UN ne zna za postojanje programa razvoja biološkog oružja u Ukrajini

Visoka predstavnica UN-a za pitanja razoružanja na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a, koji je sazvala Rusija, upozorila je na mogućnost nesreće u ukrajinskim nuklearnim elektranama.

Sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a, zatražila je Rusija da bi se razgovaralo, kako navodi Moskva, o vojno-biološkim aktivnostima SAD-a u Ukrajini (EPA)
    • Ukrajina tvrdi da rusko granatiranje sprečava evakuaciju Mariupolja
    • SAD, članice Grupe sedam (G7) i Evropska unija ukidaju trgovinske povlastice Rusiji zbog napada na Ukrajinu, saopštio je američki predsjednik Joe Biden.
    • Vladimir Putin podržao odluku da se dozvoli dobrovoljcima iz Rusije i inostranstva da se bore uz ruske snage na istoku Ukrajine
    • Ukrajina poručila UN-ovoj agenciji IAEA da je izgubila sve kontakte sa pogonima nuklearne elektrane Černobil koja je sada u ruskim rukama.
    • Više od 400.000 civila je do sada evakuirano unutar Ukrajine, navodi ministar unutrašnjih poslova Denis Monastirski.
    • Civili ne mogu napustiti Mariupol, jer je pod opsadom.
    • Pojačane borbe oko Kijeva, ukrajinske snage pokušavaju blokirati kolonu ruskih tenkova.

Slijedi pregled najnovijih vijesti:


IAEA: Tehničari popravljaju oštećene dalekovode u Černobilu

Ukrajina je obavijestila UN-ovu organizaciju za atomsku energiju da su tehničari počeli popravljati oštećene dalekovode u nastojanju da obnove eksterne opskrbe električnom energijom do nuklearne elektrane u Černobilu.

Opskrba električnom energijom elektrane, koja je trenutno pod ruskom kontrolom, u potpunosti je prekinuta početkom ove sedmice, navodi se u saopštenju Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

“Ukrajinski regulatorni organ je saopštio da je radovima, koji su započeli 10. marta uveče, popravljen jedan dio, ali da električna energija izvan područja elektrane i dalje nema, što ukazuje da još uvijek ima oštećenja na drugim mjestima”, navodi se u saopštenju.


SAD uvodi dodatne sankcije Putinovom najužem krugu, ruskim oligarsima

Sjedinjene Američke Države su najavile dodatne sankcije članovima užeg kruga ruskog predsjednika Vladimira Putina, kao i oligarsima i drugima koji su podržavali rusku invaziju na Ukrajinu.

Ministarstvo finansija navodi u saopštenju da su tri člana porodice portparola Kremlja Dmitrija Peskova na meti sankcija, kao i upravni odbor sankcionisane VTB banke.

Dmitrij Peskov (Reuters)

Dvanaest članova ruske Dume takođe je na crnoj listi, saopšteno je.


Belta: Rusija će snabdijeti Bjelorusiju modernim oružjem

Lideri Rusije i Bjelorusije dogovorili su se da će Moskva u bliskoj budućnosti svog susjeda snabdjeti najsavremenijom vojnom opremom, javila je zvanična bjeloruska novinska agencija Belta.

Belta piše i da su se ruski predsjednik Vladimir Putin i lider Bjelorusije Aleksandar Lukašenko na sastanku u Kremlju dogovorili o zajedničkim koracima za međusobnu podršku u suočavanju sa zapadnim sankcijama, uključujući i cijene energenata.

Novinska agencija nije dala dodatne detalje.


YouTube blokira pristup ruskim državnim medijima

YouTube je blokirao pristup širom svijeta kanalima povezanim s ruskim državnim medijima, saopšteno je iz kompanije. Razlog za ovo je Youtube-ova politika koja zabranjuje sadržaj koji negira, minimizira ili banalizira dobro dokumentovane nasilne događaje.

(Reuters)

Najkorišteniji video servis na svijetu kaže da ruska invazija na Ukrajinu sada potpada pod njenu politiku nasilnih događaja i da će materijal koji krši sadržaj biti uklonjen.

Portparol YouTube-a Farshad Shadloo rekao je da je blokiranje ruskih medija u skladu s tom politikom.


Ukrajina tvrdi da su Rusi oteli gradonačelnika Melitopolja

Ukrajina je u petak objavila da su ruske snage otele gradonačelnika Melitopolja, grada na jugoistoku koji je pao pod rusku kontrolu nakon što je ta zemlja izvršila invaziju na Ukrajinu.

