Završena druga runda pregovora, dogovoreni humanitarni koridori

Ukrajina i Rusija dogovorile su se da otvore humanitarne koridore za evakuaciju građana, tokom drugog kruga pregovora.

Ruska invazija na Ukrajinu rezultirala je smrću stotina civila, a na stotine hiljade prisiljene su da odu u izbjeglištvo (Reuters)
  • Drugi krug pregovora Ukrajine i Rusije je završen, dogovoreno otvaranje humanitarnih koridora za evakuaciju civila.
  • Generalna skupština Ujedinjenih naroda traži od Rusije da zaustavi ofanzivu na Ukrajinu.
  • Rusija kaže da su njene trupe zauzele grad Herson, dok nastavlja bombardirati Kijev i Harkov.
  • Prema podacima UN-a, u Ukrajini je ubijeno 227 civila, a 525 je ranjeno. Više od milion ljudi je raseljeno.
  • Ukrajinski parlament izglasao Zakon o zapljeni ruske imovine.
  • Američki senatori traže blokadu uvoza ruske nafte u SAD.

Ovo su posljednje vijesti iz Ukrajine:


Snimak iz drona: Stravične razmjere ruskog granatiranja


Gradonačelnik Energodara: Ruski tenkovi idu ka nuklearnoj elektrani Zaporožje

Gradonačelnik ukrajinskog grada Energodara rekao je da kolona ruskih tenkova ide prema obližnjoj nuklearnoj elektrani Zaporožje, najvećoj u Evropi.

Ranije, ukrajinski zvaničnici saopštili su da ruske trupe pojačavaju napore da zauzmu elektrnu na jugoistoku zemlje i da su ušli u Energodar s tenkovima.

„U gradu se može čuti pucnjava“, napisao je gradonačelnik Dmitro Orlov u portu na internetu.


Američki senatori za zabranu uvoza ruske nafte

Grupa američkih senatora iz obje stranke predstavila je nacrt zakona kojim bi se zabranio uvoz ruske nafte u SAD.

„Energija je postala oružje. Imamo sredstva da se borimo protiv tog oružja“, kaže demokratski senator Joe Manchin, član grupe koja poziva administraciju predsjednika Joea Bidena da pojača domaću proizvodnju nafte.

Glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki je, međutim, nešto ranije rekla da se zvaničnici iz Washingtona protive blokadi uvoza ruske nafte, jer bi to Amerikancima podiglo cijene goriva.

(EPA)

Sobranje S. Makedonije osudilo napad Rusije na Ukrajinu

Sobranje Sjeverne Makedonije usvojio je večeras većinom glasova Deklaraciju o osudi vojnih napada koji ugrožavaju teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine.

Za tu deklaraciju glasalo je 100 zastupnika u parlamentu sa 120 mjesta, a protiv su bila tri opoziciona zastupnika, oba zastupnika partije Levica i predsjednik i zastupnik Demokratske partije Srba u Makedoniji (DPSM) Ivan Stoilković, prenijela je agencija Beta.

U tekstu deklaracije se navodi da “ničim neisprovocirana ruska agresija na Ukrajinu predstavlja eklatantno kršenje međunarodnog prava” i da “Sobranje poštuje pravo Ukrajine, kao i svake suverene države, da samostalno odlučuje o svom unutrašnjem uređenju”.


Raketni udari na Černjihiv u Ukrajini


Pejić: Rusija će iz ovog izaći oslabljena, kako god da završi

“Svijet će s Rusijom razgovarati s druge pozicije. Iz te slabije pozicije Rusija će imati manje mogućnosti uticaja na druge zemlje”, kaže novinar i dugogodišnji urednik i direktor Radija Slobodna Evropa.


SAD i Rusija uspostavili direktnu komunikacionu liniju

Pentagon je uspostavio direktnu komunikacionu liniju sa ruskim ministarstvom odbrane kako bi spriječio „pogrešne procjene, vojne incidente i eskalaciju” u regiji kako ruska invazija na Ukrajinu napreduje, rekao je američki zvaničnik agenciji Reuters pod uslovom anonimnosti.


UN: Više od 10 miliona ljudi u Ukrajini moglo bi napustiti svoje domove

Ruska vojna intervencija u Ukrajini mogla bi natjerati više od deset miliona ljudi da napuste svoje domove, upozorile su Ujedinjene nacije (UN).

Stephane Dujarric, portparol generalnog sekretara UN-a Antonija Guterresa na konferenciji za novinare, citirajući kolege iz UN-a na terenu u bivšoj sovjetskoj republici, rekao je da “potrebe u Ukrajini rastu i šire se iz sata u sat”.

“Upozorili su da, iako obim raseljavanja još nije jasan, očekujemo da bi više od 10 miliona ljudi moglo napustiti svoje domove ako se nasilje u Ukrajini nastavi, uključujući četiri miliona ljudi koji će preći granice susjednih zemalja”, rekao je Dujarric.

Visoki komesar UN-a za izbjeglice Filippo Grandi rekao je u četvrtak da je milion ljudi pobjeglo iz Ukrajine od 24. februara.

