Ukrajina: Ruski napadi na škole, medicinske objekte, zgrade…

Američki zvaničnik tvrdi da je Rusija dosad ispalila više od hiljadu projektila na Ukrajinu.

Najmanje 21 osoba je poginula, a 25 je povrijeđeno u ruskom granatiranju Merefe, kazali su lokalni tužioci (Reuters)
  • Britanski obavještajci kažu da je ruski napredak minimalan posljednjih dana.
  • Rusko-ukrajinski pregovori nastavljaju se online.
  • Agencija UN-a tvrdi da je u Ukrajini dosad poginulo više od 700 civila, među kojima 52 djece.
  • U granatiranju Merefe najmanje 21 osoba poginula, tvrde lokalni tužioci.
  • Najmanje jedna osoba poginula, a tri su povrijeđene u padu projektila na Kijev.
  • Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nazvao je Rusiju terorističkom državom.
  • Nakon Bidena, Putina ratnim zločincem nazvao i Antony Blinken.
  • Više od tri miliona Ukrajinaca prisiljeno je napustiti zemlju, prema podacima Ujedinjenih nacija.

U nastavku donosimo najnovije vijesti iz Ukrajine:


Puljić: Kina i Indija prvi put odbile biti uz Rusiju u Vijeću sigurnosti

Kina i Indija nisu pristale da budu uz Rusiju u njihovom prijedlogu rezolucije o humanitarnoj krizi u Ukrajini, javlja Ivica Puljić, reporter Al Jazeere iz Washingtona.


UN: Više od 700 poginulih civila

Više od 700 civila, među kojima 52 djece, ubijeno je u Ukrajini od početka ruske invazije, ali „stvrni broj vjerovatno je mnogo veći“, saopštila je Vijeću sigurnosti UN-a Rosemary DiCarlo, šefica političkih poslova UN-a.

„Stotine stambenih zgrada su uništene ili oštećene, a među njima su i bilnice i škole“, rekla je.

UN-ova agencija za ljudska prava je, dodala je, između 24. februara i 15. marta registrovala 726 poginulih, te 1.174 povrijeđenih, od kojih je 63 djece.

DiCarlo nije rekla koga treba kriviti za to.

(EPA)

Američki zastupnici izglasali prekid normalnih trgovinskih veza s Rusijom

Zastupnički dom američkog Kongresa izglasao je suspenziju ruskog trgovinskog statusa “najpovoljnije nacije”, pooštravajući sankcije zbog invazije na Ukrajinu.

Očekuje se da će Senat brzo potvrditi zakon – koji se također odnosi na ruskog saveznika Bjelorusiju — omogućujući predsjedniku Joeu Bidenu da podigne carine na uvoz iz obje zemlje, javio je Ivica Puljić, reporter Al Jazeere iz Washingtona.

“Tjednima su članovi Senata, Zastupničkog doma i Bijele kuće zajedno radili na izradi snažnog i učinkovitog zakona koji će povećati sankcije Putinovoj Rusiji i koji će naši europski saveznici prihvatiti”, rekao je čelnik većine u Senatu Chuck Schumer.

“Do danas, obje stranke, demokratska i republikanska, ostaju ujedinjene u slanju jasne poruke Putinu: njegovo nehumano nasilje nad ukrajinskim narodom imat će pogubnu cijenu, a današnji korak Zastupničkog doma još je jedan način na koji to ostvarujemo.”

Sankcija slijede najave američke zabrane uvoza ruskih energenata, kao i opsežnih sankcija bankama, tvrtkama i oligarsima.

MMF je predvidio da će kazne dovesti do pada Rusije u “duboku recesiju” ove godine.

Zastupnički dom je također izglasao da američki predstavnik zahtijeva da Rusija i Bjelorusija budu suspendirane iz Svjetske trgovinske organizacije.


WHO: Do sada 43 napada na zdravstvene ustanove u Ukrajini

Svjetska zdravstvena organizacija potvrdila je 43 napada na medicinske objekte u Ukrajini u kojima je poginulo 12 osoba i povrijeđeno više desetina, uključujući zdravstvene radnike, saopštio je danas generalni direktor WHO Tedros Adhanom Ghebreyesus u obraćanju Vijeću sigurnosti UN-a, prenosi Reuters.

„U svakom sukobu, napadi na zdravstvenu zaštitu predstavljaju kršenje međunarodnog humanitarnog prava“, naglasio je Tedros.


Ruska novinarka dala otkaz, odbila azil u Francuskoj

Urednica ruskog Kanala 1 Marina Ovsjanikova rekla je da je dala otkaz, ali i da je odbila ponudu za azilom u Francuskoj, nakon što je u programu uživo kritizirala narativ Kremlja o ratu u Ukrajini.

Nakon što se pojavila u kadru sa posterom na kojem je pisalo „Ne ratu“ i „Lažu vam“, Ovsjanikova je pritvorena i kažnjena sa 30.000 rublji (oko 290 dolara).

(AFP)

Hitna služba: Novi napad na Kijev, poginulo najmanje dvoje

Najmanje dvije osobe poginule su u novom napadu koji su ruske snage izvele u glavnom gradu Ukrajine Kijevu.

Ukrajinska hitna služba saopćila je da su ruske snage večeras izvele napad na područje gdje se nalaze skladišta u mjestu Svjatošinskom.

U bombardovanju su život izgubile najmanje dvije osobe, a u toj regiji je izbio i požar.

Gusti oblak dima se dizao s mjesta napada, a vatrogasci su stigli na tu lokaciju i pokušavaju ugasiti vatru.

Ukrajinske vlasti do sada nisu dale detaljnije informacije o tom napadu.

(Anadolija)

Ukrajinske izbjeglice dolaze u Rumuniju


I Blinken optužio Rusiju za ratne zločine

Američki državni sekretar Antony Blinken optužio je Rusiju za ratne zločine u Ukrajini.

„Jučer, predsjednik Joe Biden je rekao da su, prema njegovom mišljenju, u Ukrajini počinjeni ratni zločini. Lično, slažem se s tim“, rekao je.