Rusija nije komentarisala što se dogodilo s gradonačelnikom Ivanom Fedorovim.

Ukrajina kaže da su ga Rusi oteli u petak popodne nakon što su ga lažno optužili za terorizam.


Američki Kongres odobrio zakon kojim se izdvaja 13,6 milijardi dolara za Ukrajinu

Senat Sjedinjenih Američkih Država dao je konačno odobrenje za paket hitne vojne i humanitarne pomoći u vrijednosti od 13,6 milijardi dolara za Ukrajinu i njene evropske saveznike kasno u četvrtak, poslavši zakon predsjedniku Joeu Bidenu koji je rekao da će potpisati tu mjeru.

“Dajemo Ukrajincima milijarde za hranu, lijekove, sklonište i podršku za više od dva miliona izbjeglica koje su morale da napuste Ukrajinu”, rekao je lider većine u Senatu Chuck Schumer, dodajući da će finansiranje obezbijediti “transfer oružja” i to protivtenkovskih sistema Javelin i prijenosni raketni sistem Stinger.


Ukrajina tvrdi da rusko granatiranje sprečava evakuaciju Mariupolja

Zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk rekla je da je rusko granatiranje spriječilo evakuisane da napuste ukrajinski lučki grad Mariupolj, dok su ruske snage zaustavile i neke autobuse ljudi koji su pokušavali pobjeći iz regije Kijev.

U video obraćanju, Vereščuk je rekla da su neke planirane evakuacije bile uspješne, uključujući 1.000 ljudi koji su evakuisani iz sela Vorzel, u oblasti ukrajinskog glavnog grada.

Mariupolj pod ruskom opsadom, a Ukrajina kaže da je 1.582 civila poginulo u tom gradu od početka invazije.

Kina zabrinuta zbog informacija o biolaboratorijama u Ukrajini

Kineski izaslanik pri UN-u Zhang Jun izjavio je na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a da zabrinutost Rusije u vezi sa biolaboratorijama u Ukrajini treba pažljivo razmotriti.

“Sve informacije o biološkoj aktivnosti u vojne svrhe treba da privuku visok nivo pažnje međunarodne zajednice. Kina je sa zabrinutošću primila informacije koje je Rusija dostavila. Da bi se poštovala Konvencija o zabrani biološkog oružja, dužnost je svih zemalja da uzmu u obzir zabrinutost Rusije”, rekao je Jun.

On je ocijenio da su direktni pregovori Rusije i Ukrajine, uključujući na nivou ministara vanjskih poslova, “pozitivni koraci ka postizanju mira”, koje svjetska zajednica treba da podrži, prenosi Tanjug.


Ukrajina upozorava na mogući napad Bjelorusije

Ukrajinski Centar za strateške komunikacije upozorio je da ne može isključiti da će Bjelorusija u petak pokrenuti invaziju na Ukrajinu, nakon sastanka u Moskvi između ruskog i bjeloruskog predsjednika Vladimira Putina i Aleksandra Lukašenka.

Foto: EPA

“Po preliminarnim podacima, bjeloruske snage mogle bi pokrenuti invaziju 11. marta u 21,00 sat”, objavio je Centar, što je 20 sati po srednjoevropskom vremenu.

Lukašenko je ustupio svoju teritoriju za rusku invaziju na Ukrajinu zbog čega je Zapad i bjeloruskim dužnosnicima zaoštrio sankcije.


Nakamitsu: UN nije svjestan programa biološkoog oružja u Ukrajini

UN nije svjestan postojanja bilo kakvog programa biološkog oružja u Ukrajini, izjavila je Izumi Nakamitsu, visoka predstavnica UN-a za pitanja razoružanja na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a.

Ona je, međutim, upozorila da mogućnost nesreće u ukrajinskim nuklearnim elektranama raste iz dana u dan.

Govoreći na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, koju je zatražila Rusija da bi se razgovaralo, kako navodi Moskva, o vojno-biološkim aktivnostima SAD-a u Ukrajini, Nakamitsu je rekla da situacije poput rata u Ukrajini zahtijevaju jačanje međunarodne zabrane biološkog oružja.

