Rusija se obavezala na smanjenje vojnih operacija oko Kijeva i Černihiva
Predsjednici Ukrajine i Rusije mogli bi se sastati kada bude odobren nacrt mirovnog sporazuma, rekao je šef ruske delegacije.
- Završen prvi dan sastanka pregovaračkih timova Rusije i Ukrajine.
- Ukrajinski pregovarač kaže da će mirovni pregovori s Rusijom biti nastavljeni u naredne dvije sedmice.
- Krim će biti predmet odvojenog dijela pregovora s Rusijom, rekao je Podoljak.
- Rusija obećala da će značajno smanjiti vojne aktivnosti oko Kijeva i Černihiva.
- Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kaže da su ukrajinske snage ponovo zauzele Irpinj, ključni grad izvan prijestolnice Kijeva.
U nastavku slijede najvažnije vijesti:
SAD i saveznici razmatraju pomoć od još 500 miliona dolara Ukrajini
SAD i saveznici razgovaraju o još jednoj tranši pomoći Ukrajini koja bi mogla iznositi oko 500 miliona dolara, rekao je Reutersu izvor upoznat sa stanjem.
Američki zvaničnik odbio je potvrditi iznos, ali je rekao da SAD „aktivno radi na tome kako da na najbolji način nastavi podršku ukrajinskoj vladi kroz sigurnosnu, humanitarnu i finansijsku pomoć“.
Separatisti Donjecka razmišljaju da se priključe Rusiji
Samoproglašena “Narodna republika Donjeck” u istočnoj Ukrajini koju podržava Rusija razmišlja o pridruživanju Rusiji kad zavlada cijelom regijom Donjecka, prenijeli su donjecki mediji izjave čelnika separatista Denisa Pušilina.
“Želja i težnja ka pridruživanju Ruskoj Federaciji, odnosno biti dijelom Rusije, postoje još od 2014. godine”, kazao je Pušilin, navodi Donjecka novinska agencija.
“No, sada je glavni zadatak dostići ustavne granice republike”, kazao je.
Izjavio je to dva dana nakon što je čelnik Luganska, druge pobunjeničke regije koju Rusija podržava, kazao da bi mogao održati referendum o pridruživanju Rusiji.
Evropske države protjeruju ruske diplomate
Nakon Holandije, izbacivanje ruskih diplomata objavilo je još nekoliko evropskih država.
Belgija je objavila da izbacuje 21 osobu, dok je Irska poručila četvorici ruskih zvaničnika da napuste zemlju zbog aktivnosti koje „nisu u skladu sa međunarodnim standardima o diplomatskom ponašanju“.
Češka je jednom ruskom diplomati dala 72 sata da napusti državu.
Najmanje sedam poginulih u napadu na Mikolaiv
Najmanje sedam osoba je ubijeno, a 22 je ranjeno u raketnom napadu na zgradu regionalne administracije u Mikolaivu, saoštile su lokalne vlasti.
Ruske snage napale su zgradu od devet spratova u utorak rano ujutro, uništivši cijeli sredni dio od prvog do devetog sprata, tvrdi Državna hitna služba.
UN: U Ukrajini poginulo najmanje 1.179 civila, ranjeno 1.860
Ujedinjene nacije saopćile su kako je od početka rata u Ukrajini poginulo najmanje 1.179, a ranjeno 1.860 civila.
UN-ov Visoki komesarijat za izbjeglice (UNHCR) saopćio je i podatke i o broju raseljenih zbog dešavanja u Ukrajini.
U izvještaju se navodi kako je od 24. februara do 28. marta iz Ukrajine u susjedne zemlje izbjeglo 3.901.713 osoba, a više od polovine njih u Poljsku (2.314.623).
Međunarodna organizacija za migracije (IOM) saopćila je kako je unutar Ukrajine raseljeno 6,5 miliona ljudi.
Ruski pregovarač: Ovo nije prekid vatre
Rusija je obećala da će umanjiti vojne operacije oko Kijeva i Černihiva, a to ne znači i prekid vatre, rekao je vodeći ruski pregovarač Vladimir Medinski.
