Bugarska ukinula kontroverznu praksu ‘zlatnih pasoša’

Evropska komisija je više puta pozivala na ukidanje ovakvih praksi, jer stvaraju pogodno tlo za korupciju i pranje novca.

Zastupnici su također odobrili potpunu reviziju svih izdatih pasoša od kada je ova praksa zaživjela 2013. godine (Reuters)

Bugarska je ukinula kontroverznu praksu “zlatnih pasoša” koja nudi državljanstvo države članice EU-a u zamjenu za znatna ulaganja, što je kritizirao Brisel.

Praksa je omogućavala strancima da dobiju dozvolu za boravak kada ulože minimalno 500.000 eura (550.000 dolara) u Bugarsku, a državljanstvo kada ulože milion eura (1,1 milion dolara).

Korisnici su primarno bili iz Rusije, Kine i sa Bliskog istoka.

Nova bugarska vlada, čiji je ključni prioritet borba protiv korupcije, je u januaru pozvala parlament da obustavi izdavanje takvih pasoša.

Odluka Narodne skupštine Bugarske dolazi nakon što je Evropski parlament, u svjetlu zapadnih sankcija koje su, zbog ruske invazije na Ukrajinu, usmjerene prema ruskim oligarsima, ponovo osudio dodjelu “zlatnih pasoša”.

Ranije ovog mjeseca, zastupnici Evropskog parlamenta ponovili su poziv Bugarskoj, Malti i Kipru da ukinu “zlatne pasoše” i “zlatne vize”.

Evropska komisija je više puta pozivala na ukidanje takvih praksi, jer stvaraju plodno tlo za korupciju i pranje novca.

Potpuna revizija

U sklopu ove odluke, zastupnici su također odobrili potpunu reviziju svih izdatih pasoša od kada je ova praksa zaživjela 2013. godine.

Prema podacima Ministarstva pravde, do sada je dodijeljeno oko 100 takvih pasoša.

Prethodna privremena administracija je prošle godine izrazila zabrinutost zbog mogućih nepravilnosti u 47 slučajeva.

Bez obzira na ovu odluku, i dalje će postojati mogućnost sticanja boravišne dozvole u okviru programa.

Malta je također saopćila da će do daljnjeg obustaviti izdavanje “zlatnih pasoša” Rusima i Bjelorusima.

Prema podacima Evropskog parlamenta, najmanje 130.000 osoba dobilo je “zlatni pasoš” ili “zlatnu vizu” u bloku između 2011. i 2019. godine, čime su pomenute zemlje ostvarile dobit od 21,8 milijardi eura (23,9 milijardi dolara).

Izvor: Agencije