(EPA)

Volonteri pomažu ukrajinskim izbjeglicama u Poljskoj

U Poljsku je ušlo više od 600 hiljada ukrajinskih izbjeglica. S poljsko-ukrajinske granice izvještava Marin Veršić.


Ukrajina: Dogovoreno otvaranje humanitarnih koridora

Ukrajina i Rusija dogovorile su se da otvore humanitarne koridore za evakuaciju građana, tokom drugog kruga pregovora nakon početka ruske invazije, rekao je ukrajinski zvaničnik.

„Druga runda je gotova. Nažalost, Ukrajina još nema rezultat koji joj je potreban. Samo postoji odluka o organizaciji humanitarnih koridora“, napisao je savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak na Twitteru.

Vijest o dogovoru o koridorima i mogućem prekidu vatre oko njih potvrdio je i prvi ruski pregovarač Vladimir Medinski.


Putin: Rusija nudi sigurne koridore

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je ruska vojska ponudila sigurne koridore za civile, kako bi im se omogućilo da napuste zone sukoba u Ukrajini.

Putin je rekao da ukrajinske nacionalističke grupe sprječavaju civile da odu, te ih koriste za ljudske štitove.

Al Jazeera nije mogla potvrditi tačnost ovih tvrdnji.


Putin tvrdi da operacija ide prema planu

Ruski predsjednik Vladimir Putin tvrdi da se ruske vojne operacije u Ukrajini odvijaju prema planu i svoje vojnike je nazvao herojima.

U izjavi za televiziju, Putin je ponovio ranije tvrdnje da ukrajinska vojska drži inostrane državljane taocima i koristi ljudske štitove, za šta nije ponudio dokaze.

(EPA)

Ukrajina: Bjeloruska vojska dobila naređenje da uđe u Ukrajinu

Ukrajinska vojska tvrdi da vjeruje da su bjeloruske trupe dobile naređenje da uđu u Ukrajinu.

Ukrajina navodi da Rusija koristi bjelorusku teritoriju za napade projektilima na ukrajinske gradove, te da je Minsk dozvolio ruskim vojnicima da iz Bjelorusije ulaze u Ukrajinu.


Ukrajinski parlament izglasao Zakon o zapljeni ruske imovine

Ukrajinski parlament u četvrtak je izglasao Zakon kojim će se omogućiti zapljena sredstava ili imovine u vlasništu Rusije ili ruskih državljana.

Prema Zakonu, vlada može preporučiti Vijeću za sigurnost koja sredstva će biti konfiskovana, s tim što Vijeće mora dati odobrenje za njihovo prebacivanje u državno vlasništvo.


Ukrajinske službe: U zračnim napadima u Černihivu najmanje 22 poginulih

Ukrajinske službe tvrde da su u ruskim zračnim napadima u regiji Černihiv poginule najmanje 22 osobe.

U objavi na Twitteru, rekli su da je u toku spasilačka operacija, a nisu naveli gdje se tačno desio napad.

Ranije, guverner regije rekao je da je najmanje devet ljudi ubijeno u zračnom napadu na dvije škole i privatne kuće.

Al Jazeera nije mogla nezavisno potvrditi ove navode.


Zelenski: Ako mi padnemo, baltičke zemlje su sljedeće

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je zapadne sile da njegovoj zemlji isporuče dodatnu vojnu pomoć, upozorivši da se ruska vojska, ako preuzme potpunu kontrolu nad Ukrajinom, neće zaustaviti na njenim granicama. Tvrdi da slijede baltičke države.

„Ako nemate moć d zatvorite nebo, onda mi dajte avione!“, rekao je Zelenski na konferenciji za medije, aludirajući na odbijanje zapadnih saveznika da iznad Ukrajine nametnu zonu zabrane letova.

„Ako nas više ne bude, onda će Latvija, Litvanija i Estonija biti sljedeće“, dodao je.


Rusija: Strani dobrovoljci neće imati status ratnih zarobljenika

Rusija je izdala upozorenje strancima koji se planiraju boriti protiv ruskih snaga u Ukrajini da će se suočiti s krivičnim progonom u slučaju pada u rusko zarobljeništvo.

“Želim službeno naglasiti da plaćenici koje Zapad šalje kako bi pomogao nacionalističkom kijevskom režimu (…) nemaju pravo na status ratnog zarobljenika”, kazao je u četvrtak glasnogovornik ruskog ministarstva obrane Igor Konašenkov, prenosi Hina, pozivajući se na dpa i Interfax.

Konašenko je poručio da bi svaki stranac “trebao sedam puta promisliti” prije pristupanja ukrajinskoj vojsci jer će ih Rusija smatrati “krivično odgovornim ako ih uhvati”.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pozvao je strance da se pridruži ukrajinskoj borbi protiv Rusije, nudeći ulazak u zemlju bez vize za sve strane borce.

Zelenski je procijenio u četvrtak da će planirana jedinica sastavljena od stranih dobrovoljaca imati oko 16 hiljada boraca.


Ukrajina traži trenutni prekid vatre i humanitarne koridore

U Brestu na bjelorusko-poljskoj granici traje drugi krug pregovora izaslanstava Ukrajine i Rusije.


U toku druga runda pregovora Rusije i Ukrajine

Druga runda pregovora između delegacija Rusije i Ukrajine je počela.