„Ovo nije prekid vatre, već naša težnja da postepeno dođemo do deeskalacije sukoba barem na ovim frontovima”, rekao je Medinski u intervjuu za rusku novinsku agenciju TASS.
Blinken: Ne vidimo dokaz da pregovori napreduju na konstruktivan način
Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je da SAD ne vidi nikakve dokaze koji navode na zaključak da razgovori Rusije i Ukrajine napreduju na „konstruktivnan način“.
Upozorio je na da ruske najave smanjenja vojnih aktivnosti mogu biti pokušaj Moskve da “prevari ljude i odvrati pažnju”, te je pozvao Rusiju da odmah prekine agresiju i povuče svoje snage.
„Ima ono što Rusija kaže i ono što Rusija radi. Naš fokus je na ovom drugom“, rekao je tokom posjete Maroku.
„A ono što Rusija radi je nastavak brutalnosti u Ukrajini“.
Dodao je da se ruski dužnosnici “duboko varaju… ako na neki način vjeruju da pokušaj da se potčini samo istočni ili južni dio Ukrajine … može uspjeti”.
Holandija: Protjerano 17 ruskih obavještajaca
Holandija je protjerala 17 ruskih obavještajaca koji su bili akreditovani kao diplomate, na osnovu informacija svojih sigurnosnih službi, saopštilo je holandsko ministarstvo vanjskih poslova.
Razlog za ovu odluku su informacije holandskih obavještajnih službi koje pokazuju da su dotične osobe, akreditovane kao diplomate u ruskim predstavništvima u Holandiji, “tajno aktivne kao obavještajci”, saopštilo je Ministarstvo, prenio je Reuters.
Turska: Najveći napredak do sada
Ministar vanjskih poslova Turske Mevlut Cavusoglu pozdravio je posljednju rundu mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine, održanu u Istanbulu, rekavši da je na sastanku postignut “najznačajniji napredak od početka pregovora”.
Istakao je da su mirovni pregovori u turskoj metropoli “pokazatelj povjerenja dvije strane u Tursku”.
Dodao je također da je “glavni prioritet postizanje primirja što je prije moguće te trasirati put trajnom političkom rješenju”.
Reporter Al Jazeere: Ruska objava pokazatelj napretka u pregovorima
Al Jazeerin reporter Hashem Ahelbarra je u javljanju iz Moskve rekao da bi ruska objava o smanjenju vojne aktivnosti mogla biti „najznakovitija“ otkako je Putin pokrenuo invaziju na Ukrajinu.
To je pokazatelj da „ima većeg napretka u pregovorima“ između Moskve i Kijeva, dodao je.
On je rekao da će ruski potez poslati „poruku Ukrajincima da Rusija nema namjeru gomilati ili pomjerati trupe u pokušaju da zauzme Kijev“.
Ukrajinski prijedlozi: Neutralnost u zamjenu za sigurnosne garancije zapadnih sila
Ukrajinska delegacija tvrdi da je predložila da prihvati neutralan status, ali u zamjenu za sigurnosne garancije, što znači da se ne bi priključivala vojnim alijansama niti bi ugostila bilo kakve vojne baze.
Pregovarači su kazali i da njihovi prijedlozi obuhvataju 15-godišnji period pregovora o statusu anektiranog Krima, koji je Rusija okupirala 2014., te da bi stupili na snagu samo u slučaju potpunog prekida vatre.
Mihailo Podoljak, politički savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog rekao je da ukrajinski prijedlog o sigurnosnih garancijama uključuje nekoliko zemalja koje bi garantovale sigurnost zemlje, poput SAD-a, Velike Britanije, Turske, Francuske i Njemačke.
Te zemlje bi „legalno i aktivno bile uključene u zaštitu Ukrajine od bilo kakve agresije“, napisao je Podoljak na Twitteru.
Briefly. Security guarantees treaty with an enhanced analogue of Article 5 of NATO. Guarantor states (USA, UK, Turkey, France, Germany etc.) legally actively involved in protecting 🇺🇦 from any aggression. Implementation through a referendum & parliaments of the guarantor states.