„Namjerno gađanje civila je ratni zločin. Nakon sve destrukcije u protekle tri sedmice, teško mi je zaključiti da Rusi rade nešto drugo“.

Blinken je rekao da su eksperti State Departmenta u procesu prikupljanja i procjene potencijalnih ratnih zločina kako bi doprinijeli međunarodnim naporima da se utvrdi odgovornost.


Američki zvaničnik: Rusija ispalila više od hiljadu projektila

Rusija je ispalila više od hiljadu projektila na mete u Ukrajini od početka invazije, koja je sada već ušla u četvrtu sedmicu, izjavio je visoki američki vojni zvaničnik.

(Reuters)

Vijeće Evrope prekida odnose sa Bjelorusijom

Vijeće Evrope saopštio je danas da prekida odnose sa Bjelorusijom zbog “aktivnog učešća te zemlje” u invaziji Rusije na Ukrajinu.

Izvršno tijelo Vijeća Evrope, Komitet ministara, “odlučio je danas da suspenduje sve odnose sa Bjelorusijom.

Komitet ministara suspenduje pravo Bjelorusije da učestvuje na svim sastancima i aktivnostima organizacije”, navodi se u saopštenju na sajtu Vijeća Evrope, prenijela je Beta.

Bjelorusija nije punopravna članica Vijeća Evrope, jer nije potpisala Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.

Odluka Vijeća Evrope o Bjelorusiji dolazi dan nakon isključenja Rusije iz članstva u toj organizaciji.


Lokalni tužioci: U granatiranju Merefe poginula najmanje 21 osoba

Najmanje 21 osoba poginula je, a 25 je povrijeđeno u ruskom granatiranju grada u istočnoj Ukrajini, kazali su lokalni tužioci.

Artiljerijskom vatrom pogođeni su škola i kulturni centar u Merefi, u blizni Harkova, naveli su tužioci.

Među ranjenim, deset osoba je u ozbiljnom stanju.

(AFP)

Čečenski vođa: Na putu za Ukrajinu oko 1.000 dobrovoljaca

Predsjednik Čečenije, regiona u sastavu Rusije, Ramzan Kadirov, izjavio je danas da je oko 1.000 čečenskih dobrovoljaca krenulo da ratuje u Ukrajini, tri nedjelje od početka ruske invazije na tu zemlju.

Kadirov je na Telegramu naveo da je jedan od njegovih bliskih saradnika, Apti Alaudinov “na čelu hiljadu čečenskih dobrovoljaca” koji su na putu da učestvuju “u specijalnoj operaciji denacifikacije i demilitarizacije Ukrajine” – kako invaziju naziva Rusija.

Čečenski lider je u ponedjeljak naveo da se i on nalazi u Ukrajini uz ruske snage na zauzetom aerodromu kod Kijeva. Međutim, ta informacija nije potvrđena iz nezavisnih izvora, dok ukrajinske vlasti izražavaju sumnju u tačnost te vijesti.

(EPA)

Turski dronovi jačaju ukrajinsku odbranu

Uprkos tri sedmjice ruskog bombardovanja, Ukrajina je održala odlučnu odbranu svojih gradova koristeći dronove turske proizvodnje kako bi izvodila iznenadne napade na osvojače s velikom efikasnošću koja je iznenenadila zapadne vojne eksperte.

Zračna letjelica bez posade Bajraktar TB2, koja prevozi lagane laserski navođene bombe, obično se koristi u sukobima s manje sofisticiranom tehnologijom, i Turska ih je prodala u desetak zemlja među kojima su Azerbejdžan, Libija, Maroko i Etiopija.

(Anadolija)

Dronovi su izveli neočekivano uspješne napade u ranim fazama ukrajinskog rata protiv ruske invazije, brže nego što su Rusi bili u stanju da uspostave svoje sisteme protuzračne odbrane na bojnom polju, kaže Jack Watling iz Kraljevskog instituta ujedinjenih službi sa sjedištem u Londonu.

“Ti dronovi ne bi trebali imati značajniji uticaj jer lete na srednjoj visini s velikim elektromagnetskim poljem i preko velike radarske sekcije. A Rusi imaju veoma efikasan sistem protuzračne odbrane, i oni bi trebali biti oboreni. Teren je veoma otvoren i to omogućuje dobro radarsko pokrivanje”, dodao je Watling, prenosi AP.


Zapadni dužnosnik: Ostaje veliki jaz između Ukrajine i Rusije na pregovorima

Ukrajina i Rusija ozbiljno shvaćaju mirovne pregovore, ali ostaje vrlo velik jaz između dviju strana, rekli su zapadni dužnosnici u četvrtak, dodajući kako se čini da ruski predsjednik Vladimir Putin nije spreman za kompromis.

Iako su obje strane istaknule da je postignut ograničen napredak u pregovorima ove sedmice Putin je pokazao malo znakova popuštanja u svom govoru u kojem je optužio “izdajnike i šljam” u svojoj zemlji koji pomažu Zapadu te je poručio da će ih ruski narod ispljunuti poput komaraca.

“Obje strane shvaćaju (pregovore) ozbiljno, ali postoji vrlo, vrlo velik jaz u stavovima”, rekao je anonimno jedan zapadni dužnosnik za Reuters.

“Onima koji su jučer vidjeli predsjednika Putina kako se obraća naciji bilo bi oprošteno što misle da Rusija nije raspoložena za kompromis”, rekao je drugi dužnosnik.

(Reuters)

Ukrajinski pregovarač je rekao da je “model” pravno obvezujućih sigurnosnih jamstava Ukrajini “na pregovaračkom stolu”.

To bi podrazumijevalo grupu saveznika koja bi morala zaštititi Ukrajinu u slučaju ruskog napada.

Zapadni dužnosnik rekao je da su detalji o tome tko će biti sigurnosni jamac predmet razgovora s međunarodnim partnerima, ali je važno uspostaviti uvjete.


Raiffeisen Bank International razmatra “sve opcije” za Rusiju

Austrijski Raiffeisen Bank International (RBI) saopćio je u četvrtak da nakon ruske invazije na Ukrajinu razmatra “sve opcije” za poslovanje u Rusiji, uključujući i “kontrolirano” povlačenje s ruskog tržišta.