Stalni predstavnik Rusije u UN-u Vasili Nebenzja ponovio je tvrdnje Moskve da su se u Ukrajini održavali biološki eksperimenti sa patogenima kuge, antraksa, bruceloze, difterije, dizenterije i još nekih smrtonosnih virusa i ukazao da je rizik od upotrebe biološkog oružja realan.

On je rekao da su laboratorije za vakcine protiv Covida korištene za pravljenje biološkog oružja, kao i da je to bio izgovor za korištenje biolaboratorija u opasne svrhe.

“Pomoćnica državnog sekretara SAD-a Victoria Nuland potvrdila je da su postojale opasne studije u laboratorijama u Ukrajini, i rekla da istraživanja ne smiju da padnu u ruke ruskih snaga”, rekao je ruski diplomata.


Greenfield: Ukrajina nema program razvoja biološkog oružja

Američka ambasadrica pri UN-u Linda Thomas-Greenfield izjavila je na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a da Ukrajina nema program razvoja biološkog oruža i da ne postoje ukrajinske laboratorije za biološko oružje koje podržava SAD.

Ona je rekla da je SAD veoma zabrinut da bi zahtjev Rusije za ovaj sastanak mogao biti potencijalno djelo prebacivanja odgovornosti na drugoga, preneo je Reuters.

Navela je da SAD vjeruje da bi Rusija mogla da upotrijebi hemijsko ili biološko oružje za ubistva u sklopu incidenta sa namjerom da optuži druge ili da podrži vojne operacije.

Dodala je i da je i Kina širila dezinformacije kako bi podržala “ruske nečuvene optužbe”.


G7: Podržavamo ukidanje trgovinskih povlastica Rusiji

Zemlje članice G7 saopštile su da će preduzeti korake kako bi Rusiji ukinule trgovinske povlastice, čime bi se Moskvi ukinuli benefiti zbog članstva u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO).

“Pozdravljamo aktuelnu pripremu saopštenja o širokoj koaliciji članica WTO, uključujući i G7, usmjerenoj ka ukidanju povlastica Rusiji”, navele su zemlje G7 u saopštenju koje je objavila Bijela kuća, prenio je Reuters.


Gradsko vijeće Mariupolja: U granatiranju poginula 1.582 civila

Barem 1.582 civila ubijena su u ukrajinskom jugoistočnom gradu Mariupolju kao rezultat ruskog granatiranja i 12-dnevne blokade, reklo je gradsko vijeće u saopćenju objavljenom na društvenim mrežama.

“Nikad nećemo zaboraviti i nikad nećemo oprostiti ovaj zločin protiv čovječnosti”, rečeno je.

Stanovnici strateškog grada s preko 400.000 stanovnika danima su pod artiljerijskom paljbom te bez struje i vode. Više su puta propali pokušaji za postizanje dogovora o lokaliziranom prekidu vatre i omogućavanju slobodnog prolaza za civile.


Biden: SAD ukida Rusiji trgovinske povlastice

Sjedinjene Američke Države, zajedno sa članicama Grupe sedam (G7) i Evropskom unijom, ukinut će trgovinske povlastice Rusiji zbog napada na Ukrajinu, saopštio je predsjednik SAD-a Joe Biden.

Ova odluka otvara put za uvođenje tarifa na širok spektar ruske robe.

Foto: EPA

U Sjedinjenim Američkim Državama, za ukidanje statusa “trajnih normalnih trgovinskih odnosa” (PNTR) Rusiji, potrebna je saglasnost Kongresa, ali zastupnici u oba doma i sa obje strane političkog koridora već su signalizirali podršku, rekla su ranije dva američka zvaničnika za Reuters.

Biden dodaje da to znači da će SAD zabraniti uvoz alkohola, morske hrane, kao što su vodka i kavijar iz Rusije, i dijamanata.

Biden je također rekao da će SAD i njegovi saveznici ukinuti normalne trgovinske odnose sa Rusijom, odnosno da će joj ukinuti status koji garantira jednak tretman između međunarodnih trgovinskih partnera.

“SAD i naši saveznici i partneri nastavljaju ekonomski pritisak na Putin i dalju izolaciju Rusije na globalnoj sceni”, rekao je Biden u Bijeloj kući, najavljujući da će ovaj potez zajedno povući članice NATO-a, članice grupe G7 i Evropske unije.


Stoltenberg: Spriječiti da sukob postane rat između Rusije i NATO-a

NATO ne smije dopustiti da se ruska invazija na Ukrajinu prelije u otvoreni sukob između saveza i Moskve, rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, upozoravajući da bi zona zabrane letova vjerovatno dovela do rata širih razmjera.