— Михайло Подоляк (@Podolyak_M) March 29, 2022
Završen prvi dan sastanka pregovaračkih timova Rusije i Ukrajine
U Istanbulu je završen sastanak pregovaračkih delegacija Rusije i Ukrajine.
Ukrajinski pregovarač rekao je da će Ukrajina u naredne dvije sedmice nastaviti pregovore sa Rusijom.
Ruska delegacija izjavila da su razgovori s ukrajinskom stranom u Istanbulu bili konstruktivni.
Mihajlo Podoljak je rekao da će Krim biti predmet odvojenog dijela pregovora s Rusijom.
Rusija je obećala da će značajno smanjiti vojne aktivnosti na Kijev i grad Černihiv.
Šef ruske delegacije nakon mirovnih pregovora s Ukrajinom u Istanbulu kazao da bi se predsjednici dvije zemlje mogli sastati kada bude odobren nacrt mirovnog sporazuma.
Šef IAEA-e u Ukrajini zbog pružanja hitne pomoći
Šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) stigao je u utorak u Ukrajinu zbog pružanja “hitne tehničke pomoći” kako bi se osigurala nuklearna postrojenja u toj ratom pogođenoj zemlji, pišu agencije.
UN-ova agencija sa sjedištem u Beču pripremila je detaljne planove za ukrajinske nuklearke, uključujući 15 reaktora u četiri elektrane i ugašenu nuklearku u Černobilu gdje se nalaze postrojenja za radioaktivni otpad, prenosi Hina.
“Vojni sukob izlaže ukrajinske nuklearke i postrojenja za radioaktivni otpad dosad neviđenoj opasnosti”, rekao je Rafael Grossi, direktor IAEA-e.
Grossi bi se ove sedmice trebao susresti s visokim ukrajinskim dužnosnicima i obići jednu nuklearku.
Ukrajina: Tri žrtve u napadu na zgradu lokalnih vlasti u Nikolajevu
Najmanje tri osobe su ubijene, a 22 su povrijeđene u ruskom napadu na zgradu lokalnih vlasti u južnom ukrajinskom lučkom gradu Nikolajevu.
U toku je operacija traganja i spašavanja.
Regionalni guverner Vitalij Kim napisao je na Telegramu da je u ruskom napadu “uništena polovina zgrade”.
Ukrajinska TV: ‘Hladan početak’ pregovora
Pregovori između ruske i ukrajinske delegacije koji se odvijaju u Turskoj započeli su bez rukovanja, izvijestila je ukrajinska televizija.
“Bila je to hladna dobrodošlica, bez rukovanja”, rekao je ukrajinski reporter, no nije poznato da li je prisustvovao sastanku delegacija ili su mu to rekli zvaničnici.
Mihajlo Podoljak, politički savjetnik Zelenskog, napisao je na Twitteru da delegacije razgovaraju o “fundamentalnim odredbama pregovaračkog procesa”.
“Delegacije paralelno rade na cijelom spektru spornih pitanja”, dodao je.
Round of heads of delegations. David Arakhamia and Vladimir Medinsky. On the fundamental provisions of the negotiation process. Delegations are working in parallel on the entire spectrum of contentious issues. pic.twitter.com/JsSZv7X9ZA
— Михайло Подоляк (@Podolyak_M) March 29, 2022
Ukrajina nastavlja evakuacije nakon dana prekida
Ukrajina je nastavila s evakuacijama civila kroz tri humanitarna koridora, od kojih jedan vodi iz opkoljenog grada Mariupolja, nakon dana kada su evakuacije prekinute iz straha od ruskih “provokacija”.
“Tri humanitarna koridora potvrđena su za danas”, rekla je zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk u videosnimci na Telegramu.
Prema njenim riječima, prvi koridor bit će uspostavljen između Mariupolja i Zaporižja i Berdjanska i Zaporižja. Drugi ide iz Melitopolja, koji je pod kontrolom ruskih snaga i Zaporižja, a treći do tog grada iz Enerhodara, grada koji je također u ruskim rukama, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.