Banka posluje u Rusiji 30 godina, od raspada Sovjetskog Saveza, i ruski ogranak činio je u prošloj godini gotovo trećinu dobiti grupe nakon poreza od 1,5 milijardi eura.

Od ruske invazije na Ukrajinu prošlog mjeseca banke koje posluju u Rusiji nalaze se pod pritiskom jer investitori strahuju od otpisa, prekida poslovanja i slabijeg ekonomskog rasta, tumači Reuters.

“Situacija bez presedana navodi RBI da preispita svoj položaj u Rusiji”, istaknuo je u saopćenju objavljenom u četvrtak izvršni direktor Johann Strobl.

(EPA)

“Zato analiziramo sve strateške opcije za budućnost Raiffeisenbank Russia, uključujući i pomno kontrolirani izlazak iz Raiffeisenbanka u Rusiji”, dodao je Strobl.

RBI i njegove podružnice nastavljaju poslovati u skladu s lokalnim i međunarodnim sankcijama, promjenjivim zahtjevima tržišta i internim odredbama, ističe se u saopćenju, uz napomenu da se sve podružnice same financiraju i da su dobro kapitalizirane.

Raiffeisenbank Russia odvojeno je priopćio da će nastaviti pružati usluge svojim klijentima u Rusiji bez obzira na potencijalno povlačenje matične austrijske kompanije. Takav potez bit će “posljednja opcija”, dodaju.


U Švicarskoj registrovano oko 8.000 ukrajinskih izbeglica

Švicarske savezne vlasti saopštile su danas da su registrovale gotovo 8.000 ukrajinskih izbjeglica od početka ruske invazije i da naporno rade na povećanju smještajnih kapaciteta.

“Iz Ukrajine je do 16. marta došlo tačno 7.903 ljudi”, naveo je državni sekretarijat za migracije i dodao da bi u Švicarsku moglo da dođe do 60.000 ljudi.

Sekretarijat za sada raspolaže sa oko 9.000 mjesta u prihvatnim centrima, ali može da računa na vlasti kantona koje bi mogle da organizuju prijem još nekoliko hiljada izbeglica.

(Reuters)

Putin i Erdogan razgovarali o ratu u Ukrajini

Predsjednik Rusije Vladimir Putin i predsjednik Turske Recep Tayip Erdogan razgovarali su danas o ratu u Ukrajini, saopštila je pres služba Kremlja nakon telefonskog razgovora dvojice lidera.

Dvojica lidera su razgovarala o različitim aspektima razvoja situacije oko specijalne vojne operacije za zaštitu Donbasa, navedeno je u saopštenju, preneo je TAS S.

Ruski lider je obavijestio turskog kolegu o napretku rusko-ukrajinskih pregovora.

Dvojica lidera su pozitivno ocijenili i ishod nedavnih razgovora ministara spoljnih poslova u Antaliji i Moskvi.

(Arhiva)

Zauzvrat, Erdogan je zahvalio Rusiji na pomoći u evakuaciji turskih državljana iz Ukrajine, kao i u bezbjednom isplovljavanju brodova sa turskim teretom iz ruskih luka u Azovskom moru, saopštio je Kremlj.

U razgovoru je poseban akcenat stavljen na humanitarnu komponentu.

Predsjednici dveju zemalja dogovorili su i nastavak kontakata na različitim nivoima u završnici razgovora.


Rusi drže ‘offshore’ do 213 milijardi dolara u švicarskim bankama

Švicarske banke drže do 213 milijardi dolara ruskog bogatstva, procjenjuje u četvrtak Švicarsko udruženje bankara (SBA).

SBA je procijenila da banke drže između 150 i 200 milijardi švicarskih franaka (213 milijardi američkih dolara) novca ruskih klijenata na ‘offshore’ računima.

Švicarsko udruženje bankara je odlučilo otkriti taj podatak nakon što je Švicarska poduzela neuobičajeni korak i, nakon ruske invazije na Ukrajinu, odlučila primijeniti sankcije EU-a na ruski novac.

(Reuters)

U Švicarskoj traje sve žustrija javna rasprava o ruskom bogatstvu u njezinim bankama, a dopredsjednica socijaldemokrata Mattea Meyer traži da se blokira novac koji pripada Rusima bliskim predsjedniku Vladimiru Putinu i njegovoj vladi, jer, kako je rekla, “taj novac pomaže u financiranju rata”.

Švicarsko ministarstvo ekonomije je saopćilo da nema jasnu procjenu zamrznute ruske imovine, ali prati izvještaje banaka koje se suočavaju sa sve većim popisom švicarskih sankcija.


HRW poziva Ukrajinu da ne krši prava ruskih zarobljenika

Nevladina organizacija Human Rights Watch (HRW) pozvala je Ukrajinu da poštuje prava ruskih zarobljenika prema Ženevskoj konvenciji i prekine praksu izlaganja tih ljudi javnosti.

“Ukrajinske vlasti moraju prestati objavljivati na društvenim mrežama poruke i videosnimke zarobljenih ruskih vojnika, napose onih koji su poniženi ili ugroženi”, stoji u saopćenju.

“Takvo postupanje prema zatvorenicima krši zaštitu predviđenu Ženevskim konvencijama” o međunarodnom pravu, navodi HRW.

Ukrajina je objavila videosnimke ruskih zarobljenika i izložila ih novinarima pred kojima su bili prisiljeni izraziti žaljenje, a takvo instrumentiranje osudio je Međunarodni odbor Crvenog križa koji je rekao da se prema neprijateljskoj vojsci treba odnositi “dostojanstveno”.

“Obveza poštede ratnih zarobljenika od znatiželje javnosti i zaštita od zastrašivanja i ponižavanja zahtijevani su u sklopu humanog postupanja i zaštite njihovih obitelji”, upozorava  Aisling Reidy, pravna savjetnica NGO-a.


Cavusoglu u Ukrajini: Porasle nade za prekid vatre

Nade u prekid vatre u rusko-ukrajinskom ratu dodatno su porasle nakon razgovora u Moskvi i Lavovu, kazao je turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu nakon posjeta Rusiji i Ukrajini, javlja Anadolija.