Sastanak je uslijedio nakon prve runde razgovora na ukrajinsko-bjeloruskoj granici u ponedjeljak, u kojoj nije bilo sporazuma, osim o tome da se pregovori nastave.

Ukrajinski pregovarač David Arakamija rekao napisao je na Facebooku da Kijev planira razgovarati o otvaranju humanitarnih koridora prije načinjanja drugih tema.

(Reuters)

Macron misli da najgore tek dolazi

Francuski predsjednik Emmanuel Macron misli da “najgore tek dolazi” u Ukrajini nakon današnjeg razgovora sa Vladimirom Putinom koji mu je prenio “svoju veliku odlučnost” da nastavi ofanzivu čiji cilj je “preuzimanje kontrole” u cijeloj zemlji, saopštila je Jelisejska palata.

Putin je Macronu rekao da se operacija ruske vojske razvija “po planu” i da će se “pogoršati” ako Ukrajinci ne prihvate njegove uslove, navelo je francusko predsjedništvo.

“Očekivanja predsjednika (Macrona) su da najgore tek dolazi, s obzirom na to što mu je rekao Putin”, dodaje se u saopštenju.

(EPA)

Ruski kanal obustavio rad

Ruski televiziski kanal Dožd (Kiša) privremeo će obustaviti rad, objavila je njegova direktorica.

Potez dolazi nakon što je kanalu, jednom od rijetkih preostalih kritički nastrojenih medija u zemlji, ove sedmice blokirana web stranica zbog restrikcija Kremlja na način izvještavanja o ruskom ratu sa Ukrajinom.

„Treba nam snage da shvatimo kako možemo raditi. Zaista se nadamo da ćemo se moći vratiti emitovanju i nastaviti svoj rad“, rekla je Natalija Sindejeva.

Nekoliko sati ranije, urednik radio stanice Eho Moskve objavio je da je taj uprava raspustila taj medij.


Reporter Al Jazeere: Nema puno nade u napredak u pregovorima

U javljanju iz Ljvova, grada na zapadu Ukrajine, Al Jazeerin reporter Andrew Simmons rekao je da nema mnogo nade da će drugi krug pregovora ukrajinske i ruske delegacije dovesti do sporazuma kojim bi se završio rat.

„Ukrajina poziva na prekid vatre, ali je problem što Rusija tvrdi da želi demilitarizirati Ukrajinu i to zaustavlja sav napredak u dijalogu“, rekao je.

„Zato je teško očekivati da bi u ovoj rundi pregovora mogli napraviti istinski napredak“.

(EPA)

EK: Kandidaturom Ukrajine ništa se ne mijenja u procesu proširenja

U Evropskoj komisiji kažu da je podnošenjem zahtjeva Ukrajine za dobijanje statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji pokrenut konkretan proces, ali da to za sada ništa ne mijenja u dosadašnjem pristupu Unije procesu proširenja.

Dodaje se da će put Ukrajine ka članstvu u EU zavisti od političke odluke zemalja članica, ali se ne šspekulira o tome da li će taj proces biti donekle izmijenjen, odnosno ubrzan zbog trenutne situacije.

“Sačekajmo da vidimo šta će biti dalji koraci, ali do danas ništa se nije promijenilo u našem pristup procesu u odnosu na ranije, osim što je predsjednica [EK] Ursula Von der Leyen više puta navela da je Ukrajina evropska zemlja i da su njene aspiracije za EU članstvom razumljive i legitimne i da će o tome razgovarati EU lideri”, rekao je glasnogovornik EK-a Eric Mamer.


V. Britanija: Moramo osakatiti rusku ekonomiju i ne dozvoliti Putinu uspjeh u Ukrajini

Ministrica vanjskih poslova Velike Britanije Liz Truss poručila je kako Zapad treba osakatiti rusku ekonomiju kako bi osigurao neuspjeh ruskog predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini.

“Moramo se uvjeriti … da je ruska ekonomija osakaćena tako da nije u stanju nastaviti finansirati Putina i njegovu ratnu mašinu. Moramo osigurati da Putin ne uspije u ovom užasnom poduhvatu i da njegove ambicije ne idu dalje“, rekla je ona u Litvaniji, na zajedničkoj konferenciji za novinare s kolegama iz Estonije, Latvije i Litvanije.

Truss je posjetila Litvaniju kako bi prenijela podršku Velike Britanije trima baltičkim državama, za koje je rekla da razumiju situaciju u Ukrajini jer su dugo živjele u sjeni “ruske agresije”, prenosi Anadolija.


UN: Deseci miliona Ukrajiniaca nalazi se u ‘smrtnoj opasnosti’

Visoka komesarka Ujedinjenih naroda za ljudska prava Michelle Bachelet izjavila je u četvrtak da se deseci miliona ljudi u Ukrajini nalazi u “potencijalno smrtnoj opasnosti”, jer vojne operacije eskaliraju bombardiranjem velikih gradova i izvještajima o napadima kasetnog oružja na civilne ciljeve.

Otvarajući hitnu debatu Vijeća za ljudska prava UN-a o Ukrajini, pozvala je na hitan prekid neprijateljstava, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.