Ukrajina tvrdi da su njene snage vratile Irpinj
Ukrajina kaže da su njene snage vratile Irpinj, ključno predgrađe Kijeva.
Jedinice su “oslobodile” predgrađe Irpinj, rekao je ministar unutrašnjih poslova Denis Monastirski kasno u ponedjeljak.
Ruska strana se još uvijek nije oglasila o ovim navodima.
Počela nova runda pregovora Rusije i Ukrajine u Istanbulu
Nova runda pregovora ruske i ukrajinske delegacije počela je u Istanbulu, objavio je savjetnik ukrajinskog predsednika Mihailo Podoljak.
On je objavio fotografiju turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, koji se obratio pregovaračima, prenosi Tanjug, pozivajući se na agenciju Unian.
“Continuing war will not benefit anyone. Restoring peace will benefit your countries and all the others. You, as delegations, bear historical responsibility for the decisions made today,” 🇹🇷 President @RTErdogan at the opening of the Istanbul round of negotiations between 🇺🇦 & 🇷🇺 pic.twitter.com/xvMnQFZw9B
— Михайло Подоляк (@Podolyak_M) March 29, 2022
Erdogan je rekao da bi napredak u pregovorima otvorio put za sastanak predsjednika Rusije i Ukrajine, Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, i poručio da je došlo vrijeme da razgovori daju konkretne rezultate.
UK: Rusija i dalje predstavlja značajnu prijetnju za Kijev
Rusija predstavlja značajnu prijetnju za Kijev zbog sposobnosti da izvede udar, iako ukrajinske snage nastavljaju ograničene kontranapade na sjeverozapadu grada, saopćila je britanska vojna obavještajna služba.
Ruske snage su nastavile ofanzivu na Mariupolj uz kontinuirano snažno granatiranje ovog grada, čiji je centar i dalje pod kontrolom Ukrajine, navedeno je u saopćenju britanskog Ministarstva odbrane.
“Međutim, centar grada je još uvijek pod ukrajinskom kontrolom.”
Na drugim mjestima, ruske snage nastavlju sa blokadama, dok pokušavaju da reorganizuju i obnove svoje trupe, dodaju.
Ukrajina kaže da je opkoljenom Mariupolju ubijeno 5000 ljudi
Viši ukrajinski dužnosnik rekao je da je od početka invazije najmanje 5000 osoba osoba ubijeno u opkoljenom južnom lučkom gradu Mariupolju.
Savjetnica ukrajinskog predsjednika Tetjana Lomakina, zadužena za pitanje humanitarnih koridora, kaže da je možda čak riječ o 10.000 umrlih, što potvrđuje najmračnije scenarije razaranja u gradu.
“Ukopi su zaustavljeni prije deset dana zbog nastavka granatiranja”, kaže Lomakina.
Al Jazeera nije mogla nezavisno provjeriti navedene brojke.
Grupa Wagner raspoređena na istoku Ukrajine
Plaćenici ruske grupe Wagner raspoređeni su na istoku Ukrajine, objavilo je britansko Ministarstvo odbrane, koje ocjenjuje da bi oko 1.000 boraca te paravojne grupe moglo biti raspoređeno u zemlji.
“Privatna ruska vojna grupa Wagner raspoređena je na istoku Ukrajine”, objavilo je Ministarstvo odbrane na Twitteru.
“Mogli bi rasporediti više od hiljadu plaćenika”, dodaje.
Grupa Wagner, za koju se smatra da je bliska ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, već je djelovala u Maliju, Libiji i Siriji, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.
“Zbog teških gubitaka i uveliko blokiranog napretka u invaziji [na Ukrajinu], Rusija je vjerovatno bila natjerana da prerazmjesti osoblje Wagnera u Ukrajinu na uštrb operacija u Africi i Siriji”, ocjenjuje London.
Po jednom zapadnom dužnosniku, ruske snage koncentriraju napore u Ukrajini na Donbas, gdje se suočavaju s “najbolje opremljenim i najbolje obučenim ukrajinskim snagama”.