Cavusoglu se danas u Lavovu sastao sa ukrajinskim kolegom Dmitrom Kulebom.

Podsjetivši da je posljednji sastanak međudržavnog vijeća za stratešku saradnju Turkiye i Ukrajine održan u Lavovu, Cavusoglu je rekao da je posebno važno što je sastanak održan u ovom gradu i iskazana podrška strateškom partneru.

Napomenuvši da je od 24. februara, od početka rata život izgubilo hiljade civila, a više od tri miliona napustilo Ukrajinu, Cavusoglu je poručio da “rat treba što prije stati, a s njim i prolijevanje krvi“.

(EPA)

Cavusoglu je istakao da Turska od samog početka krize ulaže napore u pravcu rješenja i postizanja mira.

“S tim pristupom smo u Antaliji organizovali sastanak ministara vanjskih poslova Rusije i Ukrajine, Sergeja Lavrova i Dmitra Kulebe. Dok se s jedne strane nastavljaju pregovori i mi nastavljamo sa naporima za uspostavljanje mira, s tim razlogom sam juče bio u Moskvi. Danas sam Dmitra Kulebu informisao o temama razgovora u Moskvi. Predsjednik (Recep Tayyip, op. a.) Erdogan je razgovarao jučer sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, a danas će razgovarati s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom“, rekao je Cavuosglu.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da Tursku žele vidjeti među zemljama garantima u rješavanju rusko-ukrajinskog rata.

Kuleba je izrazio zahvalnost zbog aktivne uloge Turske u izgradnji mira između dvije zaraćene zemlje.

(EPA)

Izražavajući žaljenje zbog održavanja sastanka u trenutnim okolnostima, Kuleba je turskom kolegi rekao da njegova posvećenost, hrabrost i lična posjeta Lavovu dokazuju da je Turska aktivan igrač i da je “spremna ulagati u postizanje mira” u Ukrajini.

“Ukrajina i njen narod cijene principijelni stav koji je Turkiye zauzela od izbijanja rata”, naglasio je Kuleba.


Njemačka kaže da NATO neće vojno intervenisati u Ukrajini

Njemački kancelar Olaf Scholz kazao je da NATO neće vojno intervenisati u ratu Rusije i Ukrajine, javlja Anadolija.

Na konferenciji za novinare u Berlinu sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, Scholz je izjavio da je ruski predsjednik Vladimir Putin odbacio sva mirna sredstva za rješavanje sukoba i započeo užasan rat napadom na svog susjeda.

Istakao je da ljudi u Ukrajini svakodnevno pate zbog toga.

(EPA)

“Sudbina ljudi u Ukrajini nas duboko pogađa. Danas se predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski obratio njemačkom parlamentu Bundestagu impresivnim riječima. Stojimo uz Ukrajinu”, kazao je Scholz.

Ističući da treba uložiti napore da se osigura brzi prekid vatre u ratu, njemački kancelar je kazao da oni stoje uz Ukrajince u odupiranju ruskoj agresiji i odbrani zemlje.

“Pružamo finansijsku podršku, humanitarnu pomoć, ali i vojnu opremu. Njemačka ovdje daje svoj doprinos, a i dalje ćemo to činiti”, poručio je Scholz.


Merefa: Granatirani škola, kulturni centar, privatni objekti

Gradonačelnik istočnog ukrajinskog grada Merefa Veniamin Sitov optužio je ruske trupe za granatiranje stambene četvrti u gradu, pri čemu su uništene škola, kulturni centar i nekoliko privatnih objekata.

Sitov je lokalnim medijima rekao da se napad dogodio oko 3:30 časova po lokalnom vremenu i dodao da nije bilo civilnih žrtava, ali da je nekoliko vojnika nastradalo, prenio je BBC.

“Pogođen je centar doma kulture, od njega ništa nije ostalo”, kazao je on.

“U cenrtu je bilo ljudi. Hvala Bogu da nema žrtava među civilima, ima među vojskom. Civili su uspeli da izbegnu razaranje, vojnici su poslati u bolnicu. Požar u školi se i dalje gasi”, dodao je Sitov.

Merefa se nalazi nedaleko od drugog po veličini ukrajinskog grada Harkova.

(AP)

Britanija: “Vrlo uvjerljivi dokazi” da Putin stoji iza ratnih zločina u Ukrajini

Britanija je u četvrtak objavila da postoje “vrlo, vrlo uvjerljivi dokazi” da su u Ukrajini počinjeni ratni zločini i da iza njih stoji ruski predsjednik Vladimir Putin, no nije ga nazvala ratnim zločincem.

Američki predsjednik Joe Biden u srijedu je nazvao Putina ratnim zločincem u izjavi koju je Kremlj ocijenio “neoprostivom”.

(Reuters)

Upitana smatra li isto i Britanija, ministrica vanjskih poslova Liz Truss izjavila je radiju BBC: “Postoje vrlo, vrlo uvjerljivi dokazi da su u Ukrajini počinjeni ratni zločini i da iza njih stoji Vladimir Putin”.

“Na Međunarodnom kaznenom sudu je da odluči tko je ratni zločinac i da prikupi dokaze”, dodala je.


Kina će zaštiti svoje kompanije koje su pogođene sankcijama nametnutim Rusiji

Dužnosnik kineskog ministarstva trgovine rekao je da će Peking poduzeti “potrebne mjere” da zaštiti kineske kompanije od akcija drugih vlada povezanih sa sankcijama Rusiji.

Komentar je bio odgovor na pitanja o američkom upozorenju na “posljedice” bilo kakvih poteza kineskih kompanija da zaobiđu takve sankcije.

Glasnogovornik ministarstva Gao Feng rekao je da se Kina protivi svakom obliku jednostranih sankcija i “ekstrateritorijalne jurisdikcije” bez temelja u međunarodnom pravu.

