EK predlaže zajedničku nabavku plina i popunjavanje skladišta

Evropska komisija predložila je da zemlje članice Evropske unije zajedničkom nabavkom kupuju plin i da se uvede obaveza da skladišta plina budu najmanje 80 posto popunjena prije sljedeće zime, a za naredne godine 90 posto.

“Globalna i evropska energetska tržišta prolaze kroz turbulentna vremena, pogotovo nakon ruske invazije na Ukrajinu. Evropa mora poduzeti brze mjere kako bi osigurala opskrbu energijom za sljedeću zimu i ublažila pritisak visokih računa za energiju na naše građane i poduzeća”, izjavila je komesarka za energetiku Kadri Simson.

Komisija je najavila da će u maju predstaviti detaljan plan za postupno okončanje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima do 2027. godine, kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.

EU uvozi oko 40 posto plina iz Rusije.

U međuvremenu, EU i članice nastoje pronaći način kako brzo ograničiti rastuće račune za energiju i pronaći alternativu u slučaju prekida isporuka plina i nafte iz Rusije.

Komisija je iznijela nekoliko prijedloga, o čemu će raspravljati čelnici država članica EU-a na svom samitu u četvrtak i petak.

Model nabavke vakcina

Komisija je preporučila zemljama članicama da kroz zajedničku nabavku na nivou EU-a kupuju plin prema modelu po kojem su nabavljane vakcine protiv COVID-19.

Proteklih dana više vlada država članica EU-a predlagalo je različita rješenja za problem galopirajućeg rasta cijena električne energije.

Jedna od opcija je limitiranje cijena električne energije, a druga da se uspostavi tijelo pod državnom kontrolom koje bi kupovalo električnu energiju i prodavalo određenim potrošačima ispod tržišne cijene.

Također su neke članice predložile ograničavanje cijena električne energije uz kompenzaciju proizvođačima za razliku između gornje i tržišne cijene.

“Ne postoji jednostavan odgovor za rješavanje visokih cijena električne energije, s obzirom na raznolikost situacija među državama članicama u smislu njihovog energetskog miksa, organizacije tržišta i razine međusobne povezanosti”, navodi EK, dodajući da će razmotriti sve opcije.

Ističe da svaka od predloženih opcija ima prednosti i nedostatke, ali i da je važno da države članice ne poduzimaju ništa same, nego u dogovoru s ostalim članicama.

Što se tiče prijedloga o limitiranju cijena električne energije, EK kao nedostatak navodi da bi to moglo negativno utjecati na investicije u obnovljive izvore energije.

Cijena plina skočila za 20 posto

Cijena plina u Evropi premašila je 1.350 dolara za 1.000 kubnih metara nakon naredbe ruskog predsjednika Vladimira Putina da se “neprijateljskim zemljama” plin prodaje samo za rublje.

Cijena plina za isporuku u aprilu skočila je na holandskom TTF čvorištu za skoro 20,3 posto, na 1.353 dolara za 1.000 kubika, ili na 118,75 eura po megavat-satu po trenutnom kursu euro/dolar, prema podacima sa londonske ICE berze, prenosi Tanjug, pozivajući se na Tass.

Putin je rekao da Rusija neće prihvatati plaćanje za isporuke prirodnog plina u “kompromitiranim” valutama, uključujući dolare i eure, i da će preći na plaćanje u rubljama.

Precizirao je da će se predstojeće izmjene ugovora s “neprijateljskim zemljama” ticati samo valute plaćanja, koja će biti promijenjena u rusku rublju.

Putin je naredio vladi da izda odgovarajuću direktivu Gazpromu o izmjenama postojećih ugovora.

Ministarstvo finansija i ruska centralna banka bi trebale u roku od sedam dana utvrditi proceduru po kojoj će uvoznici plina kupovati rublje na domaćem tržištu.