Stoga ih, dodaje izvor, “pokušavaju okružiti separatističke snage, uz pomoć ruskih snaga i osoblja grupe Wagner”.
Peskov: Rusija neće upotrijebiti nuklearno oružje zbog Ukrajine
Rusija će pribjeći nuklearnom oružju samo u slučaju da joj “bude ugroženo postojanje”, a nikako zbog ishoda trenutnog sukoba sa Ukrajinom, izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
“Imamo koncept sigurnosti koji veoma jasno kaže da samo kada postoji prijetnja za postojanje države, u našoj zemlji, možemo upotrijebiti i mi ćemo stvarno upotrijebiti nuklearno oružje da otklonimo prijetnju za postojanje naše zemlje”, rekao je on za američku mrežu PBS, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.
Peskov je naglasio da se podrazumijeva da bilo kakav ishod operacije u Ukrajini “nije razlog za upotrebu nuklearnog oružja”.
Pregovori Ukrajine i Rusije bit će održani u Palati Dolmabahče
Razgovori između ruskih i ukrajinskih pregovarača bit će održani u utorak u istanbulskoj palači Dolmabahče, izvijestila je ukrajinska državna novinska agencija Ukrinform.
Očekuje se da će se pregovarači prije toga sastati s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom.
Kremlj: Bez plaćanja nema plina za Evropu
Rusija nema namjeru baviti se humanitarnim radom i besplatno osiguravati plin Evropi ako zemlje Evropske unije odbiju platiti plin u rubljama, izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Na pitanje američke mreže PBS, da li će Rusija prekinuti izvoz plina u Evropu ako zemlje EU-a odbiju platitiu u rubljama, on je rekao da još nije donesena definitivna odluka o tome, prenosi Tanjug, pozivajući se na Tass.
“Ne znam šta će se desiti kada odbiju ovu mogućnost. Čim budemo donijeli konačnu odluku, vidjet ćemo šta se može uraditi. Definitivno, nije nam namjera od toga praviti humanitarne akcije i slati plin besplatno u Zapadnu Evropu”, kazao je Peskov.
“Bez plaćanja nema plina“, naglasio je glasnogovornik Kremlja.
Zelenski traži od Evrope naftni embargo za Rusiju
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je države Zapada da hitno pooštre sankcije Rusiji i uvedu embargo na naftu, kako bi spriječile Moskvu da eskalira svoju vojnu operaciju protiv njegove zemlje.
U svom videoobraćanju Ukrajincima tokom noći, on je izjavio da je Zapad prošle godine pogrešno proračunao kada je odgodio sankcije, kao i da je zatim uslijedila ruska invazija, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.
“Rat punog obima je počeo. Sada ima mnogo nagovještaja i upozorenja da će navodno oštrije sankcije, poput embarga na isporuku ruske nafte Evropi, biti uvedene ako Rusija upotrebi hemijsko oružje”, rekao je Zelenski.
“Jednostavno, nema riječi… Mi, koji smo živi, moramo čekatio. Zar sve što je ruska vojska uradila do danas ne zaslužuje embargo na naftu? Zar fosforne bombe nisu opravdanje za to? Granatirano postrojenje za proizvodnju hemikalija ili granatirana nuklearna elektrana to ne zahtijevaju?”, naglasio je ukrajinski predsjednik.
Poručio je da sankcije moraju biti “efikasne i ozbiljne”, s obzirom na dosadašnje postupke Rusije.
‘Financial Times’: Rusija više ne traži ‘denacifikaciju’ Ukrajine
Financial Times piše da Rusija više ne traži “denacifikaciju” Ukrajine i da je spremna pustiti Kijev da se pridruži Evropskoj uniji ukoliko ostane vojno nesvrstana u sklopu pregovora o prekidu vatre.
Pozivajući se na četiri osobe informirane o pregovorima, FT navodi da nacrt sporazuma o prekidu vatre ne sadrži nikakvu raspravu o tri inicijalna zahtjeva Rusije – “denacifikacija”, “demilitarizacija” i pravna zaštita ruskog jezika u Ukrajini.