Je li Rusija prešla na ‘plan B’ u ratu protiv Ukrajine?

Prema novom planu, Bjelorusija ulazi u rat na strani Rusije, uprkos stalnim uvjeravanjima Minska kako postoji mala vjerovatnoća za to, a ruske snage bi jače napredovale prema Kijevu sa juga, iz pravca poluotoka Krim.

Rusko oklopno vozilo kreće se prema kopnenoj Ukrajini na putu u blizini grada Armiansk na Krimu (EPA) (EPA)

Mjesec dana od početka rata, a drugu sedmicu zaredom, politički i vojni dužnosnici u Ukrajini ističu da ruske snage “nisu u stanju” napredovati dublje na teritoriju ove zemlje te govore o logističkim poteškoćama s kojima se suočavaju na lokacijama na kojima se nalaze.

S tim u vezi, Generalštab ukrajinske vojske saopćio je u srijedu da “ruske snage u Ukrajini imaju hrane, streljiva i goriva samo za samo tri dana”.

Sa svoje strane, Oleksiy Arestovich, savjetnik ukrajinskog predsjednika, predviđa da će se operacije ruskih vojnih snaga koje su prodrle u zemlju potpuno zaustaviti u roku od tri-četiri sedmice, te je rekao da se “neće imati s čime boriti”.

‘Osvetnički’ prelazak na ‘plan B’

U ukrajinskim političkim i vojnim krugovima govori se o prelasku Rusije na “plan B” nakon što se njen glavni plan pokazao kao “neuspješan”. Riječ je o planu “osvete”, kako navode ti krugovi, a odnosi se na opsadu gradova koji pružaju otpor, upotrebu zabranjenog oružja i intenzivno i žestoko dalekometno bombardiranje vojnih, vitalnih i civilnih meta.

Opsada se, zaista, spominje kada se govori o gradu Mariupolju na jugoistoku zemlje, gdje se vode najžešće bitke, te o gradovima Sumi i Černigiv na sjeveru, koji svjedoče nasilnom bombardiranju, a koje je gradonačelnik Černigiva opisao kao “nasumično”.

Ista situacija je i u gradu Herson na jugu, koji je Rusija zauzela, ali svjedoči demonstracijama u znak protivljenja “okupaciji”.

Zajednički nazivnik za ove gradove, prema njihovim lokalnim dužnosnicima, jeste snaga ukrajinskog otpora i odbijanje većine stanovništva da migrira u susjedna ruska područja, pored toga da ne prihvataju rusko prisustvo na teritoriji njihove države.

U tom kontekstu, ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova je istaklo da “Rusija drži tri hiljade Ukrajinaca u svojim kampovima kao ratne zarobljenike”, smatrajući da time “Rusija prelazi na novi nivo terorizma”.

U istom kontekstu, Ludmila Denisova, predsjednica Odbora za ljudska prava Vrhovne Rade (Parlament) Ukrajine, ističe da je “Rusija prisilno raselila 402 hiljade Ukrajinaca na svoju teritoriju, uključujući 84 hiljade djece”.

Dalekometno bombardiranje i zabranjena municija

Tokom protekle sedmice vojni dužnosnici su govorili da se Rusija uglavnom oslanja na svoje avione i rakete dugog dometa u operacijama “osvetničkih” bombardiranja, a posebno na “hipersonične projektile” koje je teško presresti. Lansiraju se iz zraka, s ruske i bjeloruske teritorije, Kaspijskog i Crnog mora te poluotoka Krima.

U proteklih 48 sati lokalni dužnosnici su više puta potvrdili da ruske snage koriste međunarodno zabranjeno fosforno streljivo u gradovima Irpinj, sjeverozapadno od Kijeva, i Kramatorsk u jugoistočnoj regiji Donjeck, kao i u šest gradova i mjesta u susjednoj Luganskoj oblasti.

Ukrajinci tvrde da se “većina akcija bombardiranja izvodi u noćnim satima na nevojne ciljeve kako bi se stanovništvo teroriziralo, uključujući stambene zgrade, trgovačke centre i javna mjesta od vitalnog značaja.”

Zapadni dužnosnici, uključujući Josepa Borrella, šefa vanjske politike Europske unije, nisu isključili mogućnost ruske upotrebe hemijskog ili biološkog oružja u Ukrajini, slično onome što su Rusija i Assadov režim radili u Siriji.

Sjevernoatlantski savez (NATO) je također obećao da će Ukrajini dati oružje i opremu, očito u iščekivanju ovog opasnog razvoja događaja.

Čeka se uključivanje Bjelorusije

”Plan B” također podrazumijeva ulazak Bjelorusije u rat na strani Rusije, uprkos stalnim uvjeravanjima Minska da su male vjerovatnoće za to. Pored toga, ruske snage bi jače napredovale prema Kijevu na sjeveru, s juga iz pravca poluotoka Krima.

Generalštab ukrajinskih snaga je govorio kako su “uočena nova rusko-bjeloruska vojna kretanja na bjeloruskoj teritoriji i Krimu”, a Ministarstvo odbrane smatra da je to pokazatelj namjere Minska da sudjeluje s Moskvom u ratu.

Prema Ministarstvu, do ulaska bjeloruskih snaga u rat može doći iz pravca Volinjske oblasti na krajnjem sjeverozapadu zemlje, a odatle u Kijev ili u druge zapadne regije.

Victor Kevlyuk, vojni stručnjak u Strateškom odbrambenom centru, smatra da je “zaista mala vjerovatnoća da će bjeloruske snage ući u rat. Bjeloruska vojska ne želi ovaj rat, pogotovo nakon što je vidjela da se on ne odvija prema vremenskom i borbenom rasporedu koji je planirala ruska strana”.

Kevlyuk je dodao da će “ulazak u rat koštati vodstvo Bjelorusije veće međunarodne izolacije i velikih vojnih i ekonomskih gubitaka, koje njena vojska i narod ne žele da se ponove, kao što se to dogodilo u Rusiji”.

No čini se da ukrajinske vlasti ozbiljno shvataju ovu mogućnost i vjeruju da bi ona mogla imati za cilj efikasnije napredovanje prema Kijevu, budući da ruske snage to nisu uspjele učiniti već mjesec dana.

Izvor: Al Jazeera