(EPA)

“Moje osoblje u Ukrajini kontaktiralo je nekoliko grupa koje strahuju od progona ako ruske trupe napreduju, uključujući pripadnike zajednice krimskih Tatara u kontinentalnoj Ukrajini, kao i istaknute branioce ljudskih prava i novinare”, poručila je ona u Ženevi.


Šta je ‘privremena zaštita’ za ukrajinske izbjeglice?

Evropska unija predviđa kako bi se ova vrsta zaštite primjenjivala jednu godinu, uz mogućnost produženja, u zavisnosti od razvoja situacije u Ukrajini.


VW obustavlja proizvodnju u Rusiji, prekida izvoz

Njemački automobilski div Volkswagen objavio je da će, zbog ruskog napada na Ukrajinu, “do daljnjeg” zaustaviti proizvodnju vozila u Rusiji i “odmah” prekinuti izvoz.

VW ima pogone u Kalugi, jugozapadno od Moskve, i u Nižnjem Novgorodu, gdje planiraju zaustaviti proizvodnju, prenosi Hina, pozivajući se na dpa.

U saopćenju dodaju da automobile marki u sastavu grupe VW, uključujući Audi, Porsche i Škodu, neće izvoziti u Rusiju.


Ukrajinska služba: 34 žrtve u napadima na Harkovsku oblast

Najmanje 34 civila su poginula, a još 285 je povrijeđeno u ruskim napadima na Harkovsku oblast, na sjeveroistoku Ukrajine, tvrde ukrajinske službe za vanredne situacije.

U saopćenju ukrajinske Državne službe za vanredne situacije navodi se da su Rusi nastavili gađati stambene četvrti i čitava naselja bombama i granatama.

Više desetaka požara izbilo je zbog municije u kućama i zgradama uprave, prenosi Tanjug, pozivajući se na CNN.

(EPA)

Ukrajina poziva IAEA da zaštiti nuklearku u Černobilu

Ukrajina traži od Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) da pozove NATO da zatvori pristup zračnom prostoru nad nuklearnim postrojenjima zemlje i intenzivira napore za sprečavanje čina nuklearnog terorizma, kao što je zauzimanje nuklearne elektrane u Černobilu.

Dužnosnici pozivaju IAEA da se obrati NATO-u sa zahtjevom za uspostavom zone A2/AD (Zabrana pristupa / Odbijanje područja) nad teritorijom Ukrajine, uzimajući u obzir rizike i geografiju lokacije Nacionalne kompanije za proizvodnju nuklearne energije Ukrajine – NNEGC Energoatom.

Apel su potpisali ministar energetike Herman Haluščenko, čelnik Državnog inspektorata za nuklearnu regulaciju Oleh Korikov i izvršni direktor NNEGC Energoatoma Petro Kotin.


Vitalij Kličko: Situacija u Kijevu teška, ali pod kontrolom

Situacija u Kijevu je teška, ali pod kontrolom, izjavio je u četvrtak gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko.

Rekao je da tokom noći nije bilo žrtava i da su eksplozije koje su se čule prouzrokovala ukrajinska protivzračna odbrana, koja je, kako tvrdi, obarala ruske rakete, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.

Snažne eksplozije čule su se u Kijevu i drugim ukrajinskim gradovima tokom noći i jutra.

Najmanje četiri jake eksplozije oko 3:00 sata po lokalnom vremenu osvijetlile su nebo iznad Kijeva, što se vidi na videosnimku jednog od stanovnika glavnog grada Ukrajine.

(EPA)

Borrell: EU poziva na hitan prekid vatre u Ukrajini

Evropska unija poziva na hitan prekid vatre u Ukrajini, izjavio je u četvrtak visoki diplomata EU-a Josep Borrell.

“Ovaj rat treba se zaustaviti sada. Pozivam na hitan prekid vatre. Pozivam na hitno uspostavljanje humanitarnih koridora”, napisao je na Twitteru.

Borrell je dodao da evropski blok stoji uz Moldaviju, koja je primila više od 20.000 djece izbjeglica koja su pobjegla od rata u Ukrajini.


Poljska u funkciju stavlja staru prugu za dolazak voza iz Ukrajine

Prema procjenama Ujedinjenih nacija, ruska invazija mogla bi natjerati gotovo pet miliona Ukrajinaca da pobjegnu iz zemlje.


Von der Leyen: Dodatni koraci protiv Rusije ako se situacija pogorša

Evropska unija će preduzeti dodatne korake protiv Rusije ako se situacija u Ukrajini pogorša, saopćila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.

Nakon sastanka s predsjednikom Rumunije Klausom Iohannisom istakla je da je cilj Brisela “da smanji kapacitet Kremlja da vodi rat protiv svojih susjeda”, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.

“Moramo postatimo nezavisni od ruskog gasa, nafte i uglja, naša odlučnost da idemo naprijed u ovoj situaciji je jača nego ikada”, dodala je Von der Leyen.

Von der Leyen je najavila da će Evropska komisija Ukrajini pružiti 500 miliona eura humanitarne pomoći.

Navodeći da će nastaviti podržavati ukrajinski narod, poručila je da “to uključuje 500 miliona eura humanitarne pomoći”, a sredstva će biti izdvojena iz budžeta Evropske unije.