NATO-ovo odbijanje ukrajinskih poziva da osigura zračni zaklon protiv ruskih projektila i ratnih aviona izazvalo je oštre kritike iz Kijeva, koji je optužio savez da je Moskvi dao zeleno svjetlo da nastavi sa svojim napadom.

Foto: EPA

“Imamo odgovornost spriječiti da ovaj sukob eskalira izvan ukrajinskih granica i postane rat između Rusije i NATO-a”, rekao je generalni sekretar NATO-a u intervjuu za AFP na marginama foruma u Turskoj.

Upozorio je da bi zona zabrane letova iznad Ukrajine “najvjerovatnije dovela do potpunog rata između NATO-a i Rusije”, uzrokujući “više patnje, smrti i razaranja”.

Stoltenberg je rekao da bi zona zabrane letova iznad Ukrajine značila da bi NATO morao ukloniti ruske sisteme protuzračne odbrane ne samo u Ukrajini, već i oko Bjelorusije i Rusije.

“To će značiti da moramo biti spremni obarati ruske avione jer zona zabranjenog leta nije samo nešto što izjavite da se mora nametnuti”. rekao je za AFP na diplomacijskom forumu u Antaliji koji je organizovala Turska.


Erdogan: Svijet je trebao da progovori 2014. godine

Turski predsednik Recep Tayyip Erdogan rekao je da je rat u Ukrajini mogao biti izbjegnut da se svijet otvoreno izjasnio protiv ruske aneksije Krima 2014. godine.

“Da li bismo se suočili sa ovakvom slikom da su Zapad i cijeli svijet podigli glas?”, izjavio je Erdogan, a prenosi agencija AP.

On je govorio na jednom diplomatskom forumu u blizini turskog grada Antalije, gdje su se dan ranije sastali ruski i ukrajinski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov i Dmitro Kuleba, na razgovorima koje je vodio šef turske diplomatije.

Erdogan je izjavio i da će Turska nastaviti da preduzima svoje napore za postizanje mira u Ukrajini.


Kremlj: Sukob će se završiti kada nas Zapad shvati ozbiljno

Kremlj je saopštio da će se sukob u Ukrajini okončati čim Zapad bude djelovao povodom više puta izražene zabrinutosti Rusije zbog ubijanja civila u istočnoj Ukrajini i proširenja NATO-a na istok.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je, na pitanje novinara o tome kako bi kriza mogla da se završi, iznio stav Rusije i rekao da vjeruje da Ukrajina razgovara o zahtjevima Moskve sa Sjedinjenim Američkim Državama i drugim saveznicima, prenosi agencija Reuters.

“Rusija je formulisala konkretne zahtjeve Ukrajini vezano za rješavanje ovih pitanja. Koliko razumijemo, o tim zahtjevima Ukrajinci razgovaraju sa svojim saveznicima, prije svega SAD-om i zemljama Evropske unije”, izjavio je Peskov.

“Nadajmo se. To mora da se uradi. Onda će se sve završiti“, poručio je glasnogovornik Kremlja.


Japan će zamrznuti sredstva bjeloruskih banaka 10. aprila

Japan će zamrznuti sredstva tri bjeloruske banke od 10. aprila, shodno novim sankcijama prema toj zemlji zbog njene umiješanosti u ruski napad na Ukrajinu, saopštilo je Ministarstvo finansija.

Za plaćanja i finansijske transakcije tri banke iz Minska – Belagroprombanke, Dabrabit banke i Razvojne banka Republike Bjelorusije – bit će potrebne vladine dozvole, navelo je ministarstvo.

Japan je također na listu zabrane izvoza u Rusiju dodao još 57 artikala, proširivši je na proizvode čije korištenje može da se preusmjeri u vojne svrhe.


UN: Stradala 564 civila od početka rata u Ukrajini

Kancelarija UN-a za ljudska prava saopštila je da je potvrdila smrt 564 civila u Ukrajini od 24. februara, uključujući 41 dijete.

Realna cifra je, kako se navodi, vjerovatno znatno veća jer ova agencija UN-a još nije u stanju da potvrdi izvještaje iz oblasti u kojima su u toku intenzivna neprijateljstva, prenosi agencija Reuters.

“Većina je poginula od upotrebe eksplozivnog oružja, uključujući granatiranja teškom artiljerijom, projektila i zračnih napada”, dodaje se u saopštenju.


