Biden: NATO će ‘odgovoriti’ ako Rusija upotrijebi hemijsko oružje
Rusija pojačava zračne napade, a u posljednja 24 sata registrovano je više od 250 letova, tvrdi zapovjedništvo ukrajinske vojske.
- Biden je obećao “‘odgovor’ Alijanse ako Rusija upotrebi hemijsko oružje u ratu u Ukrajini
- Američki predsjednik Joe Biden je na samitu NATO-a u Briselu najavio da će Amerika poslati Ukrajini oružje i drugu sigurnosno-odbrambenu opremu vrijednu milijardu američkih dolara
- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poziva na globalne proteste kojima bi se zahtijevao završetak ruske invazije
- Ruski predsjednik Vladimir Putin kaže da Moskva planira „neprijateljskim zemljama“ prodavati plin u rubljama
- Američki predsjednik Joe Biden došao je u Brisel uoči samita NATO-a, grupe G7 i Evropske unije, a očekuje se da će objaviti nove sankcije Rusiji
- Prema SAD-u, utvrđeno je da su ruske snage počinile ratne zločine u Ukrajini
U nastavku su najnovije vijesti o Ukrajini.
Macron će s Erdoganom raditi na postizanju primirja u Ukrajini
Predsjednik Francuske Emmanuel Macron izjavio je da će sa predsjednikom Turkiye Recepom Tayyipom Erdoganom raditi na postizanju primirja u Ukrajini i sporazuma kojim će biti uspostavljen trajni mir.
Nakon vanrednog samita NATO-a u Briselu u Belgiji, Macron je na konferenciji za novinare izjavio da je u koordinaciji sa liderima koji su razgovarali s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Podsjetio je da je predsjednik Turkiye Erdogan jedan od čelnika koji je razgovarao sa Putinom, prenosi Anadolija.
Macron je dodao da s Erdoganom dijeli istu perspektivu o ratu Rusije i Ukrajine, napominjući da se ta kriza ne može riješiti u kratkom roku.
Istakavši da će s Erdoganom raditi na postizanju primirja u Ukrajini i sporazuma kojim će biti uspostavljen trajni mir, Macron je kazao da su on i turski predsjednik odlučili organizirati zajedničku humanitarnu operaciju u Ukrajini, posebno u gradu Mariupolju.
Šef proruskih separatista objavio da je stigao u Marijupolj
Vođa jedne od dvije proruske separatističke republike na istoku Ukrajine objavio je danas da je stigao u Marijupolj, grad koji sedmicama ruska vojska drži pod opsadom, da bi nadgledao distribuciju humanitarne pomoći civilima.
U video snimku koji je objavilo “ministarstvo informiranja” separatističke oblasti Donjeck prikazuje se vođa Denis Pušilin u posjeti centru za humanitarnu pomoć koji drži ruska vojska postavljen u hangaru, i desetine civila kako dobijaju prehrambene proizvode, prenosi Beta.
Agencija France Presse navodi da za sada nije bilo moguće provjeriti tačnost tog izvještaja.
Prema separatističkim medijima sa Pušilinom je bio visoki zvaničnik ruskog parlamenta Anderej Turtčak, i ruski poslanik Dmitrij Sablin.
Varšava odbija da plati ruski gas u rubljama
Poljska gasna grupa PGNiG objavila je da će odbiti da plaća u rubljama nabavku ruskog gasa kako traži Moskva.
“Ne vidimo takvu mogućnost”, rekao je predsjednik grupe PGNiG Pavel Majevski, prenosi Beta.
On je rekao da ugovor, čije detalje ne može da otkrije, utvrđuje naćin plaćanja, i da nije predviđeno da ruska strana može da ga mijenja po vlastitoj volji.
Premijer Japana najavio nove sankcije Rusiji
Premijer Japana Fumio Kishida poručio je na sastanku sa kolegama liderima grupe nacija G7 da će njegova zemlja nastaviti da preduzima korake kako bi Rusiji oduzela status povlaštene nacije i spriječila je da izbjegne finansijske sankcije koristeći digitalna sredstva.
“Na današnjem sastanku smo mi, članice grupe G7, potvrdili čvrstu riješenost da igramo vodeću ulogu u zaštiti međunarodnog poretka”, rekao je Kishida, prenosi Reuters.
On je na tom skupu objasnio i kakve su dodatne sankcije Japana protiv Rusije, kao i dodatna humanitarna pomoć Ukrajini i susjednim zemljama u iznosu od 100 miliona dolara.
Bolnica u Harkovu: Očajnički pokušaji da se spasu životi
Al Jazeerin reporter Assed Baig posjetio je jednu od bolnica u Harkovu, u kojoj osoblje zbrinjava ranjene koji stižu bez prestanka.
Upozoravamo – neki su prizori uznemirujući.
Rusi i Ukrajinci razmijenili zatvorenike
Rusi i Ukrajinci danas su razmijenili zatvorenike, izjavile su zvaničnice Ukrajine i Rusije.
“U zamjenu za deset zarobljenih okupatora vratili smo deset naših vojnika”, napisala je ukrajinska vicepremijerka Irina Vereščuk navodeći da se radi o prvoj pravoj razmjeni ratnih zarobljenika sa Rusijom od početka ruske ofanzive na Ukrajinu, prenosi Beta.
Pored toga osam ruskih civila mornara, preživjelih iz broda koji je potonuo u Crnom moru kod Odese poslati su u Rusiji a zauzvrat je u Ukrajinu vraćeno 19 civilnih mornara koje su zarobili Rusi.
“Potvrđujem informaciju oko razmjene deset ruskih vojnika pritvorenih na ukrajinskoj teritoriji za 10 ukrajinskih vojnika. Također je bila razmjena ruskih civila mornara za ukrajinske civile mornare”, rekla je ruska izaslanica za ljudska prava pri Kremlju Tatjana Moskalkova.
Ukrajina tvrdi da je 400.000 njenih državljana nasilno odvedeno u Rusiju
Vlasti Ukrajine su saopštile da je 400.000 državljana te zemlje, uključujući 84.000 djece, nasilno odvedeno u Rusiju.
Ukrajinski ombudsman Ljudmila Denisova rekla je da su Ukrajince odveli ruski vojnici iz lučkog grada Marijupolja i drugih opkoljenih ukrajinskih gradova, prenosi Beta.
Denisova je rekla da ih ruske snage drže u veoma lošim uvjetima, sa malo hrane i vode.
Guverner Donjecke oblasti Pavlo Kirilenko rekao je da Rusi uzimaju pasoše Ukrajinaca i odvode ih u logore, gdje agenti ruske kontraobavještajne službe FSB vrše sigurnosne provjere tih osoba, a potom ih prebacuju u različita udaljena područja u Rusiji.
