Međunarodni sud pravde: Rusija mora obustaviti operaciju u Ukrajini
Volodimir Zelenski napisao je na Twitteru da je Ukrajina odnijela potpunu pobjedu u slučaju protiv Rusije.
- Nastavljaju se pregovori Rusije i Ukrajine.
- Međunarodni sud saopćio je da Rusija mora obustaviti svoje vojne operacije u Ukrajini.
- Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kaže da “postoji nada” za postizanje kompromisa sa Ukrajinom.
- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kaže da stav Rusije u pregovorima “zvuči realnije”.
- Američki predsjednik Joe Biden odobrio novu vojnu pomoć Ukrajini vrijednu 800 miliona dolara, te u izjavi novinarima Vladimira Putina nazvao ratnim zločincem.
U nastavku donosimo najnovije vijesti iz Ukrajine.
Fotogalerija: Ruske snage pretvorile Harkov u ruševine
Najmanje 500 osoba ubijeno je u Harkovu otkako je Rusija 24. februara pokrenula invaziju na Ukrajinu, tvrde regionalne službe.
Drugi po veličini grad u Ukrajini, koji se nalazi na sjeveroistoku zemlje, sedmicama je pod bjesomučnim bombardovanjem ruskih snaga.
Kako izgleda Harkov, pogledajte u fotogaleriji.
Putin počeo kažnjavati novinare
Ruski istražitelji pokrenuli su prve kaznene postupke prema novom zakonu protiv širenja “lažnih informacija” o ruskoj vojnoj operaciji u Ukrajini.
Zakon koji je 4. ožujka potpisao ruski predsjednik Vladimir Putin, uvodi zatvorske kazne do 15 godina za ljude koji objavljuju “svjesno lažne informacije” o vojsci.
To je uznemirilo njegove političke protivnike i nezavisne medije koji zakon vide kao pokušaj daljnjeg ometanja izvještavanja o vojnoj operaciji.
Prve istrage usmjerene su na tri osobe optužene za objavljivanje “laži” na internetskim forumima za razmjenu poruka ili društvenim mrežama, objavilo je kazneno-istražno povjerenstvo na svojoj web stranici. Istrage su se temeljile na informacijama tajne službe FSB-a.
Kako navodi Al Jazeerin reporter Ivica Puljić, kuće osumnjičenika pretražene su i uvedena su ograničenja u kretanju. Jedna od osumnjičenih je identificirana kao Veronika Belotserkovskaja, optužena za dijeljenje lažnih informacija na Instagramu.
“Službeno sam proglašena poštenom osobom”, rekla je u reakciji na objavu od srijede u postu za svojih 900.000 pratitelja na Instagramu.
Istražitelji su rekli da se Belotserkovskaya nalazi u inozemstvu i da će tražiti međunarodni nalog za njezino uhićenje.
Biden nazvao Putina ratnim zločincem
Američki predsjednik Joe Biden rekao je novinarima danas da je ruski predsjednik Vladimir Putin “ratni zločinac” zbog invazije koju je pokrenuo na Ukrajinu.
„On je ratni zločinac“, saopštio je Biden novinarima u obraćanju nakon događaja u Bijeloj kući, prenosi Reuters.
Također je optužio ruskog predsjednika za “užasno razaranje u Ukrajiini”, bombardovanje zgrada, porodilišta i bolnica.
Glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov rekao je da je Bidenova klasifikacija Putina kao ratnog zločinca “neprihvatljiva i neoprostiva retorika”, izvijestio je Tass.
Ukrajina: Oslobođen gradonačelnik Melitopolja
Ruske snage oslobodile su gradonačelnika grada Melitopolja kojeg su uhapsile prošle sedmice, saopštio je Andrij Jermak, šef kabineta predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.
“Gradonačelnik Melitopolja Ivan Fedorov pušten je iz ruskog zatočeništva”, objavio je Jermak na društvenim mrežama, prenosi Reuters.
Ukrajina je saopštila da su ruske snage prošlog petka kidnapovale Fedorova.