Regulator: Černobil bez eksternog napajanja strujom

Ukrajinski državni regulator za nuklearnu energiju saopštio je da snabdijevanje nuklearne elektrane u Černobilu električnom energijom još nije obnovljeno.

“U toku su pokušaji da se obnovi eksterno snabdijevanje električnom energijom na toj lokaciji”, navodi se u saopštenju Državnog nuklearnog regulatornog inspektorata Ukrajine, a prenosi agencija Reuters.

Regulator podsjeća da, kada se eksterno snabdijevanje električnom energijom prekine, uključuje se generator na dizel za vanredne situacije.

S druge strane, rusko ministarstvo energetike saopštilo je juče da su bjeloruski stručnjaci osigurali napajanje strujom. Ukrajina je ranije upozorila na povećan rizik od curenja radijacije ako visokonaponski dalekovod, oštećen u borbama, ne bude popravljen.


FAO upozorava na rast cijena hrane do 20 posto

Svjetske cijene hrane i sjemenskog materijala mogle bi porasti između osam i 20 posto kao rezultat ruske invazije u Ukrajini, izazivajući nagli skok broja pothranjenih osoba širom svijeta, saopćila je danas agencija UN-a za hranu (FAO).

U preliminarnoj procijeni posljedica ruske invazije na Ukrajinu FAO navodi kako nije jasno da li će Ukrajina biti u stanju da obavi žetvu tokom invazije i borbi, dok neizvjesnost također okružuje ruski izvoz hrane.

FAO je saopćio da je Rusija najveći svjetski izvoznik brašna, dok je Ukrajina peti po veličini izvoznik. Zajednički, na te dvije zemlje otpada 19 posto svjetskih zaliha ječma, 14 posto brašna i četiri posto kukuruza, i one čine više od trećine svjetskog izvoza žitarica, prenosi AP.


Podoliak: Rusija namjerava provesti sirijski scenarij u Ukrajini

Ruska Federacija namjerava priovesti “sirijski scenarij”, posebno nedavnim izjavama ruskih zvaničnika o učešću više od 16.000 bivših boraca tzv. Islamske države u ratu protiv ukrajinske države.

To je izjavio savjetnik šefa ureda predsjednika Ukrajine, Mihajlo Podoliak, javlja Ukrinform.

“Ruski zvaničnici, među kojima je i ministar odbrane Sergej Šojgu, objavili su užurbanu regrutaciju 16.000 bivših boraca ISIL-a koji će biti korišteni u borbi protiv ukrajinskih civila. Regrutovanje ISIL-a i tvrdnje ruske propagande o hemijskom oružju predstavljaju pokušaj provedbe ‘sirijskog scenarija’ u Ukrajini”, izjavio je Podoliak.


UN: Ruska vojska vrlo vjerojatno koristi kasetne bombe

Ured UN-a za ljudska prava saopćio je u petak kako ima „vjerodostojne izvještaje“ koji pokazuju da je ruska vojska u više navrata koristila zakonom zabranjene kasetne bombe u naseljenim područjima u Ukrajini, naglasivši kako se takva praksa smatra ratnim zločinom, prenosi Hina pozivajući se na Reuters.

Agencija UN-a ima desetke svojih posmatrača u Ukrajini, a još njih bi trebalo stići nakon što krene s radom komisija koju je Vijeće osnovalo radi istrage o mogućim ratnim zločinima.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara potvrđeno je najmanje 549 slučajeva smrti civila. Iz UN-a navode kako je stvarna brojka vjerovatno veća.

„Upotreba kasetne municije u naseljenim područjima zbog njegovog širokog dometa djelovanja nije u skladu s načelima međunarodnog humanitarnog prava o vođenju sukoba“, rekla je novinarima u Ženevi glasnogovornica UN-ovog ureda za ljudska prava Liz Throssell.

„Podsjećamo ruske vlasti da su napadi na civile i civilne objekte, kao i na takozvana područja bombardiranja koja se nalaze u selima i gradovima, te drugi oblici nasumičnih, neselektivnih napada zabranjeni međunarodnim pravom i mogu predstavljati ratne zločine.“

Kasetna bomba sadržava mnoštvo manjih eksplozivnih naboja s vlastitim upaljačima.

Rusija nije potpisnica konvencije o zabrani kasetne municije iz 2008., iako je na to obavezuje međunarodno humanitarno pravo, naročito kada je riječ o zabrani nasumičnih napada.