Baerbock: Evropa da bude na oprezu zbog nastojanja Rusije da destabilizira Zapadni Balkan
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock izjavila je danas u Berlinu da Evropa treba da bude na oprezu zbog nastojanja Rusije da destabilizira Zapadni Balkan u sjenci rata u Ukrajini.
Poslije sastanka sa šefom hrvatske diplomatije Gordanom Grlićem Radmanom, Baerbock je novinarima rekla da su takvi potezi prethodili vojnom angažiranju Rusije u Ukrajini, uprkos kontinuiranom negiranju Moskve da priprema napad, prenosi Beta.
Baerbock je kazala da bi slična podrška Rusije, na primjer separatistima u Bosni i Hercegovini, mogla da ugrozi integritet i suverenitet država Zapadnog Balkana.
G7 će učiniti maksimum da Putin i njegove pristalice polože račune
G7 industrijski najrazvijenijih zemalja sveta dale su danas uvjeravanja da neće “štedjeti napore” da osiguraju da ruski predsjednik Vladimir Putin “položi račune” zbog invazije Ukrajine, upozoravajući također i da neće oklijevati da uvedu nove sankcije.
“Nećemo štedjeti napore da predsjednik Putin i tvorci i pristalice ove agresije, uključujući režim (Aleksandra) Lukašenka u Bjelorusiji, polože račune”, navodi se u zajedničkom saopštenju, prenosi Beta.
Oni su rekli da u tom cilju nastavljaju da rade zajedno sa svojim saveznicima i partnerima iz cijelog sveta.
“Ruski narod treba da zna da nemamo ništa protiv njega”, dodale su zemlje G7 (SAD, Francuska, Velika Britanija, Kanada, Japan, Njemačka i Italija), poslije sastanka u Briselu.
Johnson: Rusija nastoji da zaobiđe sankcije koristeći zlato
Britanski premijer Boris Johnson izjavio je da postoje dokazi da Rusija pokušava da zaobiđe sankcije koristeći svoje zlatne rezerve.
“Postoje dokazi da Rusi pokušavaju da zaobiđu, zapravo Rusi će očigledno pokušati da zaobiđu sankcije uz pomoć svog zlata”, rekao je Johnson novinarima u Briselu, prenio je Reuters.
On je naveo da se preduzimaju koraci za osujećivanje nastojanja Rusa da prodaju zlatne poluge na tržištima širom svijeta.
Moskva: NATO želi da se sukob nastavi
Zapadna Alijansa želi da se sukob nastavi, saopštilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova povodom odluke NATO-a sa današnjeg samita da nastavi sa pružanjem podrške Kijevu, izvijestila je agencija RIA Novosti.
Kako se navodi u saopštenju ruskog ministarstva, Zapad “žanje užasnu žetvu” zbog svoje odluke da naoruža Ukrajinu, što je ohrabrilo ukrajinsku vladu da upotrebi silu protiv ljudi u Donbasu, prenosi BBC.
Biden: NATO će ‘odgovoriti’ ako Rusija upotrijebi hemijsko oružje
Ruski predsjednik Vladimir Putin računao je na podjelu NATO-a pokretanjem invazije na Ukrajinu ali atlantska Alijansa “nikad nije bila jedinstvenija nego što je danas”, izjavio je predsjednik SAD-a Joe Biden u Briselu.
Putin “nije mislio da možemo da zadržimo ovakvo jedinstvo. NATO nikad, nikad nije bio jedinstveniji nego što je danas. Putin je dobio upravo obrnuto od onoga što je htio napadom na Ukrajinu”, rekao je Biden poslije samita NATO-a i G7 u Briselu kojima je prisustvovao, prenosi Beta.
On je obećao “odgovor” Alijanse ako Rusija upotrebi hemijsko oružje u ratu u Ukrajini.
“Odgovorit ćemo ako se tome pribjegne. Priroda odgovora će zavisiti od prirode upotrebe”, rekao je Biden.
Von der Leyen: Rusija ne može da ucjenjuje Evropu
Rusija ne može da ucjenjuje Evropu svojim energetskim resursima i neće joj biti dozvoljeno da zaobilazi i izbjegava sankcije tražeći plaćanje u rubljama za svoje isporuke nafte i gasa, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.
“To bi bila unilateralna odluka i jasno kršenje ugovora”, rekla je ona komentirajući zahtjev Rusije da joj energenti budu plaćeni u rubljama, prenosi Reuters.
“To bi bio pokušaj da se zaobiđu sankcije. Mi nećemo dozvoliti da naše sankcije budu izbjegnute. Vrijeme kada je energetika mogla da se koristi da biste nas ucjenjivali je prošlo”, rekla je ona, prenosi Tanjug.
Ukrajina tvrdi da je Moskva naredila nasilno odvođenje civila iz Mariupolja u Rusiju
Ukrajina je u četvrtak optužila Moskvu da je nasilno odvela hiljade civila iz razorenog lučkog grada Mariupolja u Rusiju kako bi ih mogli koristiti kao taoce za pritisak na zvanični Kijev da odustane od odbrane države, prenosi AP.
Mjesec dana od početka invazije Rusije, dvije strane su razmijenile teške udarce u onome što je postalo razorni rat do iscrpljenja, prenosi Fena.
Biden: Rusiju treba udaljiti iz G20
Američki predsjednik Joe Biden izjavio je da bi Rusija trebalo da bude uklonjena iz grupe G20 najrazvijenijih zemalja i ekonomija.
“Moj odgovor je, da”, kazao je on na pitanje da li bi Rusiju trebalo isključiti iz G20, prenosi Reuters.
Erdogan: Rusija i Ukrajina se slažu u tehničkim pitanjima, ne i o Krimu
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je izjavio da se Kijev i Moskva slažu u vezi s tehničkim pitanjima na mirovnim pregovorima, ali je dodao da su dvije strane i dalje podijeljene kad je riječ o teritorijalnim pitanjima kao što je Krim.
Obraćajući se novinarima u Briselu nakon samita NATO-a Erdogan je kazao da rezolucije koje usvaja Alijansa ne bi trebalo shvatati kao prijetnju Rusiji ili bilo kojoj trećoj zemlji, već da ih treba vidjeti kao sredstvo odvraćanja, prenosi Reuters.
NATO članica Turska dijeli pomorsku granicu sa Ukrajinom i Rusijom u Crnom moru, ima dobre odnose sa obje zemlje i ponudila se da posreduje u konfliktu, podjseća agencija. Erdogan je kazao da je glavni cilj Turske u okviru napora posredovanja da dovede ukrajinskog i ruskog predsjednika na razgovore.
Macron: Vjerujem da Kina i dalje želi da zaustavi rat u Ukrajini
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da vjeruje da Kina i dalje želi da učini sve da zaustavi rat u Ukrajini i izbjegne bilo šta što bi moglo da dovede do eskaliranja situacije.