“Uvođenje ekonomskih sankcija ne samo da neće riješiti sigurnosne probleme, već će također naštetiti normalnim životima ljudi u relevantnim zemljama, poremetiti globalno tržište i pogoršati ionako usporenu svjetsku ekonomiju – rekao je Gao u četvrtak”, prenosi Fena, pozivajući se na AP.

Rekao je da će Kina poduzeti potrebne mjere kako bi zaštitila normalne trgovinske interese i legitimna prava i interese kineskih kompanija. Nije dao nikakve detalje.


Britanija u Poljskoj raspoređuje raketni sistem Sky Sabre

Velika Britanija će u Poljskoj rasporediti odbrambeni raketni sistem Sky Sabre, izjavio je ministar odbrane Ben Wallace toom posjete Varšavi.

Njegov posjet dolazi u trenutku kada NATO kreće o jačanje svog istočnog krila kao odgovor na invaziju Rusije na Ukrajinu, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.

“Namjeravamo u Poljskoj rasporediti protuzračni sistem srednjeg dometa Sky Sabre te oko 100 vojnika. Time pokazujemo da stojimo uz Poljsku, štitimo njen zračni prostor od bilo kakve buduće agresije od strane Rusije”, kazao je Wallace nakon sastanka s poljskim kolegom Mariuszom Blaszczakom.

Britanska vlada Sky Sabre opisuje kao “najmoderniji protuzračni sistem” koji objekt veličine teniske loptice može pogoditi čak i ako putuje brzinom zvuka.


Ukrajina: Više od tri miliona izbjeglica, 100.000 u protekla 24 sata

Više od sto hiljada ljudi izbjeglo je iz Ukrajine u protekla 24 sata, uz tri miliona ljudi koji su već ranije pobjegli pred borbama što su počele 24. februara kada je ruska vojska napala tu zemlju, pokazuju podaci koje je UN objavio u četvrtak.

UN je usto evidentirao oko dva milionna raseljenih unutar zemlje, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.

Polovina izbjeglica su djeca.

(EPA)

Kremlj: Rusko-ukrajinski pregovori nastavljaju se online

Pregovori između Kijeva i Moskve nastavljaju se preko interneta u četvrtak, tri sedmice nakon što je Rusija pokrenula napad na Ukrajinu, objavio je Kremlj.

“Pregovori se nastavljaju”, rekao je u četvrtak glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, prenosi novinska agencija Interfax. “Naše izaslanstvo ulaže velike napore i pokazuje daleko više volje od naših ukrajinskih kolega”, dodao je, prenosi Hina.

Ruski uvjeti bili su “izuzetno jasni, jasno izrečeni i u potpunosti pojašnjeni ukrajinskim pregovaračima”, rekao je Peskov.


Peskov: Biden nema pravo optuživati Putina za ratne zločine

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je u četvrtak da je američki predsjednik Joe Biden vođa zemlje koja je godinama bombardirala ljude širom svijeta i bacila nuklearne bombe na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki, i da nema pravo da optužuje ruskog predsjednika Vladimira Putina za ratne zločine.

Peskov je u Moskvi izjavio da je Bidenova izjava nedopustiva, neprihvatljiva i neoprostiva, prenosi Anadolija.

“I što je najvažnije, šef države (op.a. SAD) koja je godinama bombardirala ljude širom svijeta, koja je bacila nuklearne bombe na zemlju koja je već poražena, mislim na Hirošimu i Nagasaki, nema pravo davati takve izjave”, rekao je.


Arestovič: Granice iz 1991. se moraju poštovati

Ukrajinski predsjednik nije promijenio svoj stav u vezi s tim da se i dalje moraju poštovati međunarodne granice koje su postojale u trenutku raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, izjavio je danas savjetnik ukrajinskog predsjednika Aleksij Arestovič.

“Njegova glavna pozicija se nije promijenila. Nikada nećemo odustati od svojih nacionalnih interesa”, izjavio je Arestovič, a prenosi agencija Reuters.

Moskva je 2014. godine pripojila poluotok Krim Ruskoj Federaciji, ali Ujedinjeni narodi i dalje smatraju taj region dijelom Ukrajine. Rusija je, također, priznala deklaracije o nezavisnosti dvije samoproglašene republike u istočnoj Ukrajini.

Britanska agencija Reuters, međutim, podsjeća da su te dvije oblasti i Krim bili dio Ukrajine kada je 1991. godine proglasila nezavisnost od Sovjetskog Saveza.


Kremlj: Mnogi ljudi u Rusiji se razotkrivaju kao izdajice

Kremlj je objavio u četvrtak da se mnogi ljudi u Rusiji razotkrivaju kao “izdajice” i upro prstom u one koji daju otkaze i napuštaju zemlju.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov to je izjavio dan nakon što je predsjednik Vladimir Putin uputio oštro upozorenje ruskim “izdajicama” za koje je rekao da ih Zapad želi iskoristiti kao “petu kolonu” za uništavanje zemlje, prenosi Hina.

“U tako teškim vremenima…mnogi ljudi pokazuju svoje pravo lice. Jako puno ljudi se razotkrilo, kako mi na ruskom kažemo, kao izdajice”, rekao je Peskov novinarima na konferencijskom pozivu.

“Oni nestaju iz društva. Neki ljudi napuštaju svoja mjesta, neki napuštaju aktivni radni život, neki napuštaju zemlju i sele se u druge zemlje. Tako se odvija to čišćenje.”


Rusija odbacila odluku Međunarodnog suda pravde

Kremlj je u četvrtak odbacio odluku Međunarodnog suda pravde (ICJ), najvišeg suda Ujedinjenih naroda, koji je naredio Rusiji da odmah prekine svoje vojne operacije u Ukrajini.

“Ne možemo da uzimamo u obzir tu odluku”, rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

On je rekao da je bilo potrebno dvije strane, Rusija i Ukrajina budu saglasne da se ta odluka provede a, kako je rekao,” u ovom slučaju nikakav dogovor ne može biti postignut”, prenosi Beta.

ICJ je u srijedu naložio Rusiji da odmah obustavi svoje vojne operacije u Ukrajini.