Dodala je kako je to samo početak.


Češka uvodi vanredno stanje zbog izbjeglica iz Ukrajine

Vlade Češke proglasila je vanredno stanje, koje će stupiti na snagu u petak, zbog velikog priliva izbjeglica iz Ukrajine.

Vanredno stanje će trajati 30 dana, a Vlada ga može produžiti ako bude neophodno, prenosi Tanjug, pozivajući se na CNN.

(EPA)

Ukrajina traži od međunarodnih organizacija otvaranje humanitarnih koridora

Ukrajina očekuje pomoć međunarodnih organizacija, uključujući OSCE, u otvaranju humanitarnih koridora, objavio je Mihail Podoljak, savjetnik predsjednika Volodimira Zelenskog, na svom Twitter profilu, prenosi Fena, pozivajući se na Ukrinform.

“Sela i gradovi u kojima su stacionirane kolone ruskih trupa postaju mjesta pljački i ubistava. Potrebni su nam humanitarni koridori za hranu, lijekove, siguran prolaz za kola hitne pomoći i evakuaciju djece. Očekujemo aktivnu pomoć međunarodnih organizacija, uključujući OSCE”, rekao je Podoljak.


U ruskom napadu na grad Izyum poginulo osam civila

U zračnom napadu ruske vojske na grad Izyum, koji pripada ukrajinskoj Harkovskoj oblasti, poginulo je osam civila, među kojima je dvoje djece, prenosi Anadolija

Zamjenik gradonačelnika Izyuma Volodimir Matsokin na društvenoj mreži je saopćio kako je zbog napada ruskih snaga nastala značajna materijalna šteta u gradu.

Matsokin je saopćio kako je poginulo osam civila, među kojima je dvoje djece.

Na društvenim mrežama su objavljeni snimci na kojima je vidljiva šteta nastala usljed napada.

(Anadolija)

Kijev: U Donjeckoj oblasti oboren ruski Su-35

Ukrajinska protivzračna odbrana oborila je ruski borbeni avion Su-34 u blizini grada Volnovaha, u Donjeckoj oblasti, saopćila je ukrajinska vojska.

Piloti tog aviona izveli su “varvarsko bombardiranje civila i infrastrukture tog grada”, navodi se u saopćenju, prenosi Ukrinform.

Ukrajinska agencija ranije u četvrrtak je javila da je iznad grada Irpin u blizini Kijeva oboren ruski borbeni avion Su-30.


Ukrajinske diplomate iz Moskve stigle u Latviju

Ukrajinski diplomati koji su ranije bili smješteni u Moskvi stigli su u Latviju u srijedu navečer, izjavio je latvijski ministar vanjskih poslova.

“Latvija pozdravlja ukrajinske diplomate, koji su sinoć napustili Moskvu i prešli latvijsko-rusku granicu”, tvitao je ministar Edgars Rinkevics, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.

Latvija je u subotu, nakon molbe ukrajinske ambasade za pomoć, saopćila da će pružiti utočište diplomatima.


Misija EU-a o humanitarnoj pomoći i prihvatu izbjeglica iz Ukrajine


Zelenski: Odbrambene linije odolijevaju ruskim napadima

Odbrambene linije odolijevaju ruskim napadima, izjavio je u četvrtak ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u videoobraćanju, dodajući da rusko granatiranje nije posustalo od ponoći.

“Ništa ne možemo izgubiti osim naše slobode”, kazao je on, dodavši da Ukrajina svakodnevno prima pošiljke oružja od međunarodnih saveznika, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.

(EPA)

Ukrajinski predsjednik ističe da promjena ruske taktike i granatiranje civila u gradovima pokazuju da se Ukrajina uspješno srušila prvobitni ruski plan brze pobjede.

Poručio je Rusiji da prouči termin “reparacija”, jer će Kijev tražiti odštetu za uništeno u invaziji.


Ruske vlasti u medijima ne dopuštaju riječi invazija i rat

‘Bombardiraju ih? Čula sam upravo suprotno: pokušavaju na sve načine zaštiti mirno stanovništvo’, kaže jedna stanovnica Moskve.


Lavrov: Moskva će se nastaviti boriti u Ukrajini ‘do kraja’

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je u četvrtak kako vjeruje da se neki strani čelnici pripremaju za rat protiv Rusije i da će Moskva nastaviti s vojnom operacijom u Ukrajini “do kraja”.

Rekao je da Rusija ne razmišlja o nuklearnom ratu, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.

Kazao je kako ne sumnja da će se pronaći rješenje za krizu u Ukrajini, a uskoro će početi novi krug pregovora između ukrajinskih i ruskih dužnosnika.

No, rekao je da se dijalog Rusije sa Zapadom mora temeljiti na međusobnom poštovanju, optužio je NATO da nastoji zadržati prevlast i dodao da, iako Rusija ima mnogo dobre volje, ne može dopustiti da iko potkopa njene interese.

Moskva neće dopustiti Ukrajini da zadrži infrastrukturu koja prijeti Rusiji, kazao je Lavrov.