“Kina, kao članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i kao velika sila, ne može ništa drugo nego da bude moć posredovanja i umjerenosti i da nam pomogne da uvjerimo Rusiju da zaustavi ovaj rat,” poručio je Macron novinarima poslije sastanka G7 i NATO-a, prenosi agencija Reuters.
“Želim da vjerujem da će Kina biti dosljedna svojoj viziji teritorijalnog suvereniteta i da će nastaviti da pokušava da zaustavi ovaj rat i želim da vjerujem da Kina neće učestvovati ni u kakvom obliku eskalacije”, kazao je francuski predsjednik.
Draghi:Kršenje ugovora je plaćanje ruskog gasa u rubljama
Svaki zahtjev Rusije da dobije plaćanje u rubljama za izvoz gasa predstavljao bi kršenje ugovora, izjavio je italijanski premijer Mario Draghi.
“Ovo je u suštini kršenje ugovora, ovo je važno razumjeti”, poručio je Draghi, prenosi agencija Reuters.
Italijanski premijer rekao je novinarima da se o tom pitanju nije razgovaralo na samitu lidera Grupe sedam, ali će vjerovatno biti pokrenuto na sastanku lidera Evropske unije.
Prethodno je slovenski premijer Janez Janša izjavio da Evropa neće plaćati Rusiji u rubljama račune za naftu i gas.
Scholz upozorio Rusiju da ne koristi hemijsko oružje
Njemački kancelar Olaf Scholz upozorio je Rusiju da ne upotrebljava hemijsko oružje u Ukrajini.
“Ako bi Rusija pripremala operaciju, pravdajući je lažnim razlozima, kako bi koristila hemijsko i biološko oružje u Ukrajini, to bi bilo kršenje svih pravila, sporazuma i konvencija”, rekao je Scholz nakon samita NATO-a u Briselu, prenosi Tanjug.
“Naša briga je ne samo da to istaknemo, već da u razgovorima koje vodimo iznesemo jasno upozorenje: nemojte to da radite“, dodao je Scholz, a prenio Reuters.
Macron: Zapadne sile spremne da pojačaju sankcije
Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da su zapadne sile spremne da pojačaju sankcije protiv Rusije dok nastoje da dodatno izoliraju Moskvu i izdejstvuju prekid vatre.
“Ove sankcije imaju utjecaja i mogu se osjetiti i mi moramo da nastavimo sa njima jer imaju efekt odvraćanja”, rekao je Macron na press konferenciji nakon samita lidera NATO-a i G7 u Briselu, prenosi Reuters.
Rusija protjeruje crnogorskog diplomatu kao odgovor na potez Podgorice
Rusija je u četvrtak proglasila crnogorskog diplomatu nepoželjnom osobom, kao odgovor na raniju odluke vlade Crne Gore da protjera ruskog diplomatu.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je ambasadora Crne Gore u Moskvi Milorada Šćepanovića i uručilo mu notu o proglašenju njegova saradnika u Moskvi nepoželjnom osobom, prenijeli su mediji u Podgorici.
To je odgovor na protjerivanje ruskog diplomate iz Crne Gore, navodi se u saopćenju ruskog ministarstva, prenosi Hina.
Čelnici G7 upozorili Rusiju da ne koristi biološko, hemijsko i nuklearno oružje
Čelnici Skupine sedam industrijaliziranih zemalja svijeta (G7) upozorili su Rusiju da ne koristi biološko, hemijsko ili nuklearno oružje u ratu s Ukrajinom, rekli su u saopćenju objavljenom nakon razgovora u Briselu u četvrtak.
“Upozoravamo protiv svake prijetnje upotrebom hemijskog, biološkog i nuklearnog oružja ili srodnog materijala”, rekli su čelnici G7 u zajedničkoj izjavi koju je objavila Njemačka, prenosi Hina.
Sve su zemlje spremne prihvatiti izbjeglice iz Ukrajine, rekli su.
Što se tiče energetike, čelnici su pozvali države koje proizvode naftu i plin da se ponašaju odgovorno i povećaju opskrbu na međunarodnim tržištima, dodajući da OPEC ima ulogu u tome. Također su rekli da će izbjeći zabranu izvoza hrane.
Borrell uoči sjednice Vijeća EU: Razgovarat ćemo o novim sankcijama Rusiji
Visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell izrazio je nadu da neće doći do upotrebe hemijskog oružja u Ukrajini na koju je Rusija izvršila invaziju prije mjesec dana.
Kako je naglasio u izjavi za novinare uoči sjednice Vijeća EU, nakon mjesec dana rata u Ukrajini šest miliona ljudi je raseljeno, pola populacije djece je raseljeno, a ruska vojska sada ubija civile i bombardiraju gradove, prenosi Fena.
Kaže da su već razgovarali o novim sankcijama, a na sjednici će se odlučiti o konkretnim odgovorima te bi trebale biti ponuđene smjernice kako nastaviti uvoditi nove sankcije Rusiji, ali sankcije usmjerene protiv određenih osoba.
Biden na NATO samitu: Poslat ćemo Ukrajini oružje i opremu vrijednu milijardu dolara
Američki predsjednik Joe Biden danas je na samitu NATO-a u Briselu najavio da će Amerika poslati Ukrajini oružje i drugu sigurnosno-odbrambenu opremu vrijednu milijardu američkih dolara, prenosi AP.
“U proteklih nekoliko sedmica SAD je odlučio poslati sigurnosnu pomoć Ukrajini u vrijednosti od milijarde dolara. Govorim o sistemima protuzračne odbrane, protuoklopnom oružju, dronovima i milionima komada streljiva”, rekao je danas Biden, prenosi Fena.
Biden je pozdravio korake koje saveznici čine kako bi Ukrajini pružili odbrambenu pomoć.
Švicarska je zamrzla 5,75 milijardi franaka ruske imovine
Švicarska je zamrzla rusku imovinu u vrijednosti od 5,75 milijardi švajcarskih franaka (5,62 milijarde eura) od početka njene invazije Ukrajine, rekao je danas visoki zvaničnik ministarstva ekonomije.
Taj iznos obuhvata vrijednosti nekretnina u turističkim oblastima Švicarske, rekao je u razgovoru sa novinarima ambasador Erwin Bollinger, koji je u državnom sekretarijatu privrede, prenosi Beta.
Iznos će vjerovatno još rasti kako budu stizale informacije ministarstvu ekonomije, rekao je on.
Savjetnik Zelenskog: Situacija na frontu ‘praktično zamrznuta’
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog, Oleksij Arestovič, izjavio je danas je situacija na linijama fronta “praktično zamrznuta”.
Komentirajući situaciju na terenu, Arestovič tvrdi da u mnogim oblastima ruske snage nemaju sredstava za ofanzivu, prenio je Reuters.