Britanija šalje raketni sistem i 100 vojnika Poljskoj

Velika Britanija poslat će raketni sistem Sky Sabre i gotovo 100 vojnika u Poljsku, izjavio je britanski ministar odbrane Ben Wallace tokom posjete Varšavi.

“U Poljsku ćemo rasporediti protuzračni sistem srednjeg dometa Sky Sabre sa gotovo 100 ljudi kako bismo bili sigurni da pružamo podršku Poljskoj i štitimo njen zračni prostor od bilo kakve dalje agresije Rusije”, rekao je ministar Wallace na konferenciji za novinare, prenosi agencija Reuters.


Stoltenberg: NATO odlučan da zaustavi dalju eskalaciju rata

NATO je odlučan da zaustavi dalju eskalaciju rata u Ukrajini, poručio je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

“NATO ima odgovornost da spriječi dalju eskalaciju ovog sukoba. To bi bilo još opasnije i izazvalo bi još patnje, smrti i razaranja”, rekao je Stoltenberg na zajedničkoj konferenciji za novinare u Berlinu sa njemačkim kancelarom Olafom Scholzom.

Stoltenberg je dodao da pozdravlja napore Scholza da pronađe diplomatsko rješenje za rat, uključujući direktne kontakte s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

NATO ima odgovornost da spriječi dalju eskalaciju ovog sukoba, kazao je Stoltenberg (EPA)

Peskov: Danas nastavak pregovora Rusije i Ukrajine

Pregovori Rusije i Ukrajine trebalo bi danas da budu nastavljeni, izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

“Ne znam da li su već u toku ili ne, ali bi trebalo da budu održani u jednom ili drugom pravcu”, rekao je Peskov novinarima, odgovarajući na pitanje da li će danas biti nastavljeni pregovori .

On je dodao da bi trebalo da danas dođe do kontakta, prenose RIA Novosti.


Nikkei: Ukrajina traži od Japana visoko kvalitetne satelitske snimke

Ukrajina traži od Japana visoko kvalitetne satelitske snimke kako bi joj pomogla da se odbrani od ruske vojske, objavio je japanski list Nikkei.

Kako se navodi u izvještaju lista, japanska vlada i privatne kompanije upravljaju satelitima koji imaju mogućnost snimanja detaljnih slika danju i noću, kao i da savladaju druge prepreke u atmosferi, prenosi Tanjug agenciju Reuters.

Dodaje se da će japanska vlada pažljivo razmotriti da li je pružanje takvih podataka Ukrajini politički prihvatljivo ili dozvoljeno prema sadašnjem zakonskom okviru.


Al Thani i Blinken razgovarali o najnovijim dešavanjima u Ukrajini

Katarski ministar vanjskih poslova Mohammed bin Abdulrahman bin Jassim Al Thani razgovarao je telefonom sa američkim kolegom Antonyjem Blinkenom.

Kako se navodi u saopćenju Ministarstva vanjskih poslova Katara, Al Thani i Blinken su razgovarali o najnovijim dešavanjima u ukrajinsko-ruskoj krizi, kao i bilateralnim odnosima između Katara i Sjedinjenih Američkih Država, prenosi Anadolija.

Razgovarali su također o načinima jačanja bilateralnih odnosa u brojnim oblastima.

Al Thani je 14. marta u Moskvi, glavnom gradu Rusije, također održao sastanak sa ruskim kolegom Sergejem Lavrovom u sklopu diplomatskih napora za rješavanje ukrajinske krize.

Katarski ministar je 15. marta obavio telefonski razgovor i sa ministrom vanjskih poslova Ukrajine Dmitrom Kulebom u kojem su diskutirali o međunarodnim naporima za rješavanje rusko-ukrajinske krize.


Ruske trupe su do sada u Ukrajini ubile 108-ero djece

Ukrajinsko državno tužilaštvo u saopćenju objavljenom na Telegramu navelo da su ruske oružane snage u Ukrajini već ubile 108-ero djece, prenosi Ukrinform.

Do jutra 17. marta ubijeno je 108 djece, a više od 120 je povrijeđeno, prenosi Fena.

Bombardiranjem i granatiranjem oštećeno je više od 411 obrazovnih ustanova, od kojih su 63 potpuno uništene.

Ovi podaci nisu konačni zbog nemogućnosti uvida u lokacije na kojima se vode aktivna ratna dejstva i na privremeno okupiranim teritorijama, prenosi Ukrinform.


Italijanski šef diplomatije: Ne želimo rat, ali naša vojska je spremna

Italija ne želi rat, ali je naša vojska spremna, izjavio je u srijedu ministar vanjskih poslova te zemlje Luigi Di Maio.

“Naša vojska je spremna kao i svaka druga, ali mi sigurno ne želimo rat”, rekao je Maio za televiziju LA7.

Govoreći o najnovijim dešavanjima u Ukrajini, Di Maio je rekao da se “Italija protivi implementaciji zone zabrane letova u Ukrajini jer bi to značilo da se naši ratni avioni bore i da bi izbio treći svjetski rat”.

Također, ne mogu da šalju italijanske vojnike u Ukrajinu, ali podržavaju Ukrajince, rekao je on, prenosi Anadolija.


Bivši gradonačelnik Hirošime pozvao Putina da ne koristi nuklearno oružje u Ukrajini

Bivši gradonačelnik Hirošime Tadatoshi Akiba pozvao je u četvrtak ruskog predsjednika Vladimira Putina da ne koristi nuklearno oružje u Ukrajini, nakon što je ruski čelnik stavio svoje nuklearne snage u stanje visoke pripravnosti pošto je prošlog mjeseca pokrenuo invaziju na Ukrajinu.

Putinov potez je zgrozio one koji su preživjeli eksplozije atomske bombe kao i mnoge druge ljude, kazao je Akiba (EPA)

Akiba, koji je pokrenuo peticiju ranije ovog mjeseca tražeći od Putina i svjetskih čelnika da objave da neće koristiti nuklearno oružje u ukrajinskoj krizi, rekao je na konferenciji za novinare da je Putinov potez zgrozio one koji su preživjeli eksplozije atomske bombe kao i mnoge druge ljude, prenosi Fena agenciju KYODO.