Moskva također nije mogla tolerirati vojnu prijetnju Ukrajine, rekao je, dodajući da je uvjeren da je Rusija u pravu u vezi s Ukrajinom.

“Misli o nuklearnom ratu stalno se vrte u glavama zapadnih političara, ali ne i u glavama Rusa”, rekao je.

“Uvjeravam vas da nećemo dopustiti da nas bilo kakva provokacija izbaci iz ravnoteže.”


Svjetska banka obustavila sve programe u Rusiji i Bjelorusiji

Svjetska banka objavila je da je obustavila sve programe u Rusiji i Bjelorusiji zbog ruske invazije na Ukrajinu i “neprijateljstava protiv naroda Ukrajine”.

Odluka o obustavi programa u Rusiji i Bjelorusiji donesena je dan nakon što su čelnici Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda  (IMF) poručili da će u utrci s vremenom osigurati Ukrajini dodatne milijarde dolara u narednim sedmicama i mjesecima, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.

Prijeti opasnost da se rat “u značajnoj mjeri” prelije i na druge zemlje, objasnili su.


Kina: Izvještaji o kinesko-ruskoj koordinaciji glede Ukrajine su ‘lažne vijesti’

Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da su izvještaji o kinesko-ruskoj koordinaciji uoči ruskog napada na Ukrajinu “lažne vijesti”.

Takva praksa odvraćanja pažnje i prebacivanje krivice je “vrijedna prezira”, rekao je Wang Wenbin, glasnogovornik Ministarstva, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.

The New York Times je početkom februara izvijestio da su visoki kineski dužnosnici zatražili od ruskih kolega da se Ukrajina ne napadne prije nego završe Zimske olimpijske igre u Pekingu.

List se pozvao na dužnosnike administracije Joea Bidena i evropskog diplomate, koji su svoje tvrdnje iznijeli nakon uvida u obavještajne izvještaje zapadnih zemalja.


Kanadske vlasti proširile paket ekonomskih sankcija Rusiji

Kanadske vlasti proširile su paket ekonomskih sankcija Rusiji, koje uključuju 10 ključnih radnika Gasproma i Rosnjefta, saopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova te zemlje.

“Mnistrica vanjskih poslova Melanie Joly objavila je nove sankcije, u skladu s Uredbom o specijalnim ekonomskim mjerama, kao odgovor na rusku, ničim izazvanu i neopravdanu invaziju na Ukrajinu. Nove mjere nameću ograničenja za 10 ključnih pojedinaca u dvije važne kompanije u energetskom sektoru Rusije, Rosnjefta i Gasproma. Mjere imaju za cilj da izvrše dalji pritisak na rusko rukovodstvo da prekine kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine”, navodi se u saopćenju, prenosi Tass.


Lukašenko: Zapad bi da ‘gurne’ Bjelorusiju u rat u Ukrajini

Zapad želi “gurnuti” Bjelorusiju u rat u Ukrajini kako bi naše granice ostale nezaštićene, izjavio je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko.

Ocijenio je da je strategija Zapada da se obračuna s Rusijom, i usput s Bjelorusijoim, “kako poslije opet ne bi počinjali kao u augustu 2020. godine”, prenosi Tanjug, pozivajući se na agenciju Belta.

“Dokučili smo njihove planove i ne samo to: imamo dovoljno informacija u prilog tome”, poručio je Lukašenko.


Litvanija otvorila istragu o ratnim zločinima u Ukrajini

Ured generalnog tužioca Litvanije saopćio je da je otvorio istragu protiv osumnjičenih za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine u Ukrajini, nakon napada Rusije na tu zemlju.

“Istraga je pokrenuta u vezi s vojnom agresijom u Ukrajini“, navodi se u saopćenju Ureda tužioca, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.

Istraga će obuhvatiti “vojne napade na civile, ljekare, uništavanje domova, bolnica, obrazovnih institucija i drugih civilnih objekata, što je dovelo do smrti odraslih i djece”, navodi se u saopćenju.


Kličko: Ponosan sam na ujedinjenost sportskog svijeta

Bivši svjetski profesionalni teškaški boksački prvak Vladimir Kličko izjavio je kako je ponosan na ujedinjenu reakciju sportskog svijeta, koji je izbacio ruske i bjeloruske reprezentacije i sportaše iz međunarodnih natjecanja nakon invazije na njegovu domovinu Ukrajinu.

“Ponosan sam na svjetsku ujedinjenost i kada vidim da sportske zajednice stoje zajedno – Međunarodni olimpijski komitet [MOK], boksački savezi, UEFA [Evropska nogometna asocijacija], FIFA [Svjetska nogometna asocijacija], Formula 1 – svi zabranjuju natjecanje ruskim ekipama. Nemam ništa protiv sportaša, ali oni predstavljaju režim, a samim time u neku ruku i poveznicu s ratom. Sve dok se rat ne zaustavi ne činimo dovoljno, ali važno je pokazati kako sportskom svijetu ovaj rat nije prihvatljiv”, rekao je on za Sky Sports, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.