Odesi prijete napadi sa tri fronta

Gradonačelnik ukrajinske Odese Genadij Truhanov upozorio je kako bi ruske snage mogle sa tri strane okružiti ovaj jugozapadni lučki grad.

Truhanov je naveo kako bi moskovske jedinice mogle napredovati preko teritorija koje su okupirale u ukrajinskoj regiji Mikolaiv prema regiji Transdnjestriji koja je pod kontrolom separatista i gdje su stacionirane ruske trupe.

Takav potez bi mogao odsjeći Odesu, koja je na obali Crnog mora, od ostatka Ukrajine.

„Također, mislimo da bi se moglo tokom tih dešavanja desiti da nas ruski brodovi okruže morem“, dodao je.


Zelenski: Pobijedit ćemo, došli smo do prekretnice

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kazao je kako je njegova država došla do strateške prekretnice u ratu protiv Rusije i kako će uspjeti savladati moskovsku ofanzivu.

No, upozorio je kako nije moguće prognozirati koliko će borbe trajati.

„Nemoguće je reći koliko dana će nam još trebati da oslobodimo ukrajinsku zemlju. Ali, ono što mogu reći je to da ćemo to uraditi jer smo uspjeli već doći do strateške prekretnice“, izjavio je on tokom TV obraćanja naciji.

Zelenski: Nemoguće je reći koliko dana će nam još trebati da oslobodimo ukrajinsku zemlju

Velika Britanija zamrzava imovinu 386 zastupnika ruske Dume

Velika Britanija je najavila zamrzavanje imovine i zabranu putovanja za 386 zastupnika ruske Dume koji su glasali za nezavisnost dvije regije istočne Ukrajine.

Ministrica vanjskih poslova Liz Truss objavila je ovaj set sankcija zbog podrške ovih zastupnika regijama Lugansk i Donjeck, saopštilo je ministarstvo vanjskih poslova Velike Britanije, prenosi Reuters.


Putin: Ima napretka u pregovorima

Rusko-ukrajinski pregovori se održavaju praktično svaki dan i u njima je ostvaren izvestan napredak, izjavio je danas ruski predsednik Vladimir Putin na sastanku sa beloruskim kolegom Aleksandrom Lukašenkom.

“Svakako ću vas obavestiti o situaciji u vezi sa Ukrajinom, pre svega o tome kako teku pregovori koji se sada održavaju skoro svakodnevno. Postoje izvesna pozitivna dešavanja, sudeći prema onome o čemu su me izvestili naši pregovarači”, izjavio je Putin, a prenosi ruska agencija TAS S.


Rusija zabranila izvoz automobila, aviona…

Vlada Rusije uvela je zabranu izvoza putničkih automobila i drugih motornih vozila namjenjenih prijevozu ljudi, uključujući kombije i trkačke automobile, navodi se u odluci objavljenoj na internetskoj stranici Vlade, prenosi agencija TASS.

Zabrana, koja će važiti do 31. decembra 2022. godine, ne odnosi se na motorna vozila predviđena za prijevoz 10 ili više ljudi. Mjerom zabrane izvoza su, međutim, obuhvaćeni i putnički i teretni brodovi, jahte, avioni i dronovi, dodaje ruska agencija.

Press služba ruske Vlade je saopćila u četvrtak je Vlada utvrdila listu robe čiji se izvoz privremeno zabranjuje i na kojoj se nalazi više od 200 proizvoda, tehnološke, telekomunikacione, medicinske opreme, vozila, poljoprivredne mehanizacije i električne opreme.


Izbjeglo više od 2,5 miliona Ukrajinaca

Međunarodna organizacija za migracije saopćila je kako je gotovo 2,5 miliona ljudi izbjeglo iz Ukrajine otkako je Rusija počela invaziju prije više od dvije sedmice.

Broj izbjeglih ažuran je jutros, a prema tim podacima više od 1,5 miliona izbjeglo je u susjednu Poljsku, dok 116.000 njih nisu Ukrajinci, već su u tu zemlju došli ranije iz država „trećeg svijeta“.

Visoki komesar UN-a za izbeglice Filippo Grandi također je dao podatak o ukupno 2,5 miliona izbjeglica i rekao kako agencija procjenjuje da je oko dva miliona ljudi raseljeno i unutar Ukrajine.


