NATO pozvao Rusiju i Bjelorusiju na odgovornost

Čelnici država i vlada NATO saveznika sastali su se u četvrtak u Briselu kako bi raspravljali o agresiji Rusije na Ukrajinu, što je, kako su naveli, najveća prijetnji po euroatlantsku sigurnost u posljednjih nekoliko desetljeća, javio je Al Jazeerin reporter Ivica Puljić.

“Rat Rusije protiv Ukrajine narušio je mir u Europi i uzrokovao ogromnu ljudsku patnju i uništenja. Najoštrije osuđujemo rusku invaziju na Ukrajinu”, navedeno je u deklaraciji koju je potpisalo trideset čelnika NATO članica.

Pozvali su ruskog predsjednika Vladimira Putina da odmah zaustavi rat i povuče vojne snage iz Ukrajine, Bjelorusija da prekine biti suučesnik ruske agresije na Ukrajinu, a Kinu da prestane širiti lažne narative Kremlja.

“Pozivamo Rusiju i Bjelorusiju na odgovornost. Velike sankcije i veliki financijski gubitci nametnuti su Rusiji kako bi se okončao ovaj rat. I dalje smo odlučni održavati koordiniran međunarodni pritisak na Rusiju. Nastavit ćemo blisko surađivati ​​s relevantnim sudionicima i drugim međunarodnim organizacijama, uključujući Europsku uniju. Transatlantska koordinacija i dalje je ključna za učinkovit odgovor na trenutnu krizu”, naveli su, naglašavajući jedinstvenost u odlučnosti da se suprotstave “pokušajima Rusije da uništi temelje međunarodne sigurnosti i stabilnosti”.

Poziv na odgovornost

Također su pozvali sve države, uključujući Narodnu Republiku Kinu, da podržavaju međunarodni poredak, uključujući načela suvereniteta i teritorijalnog integriteta, kako je sadržano u Povelji Ujedinjenih naroda, da se suzdrže od potpore ruskim ratnim naporima na bilo koji način i da se suzdrže od svake akcije koja pomaže Rusiji da zaobiđe sankcije.

“Zabrinuti smo nedavnim javnim komentarima kineskih dužnosnika i pozivamo Kinu da prestane širiti lažne narative Kremlja, posebno o ratu i NATO-u, te da promiče mirno rješenje sukoba”, rekli su.

Rusiju su pozvali da omogući brz, siguran i nesmetan humanitarni pristup i siguran prolaz za civile te da omogući isporuku humanitarne pomoći u Mariupolj i druge opkoljene gradove.

“Radit ćemo s ostatkom međunarodne zajednice kako bismo odgovorne za kršenja humanitarnog i međunarodnog prava, uključujući ratne zločine, pozvali na odgovornost. Duboko smo zabrinuti zbog povećanog rizika od seksualnog nasilja i trgovine ljudima”, poručili su.

“Također osuđujemo napade na civilnu infrastrukturu, uključujući one koji ugrožavaju nuklearne elektrane. Nastavit ćemo se suprotstavljati ruskim lažima o njezinom napadu na Ukrajinu i razotkriti izmišljene priče ili izmišljene operacije, ‘lažne zastave’, kako bismo pripremili teren za daljnju eskalaciju, uključujući onu protiv civilnog stanovništva Ukrajine. Bilo kakva upotreba kemijskog ili biološkog oružja od strane Rusije bila bi neprihvatljiva i rezultirala bi teškim posljedicama”, dodali su.

Odbrambeni planovi NATO-a

Poručili su da Rusija mora pokazati da je ozbiljna u pregovorima tako što će odmah provesti primirje.

“Pozivamo Rusiju da se konstruktivno uključi u vjerodostojne pregovore s Ukrajinom kako bi se postigli konkretni rezultati, počevši od održivog primirja i idući prema potpunom povlačenju svojih vojnika s ukrajinskog teritorija”, naveli su.

Naveli su i da su, kao odgovor na ruske akcije, aktivirali obrambene planove NATO-a, rasporedili elemente NATO snaga za odgovor i postavili 40.000 vojnika na istočni bok, zajedno sa značajnim zračnim i pomorskim sredstvima, pod izravnim zapovjedništvom NATO-a, uz potporu savezničkih nacionalnih snaga.

“Također uspostavljamo četiri dodatne multinacionalne borbene skupine u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj. Poduzimamo sve mjere i odluke kako bismo osigurali sigurnost i obranu svih saveznika u svim domenama i pristupom od 360 stupnjeva. Naše mjere ostaju preventivne, proporcionalne i ne-eskalirajuće”, poručili su.

Dodali su da će pojačati spremnost za kemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje.

“Donijet ćemo daljnje odluke kada se sastanemo u Madridu”, rekli su.