Rekao je da su žrtve američkih atomskih bombardiranja u Hirošimi i Nagasakiju 1945. prošle kroz “živi pakao” i “prezirnu stvarnost koju su nekako uspjele preživjeti”, te je pozvao čelnike nuklearnih država da posjete dva grada kako bi saznali o šteti nuklearne energije koju napad može donijeti.


Gotovo 1,95 miliona Ukrajinaca izbjeglo u Poljsku

Gotovo 1,95 miliona ljudi izbjeglo je iz Ukrajine u Poljsku od početka ruske vojne operacije, saopštila je poljska granična straža.

Više od pola miliona ljudi je već napustilo zemlju i uputilo se ka drugim državama, rekao je profesor sa Univerziteta u Varšavi, prenosi Tanjug BBC.

U srijedu je 60.000 ljudi prešlo granicu, navodi se u saopštenju granične straže.

Većina izbjeglica otišla je u velike gradove, uključujući Varšavu, Krakov i Vroclav, koji imaju poteškoća da prihvate ovaj broj ljudi.


Većina preživjela napad na pozorište u Marijupolju

Ukrajinske vlasti saopštile su da je sklonište u pozorištu u Marijupolju izdržalo bombardiranje, da se trenutno radi na izvlačenju ljudi i da je većina njih preživjela.

“Zgrada je uništena. Više od 1.000 žena i djece nalazi se u skloništu u marijupoljskom pozorištu, u podrumu”, izjavio je narodni zastupnik Dmitro Gurin, prenosi Tanjug.

“Prije nekoliko minuta smo dobili informaciju da je sklonište izdržalo bombardiranje i da su ljudi koji su boravili tamo preživjeli. Još ne znamo da li imamo ranjenih ili ubijenih. Ali izgleda da je većina njih preživjela i da su dobro”, dodao je Gurin.

Prethodno su ukrajinski zvaničnici optužili Rusiju za namjerno uništavanje pozorišta u Marijupolju, u kojem se, prema njihovim tvrdnjama, nalazilo gotovo 1.200 ljudi u trenutku raketnog udara.


Zelenski pred Bundestagom apelirao na više pomoći Ukrajini

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u obraćanju Bundestagu u četvrtak još jednom apelirao na Njemačku da jače podrži Ukrajinu u borbi protiv ruske invazije te od Njemačke zatražio da preuzme vodeću ulogu.

“Ljudi u Ukrajini žele živjeti slobodno i ne žele se pokoriti nekoj drugoj zemlji”, rekao je Volodimir Zelenski obraćajući se zastupnicima Bundestaga preko video-linka, prenosi Hina.

Zelenski je optužio Njemačku da je oko Ukrajine ‘sagradila zid’ (EPA)

On je rekao kako se u Evropi ne smije dopustiti ponovno uništenje jednog naroda.

Zelenski je tokom svog 20-minutnog govora optužio Njemačku da je oko Ukrajine “sagradila zid” kojim je zemlju izolirala i “isporučila Rusiji”. On je pritom naveo činjenicu da je Njemačka dugo vremena ustrajala na ostvarenju projekta plinovoda Sjeverni tok 2.


Poljski premijer pozvao čelnike EU-a, SAD-a i Britanije da posjete Kijev

Poljski premijer Mateusz Morawiecki pozvao je čelnike država Evropske unije, Sjedinjenih Američkih Država i Britanije da posjete ukrajinski glavni grad te izraze solidarnost.

On je za njemački list Bildt rekao da bi njemački kancelar Olaf Scholz, francuski predsjednik Emmanuel Macron, američki predsjednik Joe Biden, britanski premijer Boris Johnson i drugi čelnici vlada EU-a trebali otputovati u Kijev, pogledati u oči ženama i djeci koja su ondje i pomoći im da spase svoje živote i svoju nezavisnost.

Rekao je da se Ukrajinci bore za evropske vrijednosti i za zapadni svijet.

Slovenski premijer Janez Janša izjavio je da bi u znak podrške Ukrajini Kijev trebali posjetiti i drugi čelnici država članica EU-a, nakon što su to učinili on i premijeri Poljske i Češke.


Ukrajina tvrdi da je poginulo 14.000 ruskih vojnika

Ukrajinski Generalštab je objavio da je u ratu u Ukrajini poginulo gotovo 14.000 ruskih vojnika te da je uništeno 86 aviona, 108 helikoptera i 444 tenka.

Generalštab je objavio podatke o gubicima ruske vojske od 24. februara do 17. marta, prenosi Anadolija.

Saopćeno je i da je uništeno 1.435 oklopnih vozila, 201 top, 72 raketna sistema i 43 sistema protuzračne odbrane koji su pripadali Rusima.


U Černihivu raste broj žrtava

Rastu gubiti u gradu Černihivu na sjeveru Ukrajine, gdje je 53 ljudi ubijeno samo u srijedu, rekao je tamošnji regionalni guverner.

“Suočeni smo s velikim gubicima – 53 građana ubijena su jučer”, kazao je Vjačeslav Šaus.

Satelitska snimka Černihiva (EPA)

Ukrajina se nada koridoru iz Mariupolja

Ukrajina se nada da će u četvrtak evakuirati civile kroz devet humanitarnih koridora iz gradova među kojima je i Mariupolj, rekla je zamjenica premijera Irina Vereščuk.


Guterres: Više od tri miliona ljudi izbjeglo iz Ukrajine

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres saopćio je da je više od tri miliona ljudi do sada napustilo Ukrajinu.

“Više od tri miliona Ukrajinaca primorano je da napusti svoju domovinu. Ukrajincima očajnički treba mir. I ljudi širom svijeta to traže. Rusija mora zaustaviti ovaj rat sada”, napisao je Guterres na Twitteru.

Najviše Ukrajinaca, njih više od 1,8 miliona, otišlo je u Poljsku, zatim Slovačku, Rumuniju i Mađarsku.


Ministar unutrašnjih poslova: Ne postoji sigurno mjesto u Ukrajini

Ukrajinski ministar unutrašnjih poslova Denis Monastirski rekao je da su ruski špijuni i diverzantskegrupe prisutni širom Ukrajine.