Evropska komisija povećava pomoć Ukrajini

Izvršni ogranak Evropske komisije planira udvostručiti vojnu pomoć bloka Ukrajini i predlaže odvajanje dodatnih 500 miliona eura za ovu namjenu, kazao je šef vanjske politike Evropske unije.

„Svi su u potpunosti svjesni kako trebamo povećati našu vojnu podršku Ukrajini“, rekao je novinarima Josep Borrell kada je stigao na drugi dan sastanka EU lidera u Versaju.

„Siguran sam da će lideri odobriti ova sredstva.“

U EU-u također razmatraju dodatne sankcije ruskim oligarsima i ruskoj ekonomiji, dodao je Borrell.


Guverner Harkova: Rusi pogodili psihijatrijsku bolnicu

Ruske snage pogodile su danas psihijatrijsku bolnicu u blizini istočnog ukrajinskog grada Izjuma, saopćile su regionalne ukrajinske vlasti.

Oleh Sinegubov, guverner Harkovske oblasti, izjavio je da je 330 ljudi bilo u bolnici i da je 73 evakuirano, prenosi agencija Reuters.

On je rekao da se utvrđuje broj žrtava, opisujući ovakav čin kao “brutalan napad na civile”.

Britanska agencija navodi da nije mogla odmah provjeriti tačnost ovog izvještaja.


Ukrajinska ekonomija izgubila 119 milijardi dolara

Ruska invazija na Ukrajinu nanijela je štetu ukrajinskoj ekonomiji od 119 milijardi dolara, izjavio je zamjenik ukrajinskog ministra ekonomije Denis Kudin.

Prema njegovim riječima, čak 75 posto kompanija u ratom pogođenim oblastima prestalo je sa radom, a većina metalurških firmi u istočnoj Ukrajini također ne radi, prenosi Reuters.

„To znači da ćemo imati manji izvoz metala“, izjavio je Kudin, dodajući da izvoz metala čini značajan udio u ukupnom izvozu Ukrajine.


Putin: Dozvoliti dobrovoljcima da idu u Ukrajinu

Ruski predsjednik Vladimir Putin kazao je kako Rusija mora dozvoliti dobrovoljcima koji se žele boriti u Ukrajini da učestvuju u moskovskoj ofanzivi.

Govoreći pred Vijećem sigurnosti Rusije, Putin je podržao davanje oružja zarobljeno u Ukrajini proruskim separatistima u istočnoj regiji Donbas.

Ministar odbrane Sergej Šojgu je na sastanku kazao kako ima 16.000 dobrovoljaca na Bliskom istoku koji su spremni krenuti u Ukrajinu i boriti se uz pobunjeničke snage.

Putin je podržao davanje oružja zarobljeno u Ukrajini proruskim separatistima u istočnoj regiji Donbas

Kijev: Rusi ubili više ukrajinskih civila nego vojnika

Ruske snage koje su izvršile invaziju na Ukrajinu, ubile su više ukrajinskih civila nego vojnika, tvrdi danas ukrajinski ministar odbrane Aleksij Reznikov, prenosi Reuters.

„Želim da se ovo čuje ne samo u Kijevu, već i širom svijeta“, kazao je on.

Ruska inavazija na Ukrajinu ušla je u treću sedmicu, a prema riječima potpredsjednice ukrajinske Vlade Irina Vereščuk, oko 1.300 civila je ubijeno samo u lučkom gradu Mariupolju tokom opsade, dok Moskva demantira tvrdnje da gađa civilne ciljeve u Ukrajini, naveo je ranije Reuters.


Reporter AJE: Urbani centri na udaru

Reporter Al Jazeere English Jonah Hull iz Lavova na zapadu Ukrajine javlja kako su zabilježeni ruski napadi u brojnim većim gradovima širom Ukrajine.

„U Harkivu na istoku, Institut za fiziku i tehnologiju je umalo pogođen u zračnim udarima – u njemu se nalazi eksperimentalni nuklearni reaktor“, ističe Hull.

„Na sjeveru, u Černihivu se na udaru našla ključna infrastruktura, vodovod je navodno pogođen u Lucku, sjeveroistočno od Kijeva, kao i u Ivano-Frankivsku. Vojni aerodromi su na udaru zračnih udara u sklopu neprekidnog nastojanja Rusa da suzbiju djelovanje ukrajinske avijacije i zračne odbrane.“


Energoatom više neće kupovati rusko nuklearno gorivo

Ukrajinski Energoatom više neće kupovati rusko nuklearno gorivo, saopćila je danas državna nuklearna kompanija.

