Predstavnici Zapada u Briselu ujedinjeni protiv Rusije

Vanredni samit lidera zemalja članica NATO-a u Briselu najavljen je kao jedan od najvažnijih u historiji Alijanse.

Čelnici zemalja članica NATO-a na zajedničkoj fotografiji prije početka sastanka u Briselu (EPA)

Zapadni čelnici u četvrtak su pokazali svoje jedinstvo protiv ruskog napada na Ukrajinu – Washington je najavio dodatnu vojnu pomoć Ukrajini, London je uveo nove sankcije protiv Moskve, a NATO poslalo još vojnika na svoje istočno krilo, izvijestio je Reuters, prenosi Hina.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je članice NATO-a, Evropske unije i G7, okupljene u Briselu, da pomognu Kijevu u borbi protiv ruskog napada koji je odnio hiljade života i iz domova protjerao četvrtinu od ukupno 44 miliona Ukrajinaca.

„Odlučni smo nastaviti nametati troškove Rusiji kako bi došlo do kraja ovog brutalnog rata“, rekao je glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pred čelnicima okupljenima u sjedištu saveza u belgijskoj prijestolnici.

„Raspravljat ćemo o savezničkoj podršci Ukrajini. Osvrnut ćemo se i na NATO-ve inicijative o osnaživanju naše odbrane sada i u godinama koje dolaze“.

Američki predsjednik Joe Biden na sastanku iza zatvorenih vrata kazao je da se zalaže za slanje još vojnika na istočno krilo saveza i da će Washington podržati Ukrajinu s protubrodskim raketama.

NATO je ponovno odbacio pozive Kijeva da stane u odbranu ukrajinskog zračnog prostora, a Zelenski, govoreći putem videoveze, kritizirao je zapad jer nije opskrbio Ukrajinu tenkovima ili modernim proturaketnim sistemima.

Stoltenberg je ponovio kako NATO neće slati vojsku ili avione u Ukrajinu. Otkrio je kako će zbog rata ostati na trenutnom položaju i nakon isteka mandata ove godine.

„NATO tek treba pokazati što savez može učiniti za spas ljudi“, rekao je ukrajinski predsjednik na sastanku, upozorivši da ruski predsjednik Vladimir Putin planira napasti i istočne članice – Poljsku i Baltičke države.

NATO je pojačao vojnu prisutnost na svojim istočnim granicama, s oko 40 hiljada vojnika raspoređenih od Baltika do Crnog mora. Na susretu u četvrtak trebalo bi se dogovoriti slanje još četiri borbene jedinice u Bugarsku, Rumuniju, Mađarsku i Slovačku.

Sankcije i energetika

NATO procjenjuje da je u Ukrajini živote izgubilo već 15 hiljada ruskih vojnika, a da je zbog ozljeda, smrti ili zatočeništva izvan borbe njih 40 hiljada.

Britanija je u četvrtak sankcionirala još ruskih banaka, uključujući Gazprombank i Alfa Banku, kao i ženu za koju London tvrdi da je pokćerka ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova.

„Putin je već prešao crvenu liniju barbarizma“, rekao je britanski premijer Boris Johnson.

„Što strožje naše sankcije, to više pomažemo Ukrajini i ova stvar će biti brže gotova“, dodao je.

O dodatnim sankcijama Rusiji raspravljat će se na vanrednom sastanku članica G7 – šest članica NATO-a i Japana. Isti dan sastat će se 27 članica EU-a.

„Paralizirajmo Putinov ratni stroj. Nafta i plin su u njegovom srcu“, naglasila je estonska premijerka Kaja Kallas.

Evropska unija, u koju je već stiglo 3,6 miliona ukrajinskih izbjeglica, spora je u tranziciji s ruskih energenata koji i dalje zadovoljavaju većinu njenih energetskih potreba.

Izvor: Agencije

Reklama