Generalna skupština UN-a usvojila rezoluciju o pomoći Ukrajini, kritizirala Rusiju
Generalna skupština UN-a u četvrtak je velikom većinom zatražila pristup pomoći i zaštitu civila u Ukrajini i kritizirala je Rusiju zbog stvaranja “strašne” humanitarne situacije nakon što je Moskva prije mjesec dana napala svog susjeda.
Rezolucija koju su izradili Ukrajina i saveznici dobila je 140 glasova za i pet glasova protiv, prenosi Hina.
Suzdržanih je bilo 38 zemalja.
Protiv su bile Rusija, Sirija, Sjeverna Koreja, Eritreja i Bjelorusija.
Rutte i Bettel: Na samitu EU neće biti novih sankcija Rusiji
Lideri Evropske unije neće se složiti oko uvođenja novih sankcija Rusiji tokom dvodnevnog samita koji počinje, izjavio je holandski premijer Mark Rutte.
“Danas ne očekujem konkretne nove sankcije”, rekao je Rutte po dolasku na sastanak 27 lidera evropskog bloka, prenio je Reuters.
“Ne možemo da razmišljamo o sankcijama sa tako velikom grupom, potrebni su nam prijedlozi. Već smo uveli dosta sankcija, sada ulazimo na složeniji teren”, istakao je Rutte.
Luksemburški premijer Xavier Bettel rekao je da nove sankcije EU protiv Rusije zbog napada na Ukrajinu treba da budu uvedene kao reakcija na novi razvoj krize, što, prema njegovim riječima, trenutno nije slučaj.
“Ako želimo da imamo nove sankcije, moramo ih imati kao reakciju na nešto. Za sada situacija ne ide nabolje, to je sigurno”, rekao je Bettel po dolasku na samit.
Ruske snage spriječile evakuaciju iz Marijupolja
Potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk izjavila je da su ruske snage spriječile civile da napuste grad Marijupolj, iako su ukrajinske vlasti pripremile 40 autobusa za njihovu evakuaciju.
Kako prenosi Reuters, Vereščuk nije precizirala na koji način su ruske snage spriječile ljude da odu.
Ukrajina i Rusija više puta su se međusobno optuživale da ne poštuju privremene sporazume o prekidu vatre, kako bi se civilima omogućilo da sigurno napuste grad, prenosi Tanjug.
Ukrajina tvrdi da je uništila veliki ruski desantni brod
Ukrajina je u četvrtak objavila da je uništila veliki ruski desantni brod Orsk u okupiranoj luci Berdjansk na Azovskom moru.
Videosnimka, za koju je Reuters uspio potvrditi da je snimljena iz Berdjanska, pokazuje stup dima koji se diže od požara na doku i bljesak eksplozije, prenosi Hina.
Dva plovila, od kojih se činilo da je jedno oštećeno, viđena su na snimci kako isplovljavaju iz doka dok je treći brod gorio.
Reuters nije mogao potvrditi radi li se o Orsku. Ruski dužnosnici nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentarom izvješća da je brod uništen.
Lloyd's zbog rata očekuje velike zahtjeve za nadoknadom štete
Londonski Lloyd's objavio je u četvrtak da će u ovoj godini biti sučeljen s velikim zahtjevima za nadoknadom štete, povezane s ruskom invazijom na Ukrajinu, izdvojivši među pogođenim sektorima avijaciju.
Londonsko tržište komercijalnog osiguranja traži od svojih članica pojedinosti o izloženosti sukobu, rekao je za Reuters predsjednik Lloyd'sa Bruce Carnegie-Brown, dodajući da je još prerano za procjene o visini gubitka, prenosi Hina.
Lloyd's okuplja oko 100 članica koje “pokrivaju” složene rizike, vezane za, primjerice, avione, brodove i naftne platforme.
Smatra se da bi ruska invazija na Ukrajinu i sankcije kojima ju je Zapad odlučio kazniti mogli izazvati posebno velike gubitke među osiguravateljima u avijaciji.
Zelenski liderima NATO-a: Dajte nam jedan posto svojih aviona i tenkova
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obratio se liderima NATO-a i poručio ima da NATO još može spriječiti dalje stradanje Ukrajinaca u ruskim napadima te ga je pozvao da pošalje Ukrajini svo oružje potrebno za odbranu.
Zelenski je videokonferencijom prisustvovao vanrednom samitu lidera NATO-a, na kojem su čelnici bloka u Briselu razgovarali o ruskom napadu na Ukrajinu.
Zelenski je rekao da već mjesec dana pred očima cijelog svijeta Rusija, koja je decenijama ulagala u vojne tehnologije i vojnu snagu, ruši jednu mirnu državu i svu globalnu sigurnost.
“Nismo dobili jasan odgovor od vas. Ukrajina nema jako oružje protiv projektila. Naše zračne snage su prilično male u odnosu na Rusiju. Stoga je njihova prednost na nebu kao da koriste oružje za masovno uništenje. Ukrajinska vojska odolijeva u neravnopravnim uvjetima. Isto ponavljam mjesec dana. Ukrajini treba neograničena vojna pomoć da zaštiti naše narode i gradove. Tražili smo od vas avione da ne izgubimo toliko naših ljudi. Imate hiljade ratnih aviona, ali niste nam dali ni jedan. Tražili smo tenkove da zaštitimo naše gradove. Imate najmanje 20.000 tenkova. Hoćemo samo jedan posto, daj ili prodaj, ali nismo čuli jasan odgovor, Nedostatak jasnog odgovora na zahtjeve za pomoć je najgora stvar tokom rata”, rekao je Zelenski.
Rusija osudila sporost Ukrajine u mirovnim pregovorima
Predsjednik Rusije Vladimir Putin i Vijeće sigurnosti ove zemlje osudili su u četvrtak sporost Ukrajine u mirovnim pregovorima.
Iz Kremlja je saopšteno da su na sastanku Putin i članovi Vijeća razgovarali o toku mirovnih pregovora, sankcijama uvedenim Rusiji i privrednoj situaciji u zemlji, prenosi Anadolija.
“Učesnici sastanka izrazili su žaljenje zbog sporosti ukrajinske strane u tekućim pregovorima”, navodi se u saopštenju.
U Lavovu se liječe ranjena ili razboljela djeca iz drugih ukrajinskih gradova
U Dječjoj regionalnoj bolnici u Lavovu se liječe djeca koja su povrijeđena tokom ruskih napada na njihovu zemlju ili su se razboljela u tom periodu.
Djeci koja su bila pod bombardiranjem u Kijevu i Harkovu, osim fizikalne terapije, pruža se i psihološka podrška, prenosi Anadolija.
Jedan od ljekara u bolnici izjavio je da su se u toj zdravstvenoj ustanovi liječila 72 pacijenta.
“Radi se o djeca koja su došla iz ratnog područja. Prije svega, to su djeca koja su imala hronične bolesti, a čije stanje je pogoršano”, izjavio je ljekar.
