Sankcije uvedene Rusiji velika su lekcija za Kinu

Kina je tokom vladavine predsjednika Xi Jinpinga uložila velike napore u postizanju samoodrživosti u ključnim područjima, poput tehnologije i plaćanja, kako bi smanjila izloženost ekonomskim pritiscima zbog trgovinske politike i politike prema Tajvanu.

Ruska invazija na Ukrajinu i oštra reakcija međunarodne zajednice, koja uključuje izbacivanje ruskih banaka iz SWIFT mehanizma i zamrzavanje ruske imovine, Kini može poslužiti kao studija slučaja o ekonomskoj i finansijskoj ranjivosti, prenosi Hina.

Neočekivano teške sankcije nametnute od Zapada pokazale su koliko one snažno utječu na Rusiju, uključujući ovisnost o američkom dolaru.

Kina nastoji spriječiti takav scenarij ukoliko bi postala metom zapadnih sankcija.

Kinesko-američki trgovinski rat tokom mandata Donalda Trumpa natjerao je najmnogoljudniju svjetsku državu da se usmjeri ka stjecanju dovoljnih količina vlastitih zaliha.

Sankcije Rusiji pravi su poziv na buđenje, kazao je Abraham Zhang, predsjednik Uprave investicijskog fonda China Europe Capital u Shenzenu.

Ukrajina nije Tajvan, ali se očekuje odgovor

“Osim izvora hrane, Kina, također, treba naftu i industrijska postrojenja, a ako bi jednog dana bila odsječena od vanjskih izvora resursa, kao što je danas Rusija, preživjela bi takav udar zbog vrlo male potrebe za uvozom”, rekao je Zhang.

Kina je posljednjih godina ulagala u domaću proizvodnju tehnoloških proizvoda, od poluvodiča do materijala za avione, ne bi li smanjila ovisnost o uvozu.

Sankcije je na svojoj koži osjetio tehnološki div Huawei, zbog kojih je izgubio pristup kvalitetnim čipovima.

“Kina mora ubrzati razvoj ključnih tehnologija. U suprotnom će biti prekasno ukoliko se suoči sa sankcijama, što se može vidjeti na primjeru Rusiju”, smatra Zhang.

Za razliku od ruske ekonomije, kineska je ekonomija mnogo veća i raznolikija, iako ovisi o uvozu energenata i hrane te se uvelike oslanja na globalnu trgovinu kao zemlja koja ima najveću trgovinsku razmjenu na svijetu.

Nadalje, Ukrajina nije Tajvan, kojeg Peking želi vratiti pod svoju kontrolu, čak i pod cijenu korištenja sile.

U ovom su slučaju političke i geostrateške okolnosti dosta različite, no Kina sigurno može očekivati odgovor u slučaju napada na otok koji kontrolira demokratska vlada i koji je, među ostalim faktorima, ključna tačka u globalnom lancu opskrbe tehnologijom.

Budući da su Sjedinjene Američke Države odbacile mogućnost vojne intervencije u Ukrajini, njihova politika prema Tajvanu, koja uključuje jačanje odbrambenih veza sa spomenutim otokom i pojačanu prodaju oružja te formiranje trilateralnog pakta SAD-a, Australije i Velike Britanije, predstavlja upozorenje.

Peking pokušava internacionalizirati svoju valutu

Kina nije osudila rusku invaziju na Ukrajinu, a uzrok rata na istoku Evrope vidi u širenju NATO-a.

Tajvan nije prijavio nikakve neobične kretnje kineske vojske nakon izbijanja rata u Ukrajini.

Američki predsjednik Joe Biden poslao je na otok delegaciju bivših visokih dužnosnika u znak podrške.

Kina je u zadnjih nekoliko godina pokušala internacionalizirati svoju valutu, tražeći da se trgovinska razmjena, uključujući Rusiju, provodi u juanima.

Juan je činio 13,1 posto deviznih rezervi ruske centralne banke prošlog juna, u usporedbi sa samo 0,1 posto u junu 2017. godine.

Kineska centralna banka razvija digitalnu valutu, koja bi trebalo potaknuti rast trgovine u juanima, no taj je projekt tek u početnoj fazi.

Kina ima alternativni sistem za zaobilaženje SWIFT-a, prekograničnog međubankovnog platnog sistema (CIPS), koji je prošle godine zabilježio povećanje transakcija od 75 posto, iako 80 posto CIPS transakcija još uvijek uključuje SWIFT.

Bert Hofman, direktor Istočnoazijskog instituta na Nacionalnom univerzitetu Singapur, izjavio je da je Kina zabrinuta zbog dominacije dolara u međunarodnim plaćanjima od globalne finansijske krize.

“Sankcije [Rusiji] će požuriti Kinu da osmisli alternativna rješenja, uključujući CIPS sistem pod kineski vodstvom i daljnju internacionalizaciju juana.”

Stručnjaci smatraju da je Rusija nije očekivala jedinstvenu reakciju iz diplomatskih krugova, koja može biti lekcija za Peking.

Iako SAD nije poslao vojnike u Ukrajinu, iznenađuje neočekivano sporo napredovanje ruskih snaga.

Kinezi se najviše pribojavaju američke intervencije u slučaju napada na Tajvan, rekla je Yun Sun, direktorica u Stimson centru u Washingtonu.

Šanse rastu ako Rusija ne padne na koljena

“Stvorila se široka koalicija koja podržava međunarodnu izolaciju Rusije, zbog čega je Kina vrlo zabrinuta da će se isto dogoditi i njoj ako krene na Tajvan”, dodala je Yun Sun.

Ipak, ono što može utješiti Kinu je da su zemlje koje su se pridružile sankcijama ostale u manjini.

Osim toga, Kina još nije dobila sankcije zbog dobrih odnosa s Rusijom.

Steve Tsang, direktor Kineskog instituta u Londonu, poručio je da Peking nema previše razloga za zadovoljstvo što se tiče razvoja događaju u Ukrajini, no još treba pričekati kakve će učinke imati odgovor međunarodne zajednice.

Ako Rusija ne padne na koljena, “Kina neće biti uplašena zbog reakcije Zapada ako odluči vratiti Tajvan pod svoju kontrolu”, rekao je.

“Ako se sankcije protiv Rusije pokažu efikasnima, Xi Jinping bit će vrlo oprezan u pogledu kada će i kako pokušati zauzeti odmetnuti otok u Južnom kineskom moru”, zaključio je Tsang.