Preminula Madeleine Albright
Albright je bila prva američka državna sekretarka koja je pomogla u usmjeravanju vanjske politike Zapada nakon Hladnog rata te prva koja je pokazala svijetu satelitske snimke masovnih grobnica kod Srebrenice.
Umrla je Madeleine Albright, prva američka državna tajnica koja je pomogla u usmjeravanju vanjske politike Zapada nakon Hladnog rata. Imala je 84 godine. Njezina smrt potvrđena je u e-poruci osoblju Albright Stonebridge Group, globalne strateške tvrtke koju je osnovala Albright.
Albright je bila središnja figura u administraciji predsjednika Billa Clintona, prvo je bila američka veleposlanica pri Ujedinjenim narodima prije nego što je u drugom Clintonovom mandatu postala najviši diplomat.
Zagovarala je širenje NATO-a, zalagala se za intervenciju saveza na Balkanu kako bi zaustavila genocid i etničko čišćenje, nastojala je smanjiti širenje nuklearnog oružja i zagovarala ljudska prava i demokraciju diljem svijeta.
Bila je lice američke vanjske politike u desetljeću između kraja Hladnog rata i rata protiv terorizma potaknutog napadima 11. rujna 2001.godine, eri koju je najavio predsjednik George H.W. Bush kao “novi svjetski poredak”.
SAD, posebno u Iraku i na Balkanu, izgradile su međunarodne koalicije i povremeno vojno intervenirale kako bi povukle autokratske režime, a Albright – samoidentificirana “pragmatična idealistkinja” koja je skovala izraz “asertivni multilateralizam” da opiše vanjsku politiku Clintonove administracije.
Odrasla u obitelji koja je pobjegla od nacista i komunista u Europi sredinom 20. stoljeća kako bi oblikovala svoj svjetonazor. Ona je vidjela SAD kao “neophodnu naciju” kada je u pitanju korištenje diplomacije potpomognute upotrebom sile za obranu demokratskih vrijednosti diljem svijeta.
“Mi stojimo visoko i vidimo dalje od drugih zemalja u budućnost, i vidimo opasnost ovdje za sve nas”, rekla je 1998.
“Znam da su američki muškarci i žene u uniformama uvijek spremni na žrtvu za slobodu, demokraciju i američki način života.”
Uloga u ratu u BiH
Kao veleposlanica ostavila je dubok trag u Ujedinjenim narodima. Osobito zbog ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Prva je pokazala svijetu satelitske snimke masovnih grobnica kod Srebrenice 1995. godine.
Zalagala se za američku vojnu intervenciju u BiH te na Kosovu i ključna je osoba u administraciji koja je tražila zračne napade oko Sarajeva na srpske položaje što je okončalo opsadu Sarajeva.
Za Daytonski sporazum je uvijek govorila da je on početak, a ne kraj: “Daytonski mirovni sporazum nije sveto slovo na papiru”, znala je reći.