Rusija kaže da protjerivanjem diplomata Poljska uništava odnose
Rusija je u četvrtak optužila Poljsku da pokušava uništiti bilateralne odnose protjerivanjem 45 ruskih diplomata i najavila je oštar odgovor.
Ruski ambasador rekao je da je Poljska, koja je u srijedu objavila da će protjerati diplomate pod sumnjom da rade za rusku obavještajnu službu, također blokirala bankovne račune ambasade, prenosi hina.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da su protjerivanja “svjestan korak prema konačnom uništenju bilateralnih odnosa, čije razaranje naši poljski ‘partneri’ sistematski provode duže vrijeme”.
“Rusija neće ostaviti ovaj neprijateljski napad bez odgovora, koji će natjerati poljske provokatore na razmišljanje i povrijediti ih”, dodaje se u saopćenju.
NATO: Rusija pokušava da stvori izgovor za upotrebu hemijskog oružja
Rusija možda pokušava da stvori izgovor za upotrebu hemijskog oružja u Ukrajini, optužujući Sjedinjene Američke Države i njihove saveznike da pripremaju takav napad, izjavio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
“Djelomično smo zabrinuti zato što vidimo retoriku i vidimo da Rusija pokušava da stvori neku vrstu izgovora, optužujući Ukrajinu, SAD i saveznike NATO-a da se spremaju da upotrebe hemijsko i biološko oružje”, rekao je Stoltenberg novinarima poslije samita NATO-a u Briselu, prenosi agencija Reuters.
Naveo je da bi svaka upotreba hemijskog oružja imala široko rasprostranjene posljedice i da bi potpuno promijenila prirodu sukoba, jer bi to bilo “eklatantno kršenje međunarodnog prava” i bilo bi izuzetno opasno, prenosi BBC.
Više od 150 britanskih vojnika pridružit će se jedinicama NATO u Bugarskoj
Više od 150 britanskih vojnika pridružit će se novoj grupi borbenih jedinica NATO u Bugarskoj, a u toku su pregovori sa Italijom, izjavio je bugarski premijer Kiril Petkov, u trenutku kada NATO pojačava istočni bok nakon ruskog napada na Ukrajinu.
Sjedinjene Američke Države su se već složile da osiguraju Stryker-mehanizovanu pješadijsku četu za bugarsku jedinicu koja će imati do 1.000 vojnika, prenio je Reuters.
“Zajedno pokazujemo koordinaciju i snagu”, rekao je Petkov novinarima u Briselu.
OPEC zabrinut zbog mogućeg EU embarga na rusku naftu
Zvaničnici Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) smatraju da bi eventualni embargo Evropske unije na naftu iz Rusije samo nanio štetu potrošačima, a o svom stavi i zabrinutosti su obavijestili i Brisel, piše Reuters pozivajući se na izvore iz naftnog kartela.
Glavne članice OPEC-a, poput Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, pokušale su da “plivaju u neutralnim vodama” u aktuelnoj krizi između Zapada i Moskve, dok se grupa OPEC+, koja uključuje Rusiju, klonila ukrajinskog pitanja na svojim sastancima o proizvodnoj polici, navodi britanska agencija.
Evropska unija, koja se u velikoj mjeri oslanja na rusku naftu, već je uvela oštre sankcije Rusiji, uključujući zamrzavanje sredstava njene centralne banke, a u 27-članom bloku se trenutno raspravlja o tome da li i kako uvesti sankcije i ruskoj energetskoj industriji.
SAD će primiti do 100.000 ukrajinskih izbjeglica
Sjedinjene Američke Države planiraju primiti do 100.000 Ukrajinaca koji su pobjegli zbog ruske invazije, rekla su dva izvora upoznata s planom, nakon što je mjesec dana bombardiranja pokrenulo najveću izbjegličku krizu u Evropi nakon svršetka Drugoga svjetskog rata.
Očekuje se da će se ta objava vremenski poklopiti sa sastankom američkog predsjednika Joea Bidena i evropskih čelnika u četvrtak radi koordinacije odgovora Zapada na krizu, prenosi Hina.
Izvori s kojima je Reuters razgovarao nisu objasnili kako će se Sjedinjene Američke Države nositi s putnom i useljeničkom logistikom.
NATO će rasporediti 40.000 vojnika na istočnoj granici
Čelnici zapadnog vojnog saveza NATO složili su se ojačati svoju odbranu na istoku kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.
“Aktivirali smo odbrambene planove NATO-a, rasporedili elemente NATO snaga za odgovor i smjestili 40.000 vojnika na naš istočni bok”, objavili su u zajedničkoj izjavi nakon razgovora u Briselu, prenosi Fena BBC.
SAD: Sankcije za 328 članova Dume, ruske firme iz odbrane
Sjedinjene Američke Države uvode sankcije za više desetina ruskih firmi iz sektora odbrane, kao i za 328 članova ruske Dume, saopštilo je američko ministarstvo finansija.
Kako je navedeno u saopštenju, američke vlasti planiraju da osiguraju još više od jedne milijarde dolara za finansiranje humanitarne pomoći onima koji su pogođeni ratom u Ukrajini, javio je Reuters.
Američko ministarstvo finansija navelo je, također, da bi trgovanje zlatom s Rusijom moglo biti sankcionirano američkim zakonom.
NATO šalje četiri jedinice u Slovačku, Rumuniju, Bugarsku i Mađarsku
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je u Briselu da će Alijansa rasporediti četiri borbene jedinice u Slovačku, Rumuniju, Bugarsku i Mađarsku.
Stoltenberg je na konferenciji za novinare u Briselu po okončanju samita NATO-a rekao da je ruski napad na Ukrajinu dugoročno promijenio sigurnosno okruženje, prenosi Tanjug.
Ponovio je da je NATO povećao svoje prisustvo na istoku i da je danas postignut dogovor o borbenim grupama koje će biti poslate u Slovačku, Rumuniju, Bugarsku i Mađarsku.
UNHCR: Raseljeno ili izbjeglo više od polovine dječje populacije
Agencija za djecu Ujedinjenih nacija (UNHCR) saopštila je da je zbog ruske ofanzive u Ukrajini raseljena većina djece.
„Nakon mjesec rata u Ukrajini, 4,3 miliona djece je napustilo domove, od ukoliko 7,5 miliona njih u toj zemlji“, navedeno je.
U toj brojci je 1,8 miliona djece koja su pobjegla u druge zemlje, a 2,5 miliona ih je raseljeno unutar Ukrajine.
UN: Poginulo najmanje 1.035 civila
Ured za ljudska prava Ujedinjenih nacija (OHCHR) potvrdio je da je najmanje 1.035 civila ubijeno, a 1.650 ranjeno otkako je Rusija pokrenula invaziju.
U saopštenju je navedeno da je poginulo 90 djece, te da su stvarne brojke vjerovatno mnogo veće.