Gradsko vijeće Mariupolja: Bombardovano pozorište sa više od hiljadu civila
Ruske snage bombardirale su pozorište u kojem su sklonište od napada potražili civili u Mariupolju, opkoljenom lučkom gradu jugoistočne Ukrajine, objavilo je Gradsko vijeće.
Broj žrtava nije poznat, navodi se.
Agencija Reuters nije mogla nezavisno provjeriti tu informaciju, prenijela je Hina.
Rusija odbacuje optužbe da su mete njenih napada civili.
Zamjenik mariupoljskog gradonačelnika Serhij Orlov rekao je za BBC da su ruske snage bombardirale pozorište u kojem je sklonište našlo između 1.000 i 1.200 civila.
Biden: Još 800 miliona dolara vojne pomoći Ukrajini
Američki predsjednik Joe Biden rekao je da će SAD Ukrajini omogućiti dodatnu vojnu pomoć u iznosu od 800 miliona dolara, u kojoj su protuzračno i protutenkovsko oružje i dronovi, kako bi joj pomogli u odbrani od Rusije.
„Ulog su principi za koje se bore Ujedinjene nacije i SAD – sloboda i pravo ljudi da odlučuju o sopstvenoj budućnosti, kao i da budemo sigurni da Putin nikada neće pobijediti u Ukrajini“, rekao je Biden.
U subotu, Bidenova administracija odobrila je 200 miliona dolara vrijednu vojnu pomoć Ukrajini.
Fotogalerija: Ukrajinske izbjeglice u Rumuniji
Putin: Rusija će ostvariti svoje ciljeve u Ukrajini
Predsjednik Vladimir Putin rekao je da će Rusija ostvariti svoje ciljeve u Ukrajini i da se neće predati pod, kako je opisao, pokušajem Zapada da dođe do globalne dominacije.
Govoreći na sastanku vlade koji je emitiran na državnoj televiziji, Putin je rekao da zapadne zemlje žele pretvoriti Rusiju u „slabu nezavisnu državu, narušiti njen teritorijalni integritet i raskomadati je na način koji njima odgovara“.
U najeksplicitnijim izjavama o efektima sankcija, rekao je da će inflacija i nezaposlenost rasti i da su potrebne strukturalne promjene u ekonomiji.
Dodao je i da je Rusija spremna razgovarati o ukrajinskom neutralnom statusu.
„O pitanju principa naše države i budućnosti – neutralan status Ukrajine, njena demilizarizacija i denacifikacija – bili smo spremni i spremni smo razgovarati“, kazao je.
Financial Times: Značajan napredak u pregovorima
Ukrajina i Rusija načinili su značajan napredak u pregovorima o mirovnom planu koji sadrži 15 tački, izvijestio je Financial Times, pozivajući se na tri osobe uključene u razgovore.
Mirovni plan uključuje prekid vatre i povlačenje ruskih trupa ukoliko Kijev proglasi neutralnost i prihvati ograničenja svojih oružanih snaga.
Predloženi plan, o kojem su pregovarači u ponedjeljak po prvi put razgovarali u punom formatu, uključuje i ukrajinsko odbacivanje ambicije da se pridruži NATO-u i obećanje da neće ugostiti inostrane vojne baze ili oružje u zamjenu za zaštitu od saveznika kao što su SAD, Velika Britanija i Turska.
Među neriješenim problemima su i priroda zapadnih garancija ukrajinske sigurnosti i status ukrajinskih teritorija koje je Rusija zauzela 2014. godine.
ICJ: Rusija mora obustaviti vojne operacije u Ukrajini
Međunarodni sud pravde iz Haga (ICJ) saopćio je da Rusija mora obustaviti svoje vojne operacije u Ukrajini, javila je Anadolija.
“Ruska Federacija će odmah obustaviti vojne operacije koje je započela 24. februara 2022. na teritoriju Ukrajine”, rekle su sudije, prenijela je Hina.
Dodali su da Rusija također mora osigurati da druge snage pod njenom kontrolom ili one koje imaju podršku Moskve ne nastave vojnu operaciju.
Sud je izrazio “duboku” zabrinutost zbog ruske upotrebe sile u Ukrajini.
“Sud je akutno svjestan razmjera ljudske tragedije u Ukrajini (…) Sud je duboko zabrinut zbog upotrebe sile od strane Ruske Federacije u Ukrajini što postavlja vrlo ozbiljna pitanja međunarodnog prava”, rekla je predsjedavajuća sutkinja Joan Donoghue čitajući sudsku odluku o privremenim mjerama.
Postupak pred ICJ-om inicirala je u februaru Ukrajina zatraživši od suda da naredi Moskvi da zaustavi invaziju.
Rusija je bojkotirala ročište održano prije desetak dana.
ICJ je osnovan 1946. da bi rješavao sporove između država. Njegove odluke su obvezujuće i na njih se ne može žaliti, no sud ne može prisiliti da ih se poštuje.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski napisao je na Twitteru da je Ukrajina “odnijela potpunu pobjedu u slučaju protiv Rusije”.
“Rusija se mora odmah povinovati. Ignoriranje naredbe dodatno će izolirati Rusiju”, poručio je Zelenski na Twitteru.
Ukrajina i Moldavija na elektrodistribucijskoj mreži EU-a
Ukrajina i Moldavija priključene su na elektrodistribucijsku mrežu Evropske unije, javlja Anadolija.
Komesar Evropske komisije za energetiku Kadri Simson saopćio je da su Ukrajina i Moldavija sinhronizovane s evropskom kontinentalnom električnom mrežom.
Ističući da će sinhronizacija održati stabilnost ukrajinskog sistema snabdijevanja električnom energijom, Simson je kazao da će stambeni objekti u Ukrajini biti topli i osvijetljeni.
Haški tužilac posjetio Ukrajinu
Glavni tužitelj Međunarodnog suda za ratne zločine (ICC) Karim Khan posjetio je u srijedu Ukrajinu gdje je održao videokonferencijiski razgovor s predsjednikom te zemlje Volodimirom Zelenskim, objavio je njegov ured.
ICC je počeo službenu istragu o mogućim počinjenim ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti u Ukrajini na koju je Rusija izvela invaziju.
Ni Rusija ni Ukrajina nisu članice ICC-a i Moskva ne priznaje taj sud koji je uspostavljen u Den Haagu 2002.
Međutim, Ukrajina je odobrila istragu o mogućim ratnim zločinima počinjenim na njenoj teritoriji od 2014. godine kada je Rusija anektirala poluotok Krim.
Američka ambasada: Ruske snage ubile deset osoba u redu za hljeb
Američka ambasada u Kijevu tvrdi da su ruske snage otvorile vatru i ubile deset osoba koje su čekale u redu za hljeb u ukrajinskom gradu Černihovu.
U objavi na Twitteru i Facebooku, ambasada nije navela na koje se dokaze poziva.
„Ovakvi užasni napadi moraju se zaustaviti. Razmatramo sve raspoložive opcije da pozovemo na odgovornost za ovakve zločine.
Prvi kontakt SAD-a i Rusije na visokom nivou od početka invazije
Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan razgovarao je sa generalom Nikolajem Patruševim, sekretarom Vijeća sigurnosti Rusije, u prvom kontaktu na visokom nivou između Washingtona i Moskve od početka ruske invazije na Ukrajinu, objavila je Bijela kuća.
Sullivan je iskazao protivljenje SAD-a invaziji i rekao Patruševu „da bi Rusija trebala prestati napadati ukrajinske gradove, ako je ozbiljna o diplomatiji“.
Zelenski se obratio Kongresu SAD-a: Mi svakog dana proživljavamo 11. septembar
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u obraćanju Kongresu SAD-a rekao da njegova zemlja prolazi kroz „najmračniji period“ i ponovo je zatražio da se nad državom uspostavi zabrana letova kako bi se zaustavili ruski napadi u kojima je ubijeno više od 100 djece.
„Je li to previše tražiti?“, zapitao je, te je predložio i alternativna rješenja, tražeći još odbrambenog oružja, da se ruski političari „koji su i dalje u svojim kancelarijama“ sankcionišu, te da se američke luke zatvore za ruske brodove.
Zelenski je uporedio rat u Ukrajini sa napadima na Pearl Harbour i 11. septembra na SAD.
“Sjetite se 11. septembra, užasnog dana 2001. godine kada je zlo pokušalo vaše gradove i nezavisne teritorije pretvoriti u bojno polje. Naša zemlja isto to proživljava svaki dan“, poručio je.
Vijeće Evrope izbacilo Rusiju iz članstva
Vijeće Evrope izbacilo je Rusiju iz članstva u tijelu koje se bavi ljudskim pravima.
Komitet ministara Vijeća, koje čine 47 zemlje, u izjavi je saopštio da“Ruska Federacija od danas prestaje biti članica Vijeća Evrope, nakon 26 godina članstva”.
Ranije ove seenucesedmice Parlmentarna skupština Vijeća Evrope počela je proces izbacivanja i jednoglasno podržala tu ideju.
Rusija je nakon toga objavila da se povlači iz Vijeća.
To znači da Rusija više nije potpisnica Evropske konvencija o ljudskim pravima i da njeni građani više ne mogu podnositi zahtjeve Evropskom sudu za ljudska prava (ECHR).
Šta znači neutralnost i može li ona dovesti do mira?
Godinama je Ukrajina težila priduživanju NATO-u, potezu koji bi značajno ojačao njenu vojsku koja se suočila s ruskom agresijom, ali šanse za članstvo male su čak i kada rat razara ovu bivšu sovjetsku zemlju.
Rusija odbija optužbe Zapada da želi utjecati na Ukrajinu i tvrdi da je njena želja da Ukrajina bude neutralna, tampon država koja nije članica NATO-a.
Neki stručnjaci kažu da bi neutralnost Ukrajine i njen ostanak izvan NATO-a mogli doprinijeti regionalnoj sigurnosti.
Više o ovoj temi pročitajte ovdje.
Ukrajina odbacila ruski prijedlog o neutralnosti
Ukrajina je rekla da želi da njenu sigurnost garantuju međunarodne snage i odbacila je prijedloge Rusije o neutralnom statusu uporediv s austrijskim ili švedskim modelom.
“Ukrajina je sada u direktnom ratu s Rusijom. Kao rezultat toga, model može biti samo ‘ukrajinski’ i samo uz zakonski provjerene sigurnosne garancije“, rekao je glavni ukrajinski pregovarač Mihajlo Podoljak.
Kremlj: Demilitarizirana Ukrajina poput Austrije je mogući kompromis
Kremlj je saopćio da se kao mogući kompromis razmatra demilitarizirana Ukrajina sa svojom vojskom, poput Austrije ili Švedske.
“Ovo je varijanta koja se trenutno razmatra i koja bi se mogla smatrati kompromisom”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, a prenijela je novinska agencija RIA.
Izgleda da se spominjanje demilitarizacije odnosi na ideju neutralnog statusa Ukrajine, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.
Predsjednik ICRC-a u petodnevnoj misiji u Ukrajini
Predsjednik Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC) Peter Maurer stigao je u Kijev u petodnevni posjet Ukrajini kako bi pozvao na veću humanitarnu pomoć i zaštitu civila, saopćili su organizatori.
“Nakon goleme patnje civilnog stanovništva i nakon intenzivnih virtuelnih razgovora s ruskom i ukrajinskom vladom, smatram da su direktni kontakti licem u lice od izuzetne važnosti, da možemo duboko ući u razumijevanje neutralnog, nezavisnog i nepristranog humanitarnog rada te da vlasti u putpunosti razumiju naš rad u zemlji”, rekao je Maurer.
Također je naveo da nastavlja svoj redovni humanitarni dijalog s dužnosnicima u Moskvi, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.
Austin: NATO saveznici nastavit će slati oružje Ukrajini
NATO saveznici će nastaviti slati odbrambeno oružje Ukrajini i jednoglasno podržavaju Kijev, izjavio je američki ministar odbrane Lloyd Austin uoči sastanka s kolegama iz Alijanse.
“Ostajemo jedinstveni u podršci Ukrajini”, rekao je on novinarima, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.
Austin je poručio da “osuđuju ničim izazvanu i neopravdanu invaziju Rusije.”
“Podržavamo sposobnost Ukrajine da se brani i nastavit ćemo ih podržavati”, kazao je on i dodao da je obećanje NATO da će snažno braniti sve saveznike.
Lavrov: Pregovori nisu laki, ali ima nade za kompromis
Pregovori Rusije i Ukrajine ne idu dobro, ali ima nade za kompromis, izjavio je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i dodao da se ozbiljno razgovara o neutralnom statusu Ukrajine.
To je kazao za RBC televiziju, “na osnovu procjene ruskih pregovarača”, prenosi Tanjug.
“Oni kažu da pregovori nisu laki iz očiglednih razloga. Ipak, ima nade za kompromis. Zajedno sa sigurnosnim garancijama, ozbiljno se razgovara i o neutralnom statusu”, rekao je on.
Lavrov je kazao da su ključna pitanja sigurnost ljudi na istoku Ukrajine, demilitarizacija Ukrajine i prava Rusa u toj zemlji.
MMF: Rat u Ukrajini će ukočiti globalni rast
Ruska invazija na Ukrajinu će utjecati na cjelokupnu globalnu ekonomiju, usporavajući njen rast i podižući inflaciju, i mogla bi suštinski preoblikovati globalni ekonomski poredak na duži rok, ocjenjuje Međunarodni monetarni fond (MMF).
Pored ljudske patnje i historijske rijeke izbjeglica, rat podstiče rast cijena hrane i energije, potpiruje inflaciju i erodira vrijednost prihoda, remeteći trgovinske tokove, lance snabdijevanja i priliv doznaka u zemljama koje su susjedi Ukrajine, navodi se u analizi objavljenoj na zvaničnoj web stranici MMF-a, prenosi Tanjug.
Sukob u Ukrajini, dodaje se, urušava poslovno povjerenje i izaziva neizvjesnost među investitorima, što će utjecati na smanjenje cijena imovine, pooštravanje finansijske uvjeta, a može izazvati i odliv kapitala sa tržišta u razvoju.
Johnson: Ukrajina neće ući u NATO u skorije vrijeme
Britanski premijer Boris Johnson izjavio je da Ukrajina neće ući u NATO “u skorije vrijeme”, nakon što je predsjednik te zemlje priznao da Ukrajina neće postati dio zapadnog vojnog saveza.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin dugo smatra nastojanja Ukrajine da se pridruži NATO-u prijetnjom za Rusiju, što alijansa negira, prenosi Fena, pozivajući se na BBC.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u utorak da je Ukrajina shvatila da ne može ući u NATO, što je njegovo najeksplicitnije priznanje da cilj, sadržan u Ustavu Ukrajine, vjerovatno neće biti ispunjen.
U srijedu je Johnson, jedan od najvećih zapadnih pristalica Ukrajine, kazao da “nema šanse da se Ukrajina uskoro pridruži NATO-u”, ali je dodao da odluka mora biti na Ukrajini.
Ubijeno više od 500 stanovnika Harkova
Služba za hitne slučajeve u istočnoj ukrajinskoj regiji Harkov saopćila je da je najmanje 500 stanovnika grada Harkova ubijeno od početka ruske invazije 24. februara.
Reuters nije mogao odmah potvrditi ovu informaciju, prenosi Fena.
Rusija negira da ima za mete civile.
U utorak su ruske vojne snage granatirale Harkov, grad na sjeveroistoku Ukrajine, u trenutku kada su stanovnici pokušali evakuaciju iz uništene stambene zgrade.
Tokom evakuacija stanovnika koji su ostali ispod obrušenih granatiranih zgrada ruske vojne trupe su ispalile zračne projektile.
Generalštab OS Ukrajine: Od početka rata ubijeno 13.800 ruskih vojnika
Od početka ruskog napada na Ukrajinu poginulo je 13.800 ruskih vojnika, objavio je Generalštab Oružanih snaga Ukrajine.
Generalštab je objavio saopćenje u kojem su podijeljene informacije o ruskim gubicima u ratu u Ukrajini od 24. februara do 16. marta, prenosi Anadolija.
Prema objavljenim podacima, do sada je ubijeno 13.800 ruskih vojnika, oborena su 84 ruska aviona i 108 helikoptera, a uništeno 430 tenkova, 1.375 oklopnih vozila, 190 topova, 70 raketnih sistema i 43 odbrambena zračna sistema.
Ruske snage su, također, izgubile 819 vozila, tri glisera, 60 cisterni za gorivo i deset bespilotnih letjelica.
Kina: Da smo znali, pokušali bismo da spriječimo rat
Kineski ambasador u SAD-u Qin Gang izjavio je da kineska vlada nije znala da će doći do rata u Ukrajini.
“Tvrdnje da je Kina znala, pristala ili prećutno podržavala ovaj rat su čista dezinformacija. Sve ove tvrdnje služe samo u svrhu prebacivanja krivice na Kinu i bacanja blata na Kinu”, rekao je on za Washington Post, prenosi Tanjug.
To je kazao komentirajući medijska pisanja i tvrdnje da je Kina navodno prethodno znala za rusku vojnu akciju i da tražila od Rusije da je odgodi sve dok se Zimske olimpijske igre ne završe.
“U Ukrajini ima više od 6.000 kineskih državljana. Kina je najveći trgovinski partner i Rusije i Ukrajine te najveći uvoznik sirove nafte i prirodnog plina na svijetu”, rekao je Qin.
Sukob između Rusije i Ukrajine, kako naglašava, ne donosi ništa dobro Kini.
“Da je Kina znala za neposrednu krizu, mi bismo se potrudili da je spriječimo”, izjavio je kineski ambasador u Washingtonu.
Fitch snizio rejtinge svih banaka koje posluju u Rusiji
Rejting agencija Fitch snizila je rejting 31 ruske banke emitenata dugoročnih papira od vrijednosti u stranoj valuti na C sa B i da ih je uklonila iz praćenja izgleda neizvršenja dužničkih obaveza, takozvane liste praćenja negativnog rejtinga (RWN).
Fitch je, također, smanjio kratkoročni rejting ruskih banaka na C sa B i uklonio ih iz RWN-a, prenosi Tanjug, pozivajući se na Tass.
Među bankama čiji su rejtinzi srezani su Raiffeisen banka Rusija, Gasprombanka, Alfa-banka, Sberbanka, Tinkof banka i druge.
Zvaničnik: 20.000 stanovnika napustilo Mariupolj privatnim automobilima
Oko 20.000 civila uspjelo je napustiti opkoljeni Mariupolj privatnim automobilima, izjavio je Vdim Denisenko, savjetnik ukrajinskog ministra unutrašnjih poslova.
Hitna evakuacija potrebna je za najmanje 200.000 ljudii, saopćili su ukrajinski zvaničnici ranije ove sedmice.
Blinken: Nezavisna Ukrajina će postojati znatno duže od Putina
Nezavisna Ukrajina će postojati mnogo duže od ruskog predsjednika Vladimira Putina, poručio je državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država Antony Blinken.
“Na ovaj ili onaj način, Ukrajine će biti, a u nekom trenutku Putina neće”, rekao je on u intervjuu za CNN, prenosi Ukrinform.
Dodao je da su Sjedinjene Američke Države pokušava spriječiti što je više moguće ubijanja i razaranja, prenosi Fena.
“Pravo je pitanje koliko je smrti i razaranja izazvala ruska agresija u međuvremenu, i to je ono na čemu radimo koliko god možemo da je ograničimo, zaustavimo. To činimo kroz podršku koju pružamo Ukrajini svaki dan. To činimo pritiskom koji svakodnevno vršimo protiv Rusije”, rekao je Blinken.
Ukrajinski zvaničnik: Ruski ratni brodovi raketirali obalu Odese
Ruski ratni brodovi ispalili su u noći na srijedu rakete i artiljerijske projektile na obalna područja u regionu Odese, rekao je ukrajinski zvaničnik.
Ruske pomorske snage “ispalile su ogromnu količinu municije sa velike udaljenosti” na obalu u blizini sela Tuzla, objavio je na Twitteru Anton Geraščenko, savjetnik ukrajinskog ministra unutrašnjih poslova, prenosi Anadolija.
Nije iznio detalje o eventualnoj šteti ili žrtvama, ali je kazao da “nije bilo pokušaja iskrcavanja trupa” kod historijskog lučkog grada Odesa na Crnom moru.
Kijev granatiran, urušila se 12-spratnica
Stambena zgrada od 12 spratova u Kijevu se urušila u srijedu ujutro, nakon što je pogođena ruskim granatama u kijevskom okrugu Ševčenkovski.
Dvije osobe su povrijeđene, a 37 je evakuirano, navode ukrajinske službe, prenosi Tanjug.
Ukrajinske državne službe za vanredne situacije saopćile su da su primile dojavu u 6:16 sati ujutro, potvrđujući da su fragmenti granata pali na zgradu i doveli do njenog urušavanja, kao i da su oštetili zgradu od devet spratova koja se nalazi odmah pored.
Rečeno je da se nastavlja rad na potrazi za eventualnim žrtvama i demontaži objekata.
Ukrajinski diplomat: Schroederovo posredovanje bez rezultata
Ukrajinski ambasador u Njemačkoj Andrej Melnik ocijenio je da je posredovanje bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schroedera između Kijeva i Moskve bilo neuspješno.
“To je pitanje za nas u potpunosti gotovo”, rekao je on za dpa, prenosi Hina.
“Za Ukrajinu daljnji razgovori sa Schroederom nemaju smisla. Naravno, tužno je primijetiti da je cijela stvar propala”, kazao je Melnik.
Schroeder je prošle srijede otputovao iz Istanbula u Moskvu, gdje je, po izvorima dpa, razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Schroeder je dugogodišnji prijatelj s Putinom.
NATO počinje planirati više trupa na istočnom krilu
NATO namjerava u srijedu reći svojim vojnim zapovjednicima da izrade planove za nove načine odvraćanja Rusije nakon invazije Moskve na Ukrajinu, uključujući dodatne vojnike i proturaketnu odbranu u istočnoj Evropi, rekli su dužnosnici i diplomati.
Ministri odbrane zatražit će vojne savjete u sjedištu NATO-a, nešto više od sedmicu prije nego što se čelnici saveznika, uključujući američkog predsjednika Joea Bidena, okupe u Briselu 24. marta, prenosi Hina.
Ministri će, također, razgovarati s ukrajinskim kolegom Oleksijem Reznikovom, za kojeg se očekuje da će tražiti više oružja iz pojedinih zemalja NATO-a, dok se nastavljaju ruski napadi na ukrajinske gradove i ruska vojska pokušava uspostaviti kontrolu nad Kijevom.
Dok je najmanje 10 najvećih saveznika NATO-a, uključujući Sjedinjene Američke Države, Veliku Britaniju i Francusku, rasporedilo više vojnika, brodova i ratnih aviona na svoje istočno krilo i stavilo ih u pripravnost, Savez još uvijek mora razmisliti kako se suočiti s novom sigurnosnom situacijom u Evropi u srednjoročnom razdoblju.
Rusko-ukrajinski pregovori nastavljaju se danas
Rusko-ukrajinski pregovori bit će nastavljeni u srijedu, saopćio je savjetnik šefa kabineta ukrajinskog predsjednika Mihail Podoljak.
Kako je naveo, na razgovorima postoje fundamentalne proturječnosti u stavovima ruske i ukrajinske delegacije, ali postoji i mogućnost kompromisa.
Šmigalj: Ukrajina pretrpjela štetu veću od 500 milijardi dolara
Ukrajinski premijer Denis Šmigalj izjavio je da je njegova zemlja pretrpjela štetu veću od 500 milijardi dolara od početka ruskog napada i insistirao je na tome da Rusija plati obnovu Ukrajine nakon rata.
Nije ulazio u detalje načina na koji se reparacije tačno mogu naplatiti, čak i ako Ukrajina dobije rat, ali je pomenuo zapljenu ruske imovine u inostranstvu, prenosi Tanjug, pozivajući se na BBC.
Ukrajinski premijer je dodao da će Ukrajina tražiti finansijsku pomoć od saveznika.
Danas online sastanak G7 o Ukrajini
Grupa sedam najrazvijenih zemalja svijeta (G7) održat će u srijedu online sastanak zbog ruskih akcija u Ukrajini, najavio je japanski ministar finansija Shunichi Suzuki.
Suzuki, koji je sastanak najavio u Parlamentu, nije precizirao da li će na sastanku učestvovati finansijski lideri zemalja G7 ili drugi predstavnici, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.
Sirene za uzbunu u više ukrajinskih gradova
Sirene za uzbunu oglasile su se u srijedu ujutro u više ukrajinskih gradova, uključujući Kijev, Lavov, Odesu i Dnjepro, prenosi Kyiv Independent.
Kaczynski zatražio međunarodnu mirovnu misiju u Ukrajini
U Ukrajinu treba poslati međunarodnu mirovnu misiju, izjavio je u Kijevu čelnik poljske vladajuće stranke Jaroslaw Kaczynski na konferenciji koja je emitirana na poljskoj televiziji. na konferenciji za novinare s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
“Mislim da je nužno imati mirovnu misiju, NATO-a i moguće neke šire međunarodne strukture, ali misiju koja će se moći odbraniti, koja će djelovati na ukrajinskom teritoriju”, rekao je on na konferenciji koja je emitirana na poljskoj televiziji.
Kaczynski je u utorak doputovao vozom u Kijev s premijerima Poljske, Češke i Slovenije, gdje su se sastali sa Zelenskim, koji ih je obavijestio o toku rata s Rusijom, nakon invazije na njegovu zemlju 24. februara, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.
Ukrajinska vojska: Rusija izgubila 40 posto snaga koje je poslala u Ukrajinu
Rusija je izgubila do 40 posto jedinica koje je poslala u Ukrajinu, objavio je Glavni štab ukrajinske vojske rano u srijedu.
Te ruske jedinice su ili potpuno uništene ili više nisu stanju voditi borbe, navodi se u dnevnom biltenu Glavcnog štaba, ali bez preciznih brojki.
Informacija se nije mogla nezavisno provjeriti, prenosi Hina, pozivajući se na dpa.
Scholz isključuje intervenciju NATO-a u Ukrajini
Njemački kancelar Olaf Scholz je ponovo isključio mogućnost vojne intervencije NATO-a u ratu u Ukrajini.
“Slažem se s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i ostalim saveznicima da ne smije biti oružanog sukoba između NATO-a i Rusije. Niko to ne može htjeti”, rekao je on na ekonomskom skupu lista Die Welt u Berlinu.
“Nećemo uspostaviti zonu zabrane letova iznad Ukrajine. To bi značilo direktni vojni sukob s Rusijom, ruskim ratnim avionima”, kazao je Scholz, prenosi Hina, pozivajući se na dpa.
Zapadni savez nastavlja vjerovati u učinak mjera usmjerenih prvenstveno na rusku ekonomiju, dodao je.
Zelenski: Stav Rusije u pregovorima ‘zvuči realnije’
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski kaže da stav Rusije u pregovorima “zvuče realnije” nakon skoro tri sedmice rata i da je potrebno više vremena za pregovore koji se vode putem videokonferencije.
“Sastanci se nastavljaju i, informiran sam, pozicije tokom pregovora već zvuče realnije. No, još je potrebno vremena da odluke budu u interesu Ukrajine”, rekao je on u obraćanju videosnimkom objavljenom rano u srijedu, ponavljajući svoj zahtjev za “zatvaranjem neba iznad Ukrajine”.