu molbu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, rečeno je.


Morrison: Australski projektili na terenu

Nakon što je Australija prošle sedmice obećala Ukrajini 50 miliona dolara vrijedne projektile, municiju i ostalu opremu, premijer Scott Morrison u ponedjeljak je rekao: “Naši projektili su sada na terenu.”

Bliske odnose Rusije i Kine opisao je više kao oportunističke nego strateške, nazivajući ih “lukom autokratije“.

Rekao je da bi Rusija i Kina voljele novi svjetski poredak, više nego onako koji vlada od Drugog svjetskog rata.

Morrison je kritizirao Kinu što nije osudila rusku invaziju na Ukrajinu i što pojačava trgovinu ruskom pšenicom dok ostale zemlje Moskvi uvode sankcije.


Južna Koreja zamrznula transakcije s ruskom centralnom bankom

Južna Koreja odlučila je zamrznuti transakcije s ruskom centralom bankom, saopćilo je njeno Ministarstvo vanskih poslova.

Seul se pridružio naporima zapadnih zemalja u sankcioniranju Rusije zbog napada na Ukrajinu.


Pripreme za treću rundu pregovora

Nakon gotovo dvije sedmice rata, delegacije Ukrajine i Rusije u ponedjeljak bi se trebale susresti na trećoj rundi pregovora.

Lokacija i vrijeme, za sada, nisu poznati.

Dvije delegacije su se zadnji put susrele u regiji Bresta, na zapadu Bjelorusije, na dvije runde pregovora i dogovorile otvaranje humanitarnih koridora u gradovima Mariupolj i Bolnovaka, kako bi se omogućila evakuacija civila.

(Reuters)

No, pokušaji da se izvrši evakuacija iz Mariupolja u nedjelju je propala, sudeći prema tvrdnjama Kremlja i Međunarodnog komiteta Crvenog krsta (ICRC).

Rusija i Ukrajina krive jedna drugu za neuspjeh u prekidu vatre.


Pelosi: Kongres razmatra zabranu uvoza ruske nafte

Predsjedavajuća Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi je izjavila kako se razmatra zabrana uvoza ruske nafte te da Kongres namjerava ove sedmice omogućiti Ukrajini pomoć u iznosu od 10 milijardi dolara.

“[Zastupnički] Dom trenutno razmatra snažan zakon koji bi dodatno izolirao Rusiju od globalne ekonomije“, poručila je.

“Zakonom bi se zabranio uvoz ruske nafte i energetskih proizvoda u SAD-u, ukinuli normalni trgovinski odnosi s Rusijom i Bjelorusijom i preduzeli prvi koraci da se Rusiji uskrati pristup Svjetskoj trgovinskoj organizaciji [WTO].”

(EPA)

Ukrajinski zvaničnik: Noćno granatiranje gradova

Ruska vojska granatirala je ukrajinske gradove u centralnim, sjevernim i južnim dijelovima Ukrajine, rekao je savjetnik predsjednika Ukrajine Oleksij Arestovič.

“Posljednji val napada projektilima uslijedio je kada je pao mrak“, rekao je on n a ukrajinskoj televizii.

Pod teškom paljbom bili su predgrađe Kijeva, Černihiv, na sjeveru, Mikolajiv, na jugu i Harkov, na istoku.

Situaciju u kijevskim predgrađima Buča, Hostomel i Irpin, gdje su propali napori na evakuaciji, opisao je “katastrofalnom“.

Zbog granatiranja, evakuacije nije bilo niti u Mariupolju, na jugu, kao i u Volnovaki, na istoku.


Zelenski: Sankcije nisu dovoljne

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski apelirao je na Zapad da pojača sankcije Rusiji.

U videoizjavi je kritizirao zapadne lidere što ne odgovaraju na ranije najave ruskog Ministarstva vanjskih poslova da će napasti ukrajinski vojno-industrijski kompleks.

“Nisam čuo niti riječ osude zapadnih lidera“, rekao je Zelenski.

“Stav agresora je jasan signal Zapadu da sankcije nametnute Rusiji nisu dovoljne.“

Rusko Ministarstvo ranije je najavilo da njene snage namjeravaju napasti kompleks “preciznim oružjem“ te je poručilo osoblju da se udalje, prenosi Tass.

Izvor: Al Jazeera i agencije