NATO produžio Stoltenbergu mandat za godinu
NATO je danas produžio generalnom sekretaru Jensu Stoltenbergu mandat a čelu Alijanse za još jednu godinu, do 30. septembra 2023. godine.
Stoltenberg je trebao odstupiti krajem septembra ove godine i preuzeti novu dužnost guvernera Centralne banke Norveške.
Rat u Ukrajini bacio sjenu na ekonomiju eurozone u martu
Ekonomija eurozone usporila je u martu pod utjecajem rata u Ukrajini i sankcija Rusiji zbog invazije, koji su pogodili potražnju, povećali troškove kompanija i izazvali nove probleme u nabavi, pokazalo je u četvrtak objavljeno istraživanje.
Indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru eurozone pao je u martu za jedan bod u odnosu na februar, na 54,5 bodova, izvijestio je S&P Global, koji je nedavno kupio londonsku kompaniju Markit, autora dosadašnjih izvještaja.
Otvaranje ekonomije nakon ublažavanja pandemijskih ograničenja zasjenili su rat u Ukrajini i sankcije Rusiji, koji su oslabili potražnju, pojačali neizvjesnost, i podigli troškove, uz obnovljene probleme u nabavnim lancima.
“Podaci iz istraživanja naglašavaju neposredan i značajan utjecaj rata Rusije i Ukrajine na ekonomiju eurozone i potcrtavaju rizik pada aktivnosti u eurozonie u drugom tromjesečju”, rekao je glavni poslovni ekonomist S&P Globala Chris Williamson.
Ruska berza ponovo radi, rast akcija dvocifren
Ruske akcije su uzletjele danas, prvog trgovačkog dana poslije skoro jednomjesečne pauze, pri čemu je rast akcija proizvodnih kompanija nadoknadio oštar pad dionica Sberbanke i Aeroflota.
Vlada Rusije je 1. marta saopštila da će iz Nacionalnog fonda bogatstva (NWF) usmjeriti do 1.000 milijardi rubalja (10,5 milijardi dolara) na kupovinu ruskih akcija koje je uzdrmala masovna rasprodaja prošlog meseca, ali nije poznato da li je taj novac već kanalisan na tržište kapitala, a iz Ministarstva finansija nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentarom, prenosi Reuters.
Na Moskovskoj berzi je danas samo djelimično obnovljeno trgovanje akcijama, pošto su na snazi i dalje ograničenja trgovine sa strancima i zabrana “šortovanja” ruskih akcija (špekulativna trgovina gdje investitor ”pozajmi” od brokera akcije za koje očekuje da će pasti, proda ih po aktuelnoj cijeni, a kad im cijena padne ponovo ih kupi, ostvari profit i u utvrđenom roku ih vrati brokeru uz dogovorenu proviziju).
Referentni indeks MOEX skočio je za više od 11 posto na jutarnjem trgovanju, ali je kasnije smanjio dio dobitaka i u plusu je za 4,4 posto, na 2.580 poena u odnosu na srijedu. Trgovanje akcijama denominovanim u dolarima, čiju vrijednost mjeri indeks RTS, obustavljeno je.
Najveći skok cijena zabilježile su akcije energetskih kompanija, poput proizvođača gasa Novateka, naftne kompanije Rosnjeft i Lukoil, kao i gasni gigant Gasprom, koje su porasle u rasponu od 10 do 20 posto.
Akcije rudarskog giganta Nornikla su takođe ojačale za 10 procenata.
S druge strane, akcije vodećeg avio-prevoznika Aeroflota su potonule za oko 20 procenata na početku trgovanja, da bi zatim smanjile gubitak na 16 posto, dok je drugi po veličini ruski zajmodavac, banka VTB, koja je pod sankcijama Zapada, pala za oko 5,0 posto.
Ruska rublja je nastavila oporavak, ojačavši za 2,0 procenta i trguje se na nivou blizu 96 rubalja za dolar na Moskovskoj berzi. Nacionalna valuta Rusije je juče dostigla najjači nivo prema dolaru u posljednje tri nedjelje od 94,975 rubalja za dolar, nakon što je predsjednik Vladimir Putin saopštio da će zemlja ubuduće prodavati svoj gas „neprijateljskim“ državama samo za rublje.
U odnosu na euro, rublja je porasla za 2,5 posto na 105,29, nastavljajući da se penje sa historijskog minimuma od 132,4 rublje za euro koji je zabilježila na trgovanju u Moskvi ranije ovog meseca, navodi Reuters.
Bugarska povlači ambasadora u Rusiji na konsultacije
Bugarska će povući svog ambasadora u Moskvi na konsultacije, saopštio je danas bugarski premijer Kiril Petkov.
Petkov je rekao da je takav potez odgovor na, kako je naveo, “nediplomatske, oštre i nepristojne” komentare ambasadorke Rusije u Sofiji Eleonore Mitrofanove.
Mitrofanova je ranije ove nedjelje, u intervjuu za televiziju Rusija 24 rekla da bugarski narod ne podržava retoriku i stav Bugarske prema specijalnoj operaciji Rusije u Ukrajini.
“Ono što ćemo uraditi jeste da ćemo pozvati našeg ambasadora u Rusiji na konsultacije u Bugarsku, sve diplomate znaju šta to znači”, rekao je Petkov, a prenosi TAS S.
Petkov je dodao da “obično, kada jedna zemlja povuče ambasadora na konsultacije, druge bi trebalo da je slijede”, dodaje Reuters.
Ukrajinski ministar poljoprivrede podnio ostavku
Ukrajinski ministar poljoprivrede Roman Leščenko podnio je ostavku, kazao je u četvrtak njegov pomoćnik za Reuters, ne navodeći razloge.
Pomoćnik, koji je želio ostati anoniman, kaže da će parlament o prihvaćanju njegove ostavke glasati možda već u četvrtak.
Zastupnik Mikola Solskij pristao je preuzeti novu funkciju.
Leščenko je dao ostavku točno mjesec dana nakon što je počela ruska invazija na Ukrajinu kojom je započeo rat poguban za proljetnu žetvu i izvoz poljoprivrednih proizvoda Ukrajine.
Leščenko je ove sedmice u intervjuu za Reuters izjavio da je područje proljetne žetve ove godine prepolovljeno u usporedbi s 2021. Ono danas zauzima 7 miliona hektara što je upola manje od 15 miliona hektara predviđenih prije ruske invazije.
Ukrajina je veliki svjetski poljoprivredni proizvođač i izvoznik.
Ukrajina je već zabranila izvoz raži, zobi, prosa, heljde, soli, šećera, mesa i stoke, te uvela dozvole za izvoz pšenice, kukuruza i suncokretovog ulja.
Kremlj: Abramovič učestvovao u ranoj fazi pregovora
Kremlj je objavio da je sankcionisani ruski milijarder Roman Abramovič igrao ulogu u ranoj fazi pregovora između Rusije i Ukrajine, ali da je taj proces sada u rukama dva pregovaračka tima.
„Učestvovao je u inicijalnoj fazi“, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov.
Zapadne vlade sankcionisale su Abramoviča i još nekoliko ruskih oligarha kako bi izolovale Putina i njegove saveznike.
Nove britanske sankcije za 65 pojedinaca i organizacija
Vlada Velike Britanije objavila je da je uvele nove sankcije za još 65 ruskih pojedinaca i organizacija, uključujući „banke, kompanije za odbranu i oligarhe“.
Navela je da sankcije ciljaju na „odsijecanje vitalne industrije koja pogoni Putinovu ratnu mašineriju“.
Među pojedincima su Eugen Švidler, oligarh za kojeg je rečeno da ima „bliske poslovne veze“ sa vlasnikom engleskog fudbalskog kluba Chelsea, i Polina Kovaleva, pokćerka ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova.
„Ti oligarsi, biznismeni i plaćeni razbojnici saučesnici su u ubistvima nevinih civila i ispravno je da plaćaju cijenu”, rekla je britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss u izjavi, dodajući da “neće biti popuštanja” u pritiscima na Putina i rusku ekonomiju dok se ofanziva Moskve nastavlja.
ž
Reporter Al Jazeere: NATO vjeruje da je ruska ofanziva u najvećoj mjeri zaustavljena
Reporter Al Jazeere James Bays je, u javljanju iz sjedišta NATO-a u Briselu, rekao da alijansa vjeruje da je ruska ofanziva „u najvećoj mjeri zaustavljena“, te da Moskva „trpi velike gubitke“.
Citirajući neimenovanog visokog vojnog zvaničnika iz NATO-a, Bays je dodao da NATO procjenjuje da je ubijeno između sedam i 15 hiljada ruskih vojnika.
„Ali ako u računicu uzmemo broj onih koji su ranjeni ili zarobljeni, onda bi broj ruskih vojnika koji se više nisu sposobni boriti mogao biti između 30 i 40 hiljada“, kazao je.
No, Bays kaže i da neki zvaničnici vjeruju da bi opkoljeni Mariupolj mogao pasti u ruske ruke u roku od nekoliko dana.
„To bi bilo veoma važno za stanje na ratištu, važna, ali isto tako barbarska pobjeda Rusije“, kaže.
Borrell: Rusija trenutno nema interes za pregovore
Ruska vlada trenutno nema interes za pregovore o prekidu vatre u Ukrajini jer njena vojska nije postigla ciljeve, rekao je šef Evropske unije za vanjsku politiku Josep Borrell.
„Rusija u ovom trenutku ne želi sjesti i pregovarati ni o čemu. Ona želi okupirati teritoriju“,, rekao je Borrell.
„Želi izolirati Ukrajinu od mora. Pregovarat će jedino ako osigura snažnu poziciju“.
Evropska unija i njeni saveznici će nastaviti isporučivati vojnu opremu ukrajinskoj vojsci, dodao je.
Stoltenberg: Zona zabrane letova značila bi napad na Rusiju
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da bi objava zone zabrane letova iznad Ukrajine značilo da bi alijansa trebala izvesti masovni napad na rusku protuzračnu odbranu.
„To znači da bi postojao veoma visok rizik od rata između NATO-a i Rusije“, rekao je.
Ukrajinska vojska: Rusija izgubila oko 15.800 vojnika
U mjesec invazije na Ukrajinu, Rusija je izgubila oko 15.800 vojnika, objavio je Generalštab ukrajinskih oružanih snaga.
Rusi su također, navode na Facebooku, ostali bez 530 tenkova, 1.597 oklopnih vozila, 108 aviona, 124 helikoptera i 50 dronova.
Dodaje se da brojke ne mogu biti potvrđene zbog intenzivnih neprijateljstava.
Stoltenberg: Ruska upotreba hemijskog oružja bi fundamentalno promijenila sukob
Ruska upotreba hemijskog oružja bi “fundamentalno promijenila prirodu sukoba”, izjavio je u četvrtak generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
Obraćajući se novinarima prije vanrednog samita lidera NATO-a, Stoltenberg je naveo da bi ruska upotreba hemijskog oružja u ratu značila “katastrofu za narod Ukrajine” i uključivala bi “široko rasprostranjene i teške posljedice” po saveznike u Alijansi.
Stoltenberg nije htio špekulisati o konkretnom odgovoru NATO-a u slučaju hemijskog napada koji se može proširiti na zemlje članice, ali je podvukao da je “NATO uvijek spreman da se brani, štiti i reaguje na bilo koju vrstu napada.”
Ukrajina: Rusija pojačava zračne napade
Rusija pojačava zračne napade, a u posljednja 24 sata registrovano je više od 250 letova, tvrdi zapovjedništvo ukrajinske vojske.
Dan prije, bilo je 60 ruskih letova manje, naveli su ukrajinski zvaničnici.
Glavne zone i dalje su okolina Kijeva, Černihiva i Harkova.
Ukrajiska vojsk tvrdi da je u srijedu pogođeno 11 „neprijateljskih zračnih meta“, među kojima su sedam aviona, helikopter, dron i dva krstareća projektila.
Ministarstvo: Uništen ruski brod u Berdiansku
Ruski broj u azovskoj luci Berdiansk je uništen, tvrdi ukrajinsko ministarstvo odbrane.
Nije iznijelo detalje, ali je postavil video-snimak na kojem se vidi veliki oblak dima u luci.
Brod pod imenom Orsk, služio je za transport i iskrcavanje vojnika.
Berdiansk, grad sa oko sto hiljada ljudi, ruske trupe zauzele su 27. februara, tri dana nakon početka invazije.
Grad je bio važna luka za izvoz pšenice, suncokretovog ulja i čelika iz Ukrajine dok Rusija nije uvela blokadu Azovskog mora za ukrajinska i međunarodna plovila.
Guverner: Ruski napad bijelim fosfornim bombama
Rusija je u napadu na stambene zone u regiji Luganska koristila bijele fosforne bombe, rekao je guverner.
Sergij Hajdai je na svom kanalu na Telegramu napisao da su udarima ubijene četiri osobe.
Uništeno je 13 kuća, a zapaljeno ih je 16.
Ukrajinski zvaničnici konstantno optužuju Rusiju da koristi fosforne bombe, koje izazivaju vatri koja se širi na veliko područje.
Upotreba takvih bombi izaziva teške ozljede ili užasnu smrt, a Ženevskom konvencijom iz 1977. ona je zabranjena ako ugrožava civile.
Zvaničnik: Raspadajuća tijela ruskih vojnika rizik po okolinu
Ukrajinski zdravstveni zvaničnik rekao je da Rusija ne odvlači mnoga tijela ubijenih vojnika, te da njihovi raspadajući leševi predstavljaju prijetnju po okoliš.