“Nažalost, u Ukrajini ne postoji mjesto bez očite vojne prijetnje. Ne možemo imenovati regiju u kojoj nije bilo granatiranja ili gdje nismo pronašli diverzantske grupe”, rekao je on, prenosi agencija Unian.

Dodao je da su takve grupe prisutne čak i u zapadnim dijelovima Ukrajine.

“Problem je svuda”, rekao je Monastirski.


Britanski obavještajci: Ruska invazija uglavnom zastala

Ruska invazija uglavnom je zastala na svim frontovima, saopćila je britanska vojna obavještajna služba.

Navode da su ruske snage “pretrpjele velike gubitke i ostvarile minimalan napredak na kopnu, moru i u zraku posljednjih dana”.

“Ukrajinski otpor i dalje je nepokolebljiv i dobro koordiniran”, navodi Ministarstvo odbrane i dodaje: “Većina ukrajinskog teritorija, uključujući sve veće gradove, ostaje u ukrajinskim rukama.”


Danas vanredna sjednica Vijeća sigurnosti UN-a

Hitna sjednica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda sazvana je kako bi se članice dogovorile o potezima vezanim za rastuću humanitarnu krizu u Ukrajini.

SAD, Velika Britanija, Francuska, Irska, Norveška i Albanija su zatražile hitan sastanak, javljaju diplomatski izvori, na što ih je potaknulo intenzivno granatiranje od strane ruskih snaga po stambenim dijelovima ukrajinskih gradova u posljednjim danima, prenosi Hina, pozivajući se na BBC.

Najavljeno je da su u toku razgovori o omogućavanju ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskiju da govori pred Glavnom skupštinom Ujedinjenih naroda, u kojoj sve države članice imaju svoje predstavnike.


Najmanje jedna osoba poginula u padu projektila na Kijev

Najmanje jedna osoba je poginula, a tri su ranjene kad su na stambenu zgradu u ukrajinskom glavnom gradu Kijevu pali ostaci srušenog projektila, objavila je Ukrajinska hitna služba.

Do nesretnog događaja u okrugu Darnickij je došlo u četvrtak oko četiri sata ujutro po srednjoeeropskom vremenu, prenosi Hina.

Na mjesto pada ostataka projektila ubrzo su došli vatrogasci i spasioci. Stanovnici koji žive u višim dijelovima zgrade su evakuirani, a spasilačke službe se kroz ruševine pokušavaju probiti do ljudi koji su zatrpani u ruševinama.

Na stambenu zgradu u Kijevu pali su ostaci srušenog projektila (Reuters)

Zelenski: Rusija je postala teroristička država

U videoobraćanju u srijedu kasno navečer ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nazvao je Rusiju terorističkom državom.

“Svijet mora službeno utvrditi da je Rusija postala teroristička država”, izjavio je Zelenski te ponovio svoje već više puta izrečene zahtjeve za još žešćim sankcijama protiv Moskve, za dodatnim pošiljkama oružja za ukrajinske vojnike te za zatvaranje ukrajinskog zračnog prostora.

Ukrajinski vođa je u svom devetominutonom obraćanju rekao da je “stvarna zaštita” za njegovu zemlju preduvjet za bilo kakav pomak u mirovnim pregovorima s Rusijom, prenosi Hina.

“Moji prioriteti u pregovorima su potpuno jasni: završetak rata, sigurnosne garancije, suverenitet, ponovno uspostavljanje teritorijalnom integriteta, stvarne garancije i stvarna zaštita za našu zemlju”, rekao je Zelenski.


Ukrajina objavljuje listu muzeja i crkava uništenih u ruskoj invaziji

Ukrajinsko ministarstvo kulture objavilo je preliminarnu listu lokacija uništenih ili oštećenih u ruskoj invaziji.

Na listi su, između ostlaog, Muzej u antikviteta u Černihivu, Nacionalni univerzitet u Harkovu, kao i Crkva rođenja blažene Djevice Marije u Žitomiru.

“Pravi Putinov cilj je uništiti ukrajinsku naciju, kulturu, historiju i identitet”, saopćilo je ministarstvo.


Ukrajinski dužnosnik: Mirovni pregovori usredotočeni su na rusku prisutnost u separatističkim regijama

Dužnosnik u uredu Zelenskog rekao je za Associated Press da je glavna tema o kojoj se raspravljalo na mirovnim pregovorima Rusije i Ukrajine bila hoće li ruske trupe ostati u separatističkim regijama u istočnoj Ukrajini nakon rata i gdje će biti granice.

Dužnosnik, koji je pod uvjetom anonimnosti govorio o osjetljivim temama, rekao je da Ukrajina insistira na uključivanju jedne ili više zapadnih nuklearnih sila u pregovore i na pravno obvezujućem dokumentu sa sigurnosnim garancijama za Ukrajinu.

Zauzvrat, rekao je dužnosnik, Ukrajina je spremna razgovarati o neutralnom statusu.


Biden Putina nazvao ratnim zločincem, Kremlj kaže da je izjava ‘neoprostiva’

Kremlj je ocijenio “neprihvatljivom i neoprostivom” izjavu američkog predsjednika Joea Bidena koji je ruskog šefa države Vladimira Putina nazvao “ratnim zločincem” zbog njegove ofanzive u Ukrajini.

“Držimo neprihvatljivom i neoprostivom takvu retoriku šefa države, čije su bombe poubijale stotine hiljada ljudi u čitavom svijetu”, rekao je glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov, kako ga citiraju agencije Tass i Ria Novosti.

Putin je ratni zločinac, rekao je Biden (Reuters)

Biden je prvi put u srijedu nazvao Putina, koji je 24. februara pokrenuo invaziju na Ukrajinu, “ratnim zločincem”, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.

“On je ratni zločinac”, rekao je kratko na pitanje novinarke.

“Predsjednik je odgovorio iz srca i na temelju onoga što ste vidjeli na televiziji, odnosno barbarskih djela brutalnog diktatora”, rekla je njegova glasnogovornica Jen Psaki nešto kasnije.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada