Iranski parlamentarci: Zabrinutost oko nafte daje nam prednost u nuklearnim pregovorima

Iran bi trebao iskoristiti priliku koju pruža nestabilnost na globalnim energetskim tržištima i potaknuti svoje zahtjeve u nuklearnim pregovorima u Beču, sugerisala je većina iranskih zastupnika.

Izjava koju je potpisalo 160 od 290 zastupnika iranskog parlamenta javno je pročitana u nedjelju. Rečeno je da se Teheran ne bi trebao vezati za “izmišljene rokove” od strane Zapada te treba inzistirati na svojim zahtjevima u pregovorima u glavnom gradu Austrije.

“Sada kada je ukrajinska kriza povećala potrebu Zapada za iranskim energetskim sektorom, potreba SAD-a za sniženim cijenama nafte ne smije se zadovoljiti bez razmatranja pravednih zahtjeva Irana”, napisali su parlamentarci.

Oni su također pozvali na “ekonomske, tehničke i političke” garancije da Sjedinjene Američke Države neće ponovo odustati od nuklearnog sporazuma zemlje iz 2015. sa svjetskim silama kao što su to učinili 2018. godine, i rekli su da se američke sankcije moraju efikasno i sveobuhvatno ukinuti.

Ovo se događa manje od mjesec dana nakon što je 250 zakonodavaca potpisalo izjavu kojom se želi potvrditi dominacija postavljanjem strogih uslova za povratak na nuklearni sporazum, iako nuklearnim dosijeom upravlja Vrhovno vijeće nacionalne sigurnosti Irana (SNSC).

Razgovori o obnavljanju Zajedničkog sveobuhvatnog plana akcije (JCPOA), kako je dogovor formalno poznat, približili su se cilju nakon više od 11 mjeseci.

Ali prošlosedmični ruski zahtjev za garancijom da sankcije Zapada zbog invazije Ukrajine ne smiju utjecati na buduće odnose s Iranom, doveo je sumnju u uspješan završetak pregovora.

Pauza u pregovorima u Beču

Kao koordinator razgovora u Beču, visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku Josep Borrell pozvao je u petak na kratku pauzu zbog “vanjskih faktora”, iako je tekst sporazuma vrlo blizu finalizacije.

Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Saeed Khatibzadeh pozdravio je ovaj prekid, rekavši da bi to moglo dati zamah za rješavanje preostalih pitanja.

Grupa E3 – Francuska, Njemačka i Velika Britanija – u subotu je izričito upozorila da bi ruska potražnja mogla urušiti sporazum, rekavši da “niko ne bi trebao pokušavati da iskoristi pregovore o JCPOA, kako bi dobio uvjeravanja koja su odvojena od JCPOA”.

Sjedinjene Američke Države su također nazvale zahtjev “irelevantnim” i rekle da mu neće udovoljiti.

Iran je, međutim, odbio da okrivi Rusiju, umjesto toga rekavši da su američki zahtjevi i kašnjenja u donošenju političkih odluka zaustavili pregovore.

Ali Shamkhani, šef iranske sigurnosti, rekao je ranije ove sedmice da “nerazumne ponude i neopravdani pritisak da se brzo postigne sporazum” pokazuju da SAD nisu zainteresovane za dobar sporazum.

Međutim, ruski predsjednik Vladimir Putin proturječio je toj izjavi istog dana, rekavši da su SAD “spremne da sklope mir s Iranom, odmah potpišu sve dokumente i sa Venecuelom” kako bi kontrolisale cijene nafte.

U međuvremenu, čini se da je katarski ministar vanjskih poslova šeik Mohammed bin Abdulrahman Al Thani u posredničkoj misiji za rješavanje ovog pitanja.

Al Thani je u subotu razgovarao sa svojim iranskim kolegom Hosseinom Amirabdollahianom, a zatim je razgovarao sa američkim državnim sekretarom Anthonyjem Blinkenom. Očekuje se da će on u nedjelju u Moskvi razgovarati o nuklearnom sporazumu i Ukrajini s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom.

Snabdijevanje energijom, prioriteti

Argument iranskih zakonodavaca da bi pregovarači sada trebali imati prednost u Beču zbog trenutnih energetskih potreba SAD-a potkopava isti pregovarački tim, smatra energetski novinar i analitičar Hamidreza Shokouhi.

“To je kao da smo prije nekoliko mjeseci rekli, kada SAD nisu imale svoje trenutne energetske potrebe, da je naš pregovarački tim možda odustao od nekih svojih zahtjeva, što potkopava pregovarače koji su uglavnom istog mišljenja sa zakonodavcima,” rekao je za Al Jazeeru.

Shokouhi je rekao da bi se povratak iranske nafte na globalna tržišta mogao dogoditi u roku od nekoliko mjeseci i da bi sigurno mogao imati primjetan učinak na globalnu ponudu i cijene, budući da zemlja ima spremne rezerve i infrastrukturu za veće ispumpavanje.

Iran je proizvodio oko četiri miliona barela sirove nafte dnevno nakon implementacije nuklearnog sporazuma 2016. godine, od čega je otprilike polovinu izvozio, ali sada proizvodi samo nešto više od 2,5 miliona barela, što ukazuje na potencijal za povećanje kapaciteta, kaže analitičar.

Ali Shokouhi je istakao da, uprkos tome što ima druge najveće rezerve prirodnog gasa u svijetu, zemlja trenutno nije u stanju da zadovolji potrebe drugih zemalja za prirodnim gasom jer posvećuje ogromnu većinu svog proizvedenog gasa za povećanje lokalne potražnje i ne može odmah značajno povećati proizvodnju.

Vjeruje i da će Zapad dati prioritet svojoj zabrinutosti oko iranskog nuklearnog programa u odnosu na potrebe za energijom koje se na kraju mogu osigurati negdje drugo.

“Hoće li se SAD predati jednom nuklearnom Iranu u korist energetskih potreba? Mislim da neće”, rekao je.

Iran tvrdi da je njihov nuklearni program mirnodopski.

Zemlja je također postigla sporazum s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA) prošle sedmice da pruži dovoljno informacija o istragama o ranije neprijavljenom radioaktivnom materijalu na nekoliko lokacija. Ako bude uspješan, sporazum će ukloniti veliku prepreku na putu obnavljanja nuklearnog sporazuma.