“Ovo je vrlo izazovno vrijeme za život Ukrajinaca. Nikada mi nije palo na pamet da ću biti suočen s ratom. Čujete i vidite eksplozije, uništena vozila, zgrade, spsolutno je zastrašujuće što rat donosi. Ponosan sam na ukrajinski narod jer se držimo zajedno. Nikada nisam bio ponosniji što sam Ukrajinac nego sada”, zajljučio je Vladimir Kličko.


Francuska pozvala svoje državljane da odmah napuste Rusiju

Francuska je preporučila svojim državljanima da odmah napuste Rusiju zbog situacije oko Ukrajine.

U saopćenju Ministarstva vanjskih poslova se navodi da se francuskim državljanima čije prisustvo u Rusiji nije neophodno preporučuje da napuste tu zemlju “dok za to još postoje kanali”, prenosi Tanjug.

Do sada se preporuka odnosila samo na Francuze koji su bili u tranzitu kroz Rusiju.

Ministarstvo vanjskih poslova je navelo da je upravo podiglo nivo budnosti u vezi s francuskim državljanima u Rusiji, “u kontekstu koji je nastao invazijom Rusije na Ukrajinu i primjenom međunarodnih sankcija izrečenih toj zemlji”, prenijeli su francuski mediji.

Također se se građani pozivaju da odgode svako putovanje u Rusiju.


Britanski obavještajci: Mali napredak ruskih trupa prema Kijevu

Kretanje ruskih trupa prema ukrajinskoj prijestolnici je malo napredovalo u protekla tri dana, a gradovi Harkov, Černihiv i Mariupolj su i dalje u ukrajinskim rukama, sudeći prema britanskim vojnim obavještajcima.

“Glavni dio velike ruske kolone koja napreduje ka Kijevu je i dalje na više od 30 kilometara od centra grada, jer je njen napredak odgođen usljed otpora Ukrajine, mehaničkih kvarova i zagušenja”, saopćilo je britansko Ministarstvo odbrane u obavještajnom izvještaju, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.

“Uprkos teškom ruskom granatiranju, gradovi Harkov, Černihiv i Mariupolj ostaju u ukrajinskim rukama. Neke ruske snage su ušle u grad Herson, ali vojna situacija je i dalje nejasna”, navodi se u tom izvještaju.


Ruska centralna banka uvela 30 posto provizije na stranu valutu

Ruska centralna banka, u pokušaju da spriječi ljude da prodaju svoje rublje, uvela je proviziju od 30 posto na kupovinu deviza na berzama.

Centralna banka nije odmah odgovorila na upite novinskim agencijama za komentar, prenosi Fena, pozivajući se na BBC.

(EPA)

Brunner: Sankcije protiv Rusije djeluju

Ministar finansija Austrije Magnus Brunner tvrdi da sankcije Evropske unije protiv Rusije već djeluju.

“Vidjeli smo pad vrijednosti rublje za 30 posto. Kamate su se u Rusiji udvostručile, na 20 posto, to su historijski najveći padovi koje je do sada pretrpjelo finansijsko tržište Rusije”, objasnio je on.

Brunner je najavio da će uslijediti dalje sankcije, što će dodatno zaoštriti stanje u Rusiji, prenosi Tanjug.

Namjera je, također, dodaje, da se zatvore rupe u sankcijama u vezi gotovine i kripto valuta.


Rusija: Da nismo počeli operaciju, NATO bi je pokrenuo dan kasnije

“Da Rusija nije odmah pokrenula specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini, bukvalno sljedećeg dana bi NATO pokrenuo svoju operaciju, uz posredstvo ukrajinskih nacionalista, izjavio je u četvrtak predsjednik Državne dume Rusije Vjačeslav Volodin.

Za televizijski kanal Rusija 24 dodao je da bi operaciju NATO-a “vodili banderovci, neonacisti Ukrajine”, prenosi Tanjug.

Naglasio je da Rusija nije imala drugog izbora.


Blinken: SAD uvodi nove sankcije za ruski odbrambeni sektor

Američki državni sekretar Antony Blinken najavio je novu rundu sankcija Rusiji, koja uključuje 22 ruska subjekta povezana s odbranom i niz sankcija protiv Bjelorusije.

“Danas, također, uvodimo sveobuhvatne sankcije ruskom odbrambenom sektoru. Bit će obuhvaćena 22 ruska subjekta povezana s odbranom, uključujući kompanije koje proizvode borbene avione, borbena vozila pješadije, projektile, bespilotne letjelice, sisteme za elektronsko ratovanje, koji se upravo sada koriste za napad na ukrajinski narod, kršenje ljudskih prava i kršenje međunarodnog humanitarnog prava”, rekao je on na brifingu za novinare u State Departmentu, javlja dopisnik Ukrinforma, a prenosi Fena.

Naglasio je da SAD također nameće “izvoznu kontrolu Bjelorusiji, kako bi se režim Aleksandra Lukašenka smatrao odgovornim zbog toga što podržava izbor predsjednika Vladimira Putina da napadne Ukrajinu”.


Mađarska neće staviti veto na sankcije EU-a Rusiji

Mađarska neće staviti veto na sankcije Evropske unije Rusiji, izjavio je premijer Viktor Orban, dodajući da je jedinstvo 27-članog bloka najvažnije usred rata u Ukrajini.

U intervjuu za Mandiner, on je rekao da su veze Mađarske s Rusijom bile “uravnotežene i poštene” sve donedavno, ali je rat stvorio novu situaciju.

Istakao je da Budimpešta osuđuje odluku Kremlja da izvrši invaziju.

Međutim, smatra kako nema razloga za prekidom energetskih veza s Moskvom.

(EPA)

Njemačka će Ukrajini poslati protuzračne projektile

Njemačka je odobrila slanje 2.700 protuzračnih projektila u Ukrajinu, rekli su izvori iz Ministarstva ekonomije.

Radi se o projektilima “Strela” sovjetske proizvodnje, iz zaliha oružanih snaga bivše Istočne Njemačke, prenosi Hina, pozivajući se na dpa.

Proteklih dana vlada kancelara Olafa Scholza izmijenila je višegodišnju izvoznu politiku i dopustila direktnu isporuku oružja Ukrajini tokom ruske invazije.


Tužilac ICC-a otvorio istragu o ratnim zločinima u Ukrajini

Tužilac Međunarodnog kaznenog suda (ICC) otvorio je istragu o mogućim ratnim zločinima u Ukrajini, nakon što je to zatražilo niz država članica suda.

Ruska invazija na Ukrajinu rezultirala je smrću stotina civila, a na stotine hiljade prisiljene su da odu u izbjeglištvo, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.

“Aktivna istraga počinje nakon zahtjeva 39 zemalja članica Suda”, objavio je glavni tužilac Karim Khan.

(AP)

“Već u preliminarnom ispitivanju situacije u Ukrajini, moj ured pronašao je opravdanu sumnju da su ondje počinjeni zločini za koje je ovaj sud nadležan”, rekao je.


Ruske trupe preuzele kontrolu nad Hersonom

Ruske snage preuzele su kontrolu nad Hersonom, ključnim lučkim gradom na jugu Ukrajine, izjavio je njegov gradonačelnik Igor Kolikajev.

Herson je prvi veći grad koji je Rusija zauzela, nakon teških borbi, od kako je izvršila invaziju prije sedam dana, prenosi Hina, pozivajući se na BBC.

U objavi na Facebooku, Kolikajev je rekao da ruske snage kontroliraju Herson, luku na južnoj ukrajinskoj obali Crnog mora, s populacijom od više od 280.000 ljudi.

Pozvao je ruske vojnike da ne pucaju na civile, rekavši da u gradu nema ukrajinskih snaga.

Naveo je da su ruski vojnici silom ušli u zgradu gradskog vijeća i uveli policijski sat za stanovnike od 20:00 sati navečer do 6:00 sati ujutro.

Kolikajev je pozvao stanovnike da se pridržavaju uvjeta koje su postavile ruske snage, koji uključuju i izlazak samo u grupama od najviše dvoje ljudi.

Dopušta se ulazak u grad samo automobilima koji prevoze hranu, lijekove i druge potrepštine, vozeći minimalnom brzinom.


UN: Milion izbjeglica pobjeglo iz Ukrajine u jednoj sedmici

Milion izbjeglica pobjeglo je iz Ukrajine u susjedne zemlje od početka ruskog napada na tu zemlju prije sedam dana, izjavio je visoki komesar Ujedinjenih naroda za izbjeglice Filippo Grandi.

“U samo sedam dana svjedočili smo egzodusu milion izbjeglica iz Ukrajine u susjedne zemlje”, napisao je on na Twitteru, prenosi Hina.

Poručio je da je vrijeme da se oružje ušutka kako bi humanitarna pomoć mogla stići u Ukrajinu i spasiti živote.

(Reuters)

SAD:  Rusija blokira nezavisne novinske kuće i društvene mreže

SAD je optužio Rusiju da je pokrenula “potpuni rat protiv slobode medija i istine” blokiranjem nezavisnih novinskih kuća i sprečavanjem Rusa da čuju vijesti o napadu na Ukrajinu.

“Ruska vlada također guši platforme Twittera, Facebooka i Instagrama, na koje se deseci miliona građana Rusije oslanjaju za pristup nezavisnim informacijama i mišljenjima”, navedeno je u saopćenju State Departmenta.


NYT: Kina tražila odgađanje napada ne Ukrajinu zbog ZOI

Prema izvještajima zapadnih obavještajnih službi, Kina je tražila od Rusije da sačeka s napadom na Ukrajinu dok se ne završe Zimske olimpijske igre, koje su tokom februara održane u Pekingu.

Informacije o napadu Rusije imale su, prema saznanjima New York Timesa, sve države sa Zapada, kao i Kina, kojoj se nije svidio trenutak u kojem ga je ruski predsjednik Vladimir Putin planira izvesti.

Zbog toga su navodno stupili u kontakt kako bi napad bio odgođen dok se veliko sportsko takmičenje ne završi, prenbosi Tanjug.

U tekstu se navodi da su obavještajni podaci zapadnih službi o razmjeni informacija između kineskih i ruskih zvaničnika bili povjerljivi, a da su zvaničnici koji su izvještaj pregledali smatrali da je vjerodostojan.

Kineska ambasada u Washingtonu demantirala je navode američkog lista, navodi NYT.

Izvor: Al Jazeera i agencije