Rusija „ih ne treba, ne odnosi, oni ostaju ovdje i predstavljaju veliku prijetnju, naročito po okoliš“, rekao je Anatolij Kotljara, prvi zdravstveni zvaničnik regije Sumi, za agenciju UNIAN.
Većina tijela koja preuzme, naveo je, Rusija prevozi u Bjelorusiju, a tek potom ih predaje porodicama.
UN danas o rezoluciji kojom osuđuje Rusiju
Generalna skupština Ujedinjenih naroda u četvrtak će glasati o rezoluciji koju je podržalo više od 90 država, a kojom se Rusija osuđuje za eskalaciju humanitarne krize u Ukrajini i od nje zahtjeva da odmah obusta neprijteljstva, napade na civile, škole i bolnice.
Moskva je rezoluciju nazvala „antiruskom“ i optužila je zemlje koje je podržavaju da zapravo nisu zabrinute za humanitarno stanje na terenu, tvrdeći da žele politizirati pomoć.
U srijedu je Vijeće sigurnosti odbilo rusku rezoluciju u kojoj se spominju rastuće humanitarne potrebe Ukrajine, ali bez spominjanja ruske invazije koja je milione Ukrajinaca ostavila u potrebi za vodom, hranom i skloništem.
Zvaničnik: Veliki požar u regiji Sumi
Dmitro Živicki, guverner regije Sumi rekao je da radnici hitnih službi nemaju pristup mjestu velikog požara koji je izbio u gradu Trostianec.
„Treći dan zaredom, Trostianec ostaje u centru pažnje. U toku je velika borba“, rekao je.
„Zbog granatiranja i borbi, vatrogascima je nemoguće doći i ugasiti požar.“
Harkov: Pod ruševinama pronađena 24 tijela
Spasilački timovi otkrili su tijela 24 osobe pod ruševinama regionalne administracije Harkova, koja je granatirana 1. marta, sudeći prema ukrajinskim hitnim službama.
Spasioci nastavljaju pretrživati ruševine, rekao je glasnogovornik službi lokalnim medijima.
Japanu nejasno kako će Rusija prodavati energente u rubljama
Japanski ministar finansija Shunichi Suzuki rekao je da Tokio ne zna kako Rusija misli uvesti uvođenje rublja u prodaju svojih energenata „neprijateljskim“ državama.
„Procjenjujemo situaciju koja je misteriozna, jer ne shvatamo kako će Rusija ovo uraditi“, rekao je u parlamentu.
Japan, koji je Rusija označila neprijateljskom državom, zajedno sa SAD-om i zemljama članicama EU-a, u 2021. je uvezla 4,1 posto ruske sirove nafte i 7,2 posto plina.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u srijedu da će tražiti plaćanje u rubljama za prodaju plina “neprijateljskim” zemljama, uključujući Japan, nakon zapadnih sankcija protiv njegove invazije na Ukrajinu.
SAD: Ruske snage se ukopavaju i pripremaju defanzivnu poziciju blizu Kijeva
Viši američki zvaničnik rekao je da se čini da se ruske snage ukopavaju i pripremaju odbrambenu poziciju na udaljenosti od 15 do 20 kilometara od Kijeva, dok nastavljanju bilježiti mali, ili nikakav napredak u borbama za ulazak u centar grada.
„U osnovi se ukopavaju i uspostavljaju odbrambenu poziciju“, rekao je zvaničnik koji je govorio pod uslovom anonimnosti. “Nije da ne napreduju, već trenutno to ne pokušavaju“.
U nekim slučajevima istočno od Kijeva, ukrajinske snage uspjele su odbiti Ruse natrag, dodao je zvaničnik, koji kaže da su ruske trupe 20 do 30 kilometara istočno, te oko 55 kilometara sjeveroistočno od grada.
Zelenski traži ‘efikasnu i neograničenu’ podršku NATO-a
Ukrajinski predjednik Volodimir Zelenski od članica NATO-a je zatražio da njegovoj zemlji omoguće „efikasnu i neograničenu“ podršku, uključujući i oružje potrebno za rusku invaziju.
Govoreći uoči samita NATO-a i Grupe G7 u Briselu, Zelenski je rekao da Ukrajina „očekuje ozbiljne korake“ od Zapada i njegovih saveznika.
„Tražimo da NATO objavi da će potpuno asistirati Ukrajini da dobije ovaj rat, očisti svoju teritoriju i uspostavi mir u Ukrajini“, rekao je Zelenski.
Apelovao je na zapadne države da ostanu ujedinjene u pokušajima Rusije da „lobira za svoje interese“.
„Vidjet ćemo ko je prijatelj, a ko partner, a ko nas je prodao i izdao“, dodao je u emotivnom govoru. Zajedno nećemo dozvoliti Rusiji da slomije ikoga u NATO-u, EU-u ili G7, slomije ga i uvuče ga na stanu rata“.
Ukrajina koristi tehnologiju prepoznavanje lica poginulih ruskih vojnika
Zamjenik ukrajinskog premijera Mihailo Fedorov rekao je da Kijev koristi tehnologiju prepoznavanja lica kako bi identificirao poginule ruske vojnike i pronašao njihove porodice kako bi ih informisao o smrti.
Fedorov je rekao Reutersu da Ukrajina koristi softver američke kompanije Clearview AI da pronađe račune na društvenim mrežama koje su koristili poginuli Rusi.
Zvaničnici potom stupaju u vezu sa rođacima i dogovaraju se o predaji tijela, dodao je.
„Iz poštovanja prema majkama poginulih, širimo ove informacije putem društvenih mreža kako bismo porodicama barem dali do znanja da su izgubili sinove i kako bismo im potom omogućili da dođu po njihova tijela”, rekao je Fedorov.
Nije precizirao koliko je poginuih identificirano, ali je rekao da je procenat „visok“.
Britanija: Uspješni kontraudari Ukrajinaca blizu Kijeva
Britansko ministarstvo odbrane tvrdi da ukrajinske snage vrše uspješne kontraudare na ruske položaje u mjestima blizu Kijeva.
„Postoji realna mogućnost da ukrajinske snage okruže ruske u Buči i Irpinu“, reklo je ministarstvo u posljednjem saopštenju, pozivajući se na obavještajne podatke.
Dodaju da će ti kontraudari vjerovatno „poremetiti sposovnost ruskih snaga da se reorganiziraju i nastave ofanzivu prema Kijevu“.
Velika Britanija isporučuje još 6.000 projektila i novac za plate vojnika
Velika Britanija će Ukrajini dati još šest hiljada projektila, među kojima je protutenkovsko, kao i visokoeksplozivno oružje, kao i 25 miliona funti (oko 33 miliona dolara) pomoći kojom će se isplatiti ukrajinske vojne i policijske snage.
Velika Britanija je Ukrajini ranije predala 4.000 protutenkovskih projektila.