Energoatom upravlja nuklearnim reaktorima razvijenim najvećim dijelom još u bivšem Sovjetskom savezu, a nuklearno gorivo uvozi iz Rusije i SAD-a, prenosi Reuters.

Kako se navodi, 15 ukrajinskih nuklearnih reaktora je locirano u četiri različite elektrane.


Ukrajina očekuje početak evakuacije iz Mariupolja

Ukrajina se nada da će humanitarni koridor za civile biti uspješno otvoren kako bi mogli danas napustiti opkoljeni lučki grad Mariupolj, izjavila je potpredsjednica Vlade Irina Vereščuk.

Napori da se osigura bezbjedan prolaz zarobljenim stanovnicima Mariupolja više puta su osujećeni ove sedmice, prenosi Reuters.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopćio je da je 100.000 ljudi evakuirano u posljednja dva dana iz sedam gradova pod blokadom na sjeveru i u centralnom dijelu zemlje, uključujući i predgrađe prijestolnice Kijeva, ali da ruske snage i dalje ne dozvoljavaju da se evakuacija provede u Mariupolju.

Zelenski je danas rekao da je rusko odbijanje da se dozvoli evakuacija iz Mariupolja, na jugu Ukrajine, “otvoreni i direktni teror”, prenosi Reuters.

Satelitski snimci razorenog Mariupolja (EPA)

Rusija potvrdila napade na Luck i Ivano-Frankivsk

Ministarstvo odbrane Rusije potvrdilo je jutros da je njena vojska izvršila napade na vojne aerodrome Luck i Ivano-Frankivsk na zapadu Ukrajine, prenose lokalni mediji.

Zvaničnici su naveli da su u “visoko preciznim napadima velikog dometa” pogodjena dva vojna aerodroma u gradovima na zapadu Ukrajine.

Ovo su, kako su podsetili mediji, prvi napadi na ovoj teritoriji od pokretanja ruskog napada 24. februara, koji je prethodno koncentrisao akcije kod glavnog grada Kijeva i gradova na istoku i jugu Ukrajine.


Reznikov: Više od 200.000 Ukrajinaca se vratilo da brani domovinu

Ministar odbrane Ukrajine Oleksij Reznikov rekao je u četvrtak da se više od 200.000 ukrajinskih državljana vratilo iz Evrope da zaštiti svoju zemlju, prenosi agencija Anadolija.

„Više od 100.000 ukrajinskih državljana pristupilo je vojsci. Više od 200.000 naših građana vratilo se iz Evrope da zaštiti našu zemlju. Među njima ima i stranih dobrovoljaca”, rekao je Reznikov.

Poručio je da Rusiju neće poraziti kvantitetom, nego kvalitetom.

„Niko na svijetu nije vjerovao da ćemo stajati uspravno, pogotovo da ćemo izdržati ovoliko. Nećemo stati, naprotiv, sada napadamo“, rekao je Reznikov.

Rekao je da je ruska vojska pretrpjela “velike gubitke” i da je zbog toga napala škole i bolnice. Reznikov je dodao da nastavljaju s evakuacijom civila kroz humanitarne koridore u glavnom gradu Kijevu i Mariupolju, Sumiju i Harkovu.


DNR zauzeo Volnovahu između Donjecka i Marijupolja

Ministarstvo odbrane Rusije saopćilo je danas da su snage samoproglašene Donjecke Narodne Republike preuzele grad Volnovaha, između Donjecka i Marijupolja.

Kako je rekao glasnogovornik ruskog Ministarstva odbrane Igor Konašenkov, također su pod kontrolom naseljena mesta Olginka, Velika Anadol, Zeleni Gaj, a trupe DNR su napredovale još šest kilometara.

Konašenkov je naglasio da su „jedinice Narodne milicije DNR nastavile stezati obruč oko Marijupolja, te da je napredak iz istočnog, sjevernog i zapadnog pravca 800 metara”.


Sirene za zračni napad u Kijevu

Novinar Al Jazeere Imran Khan iz Kijeva javlja kako su se začule sirene za zračni napad na zapadnoj strani ukrajinske prijestolnice.

„Čuli smo kako je rano ujutro bilo udara zapadno od glavnog grada.“


WHO Ukrajini: Uništite opasne patogene u laboratorijama

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) savjetovala je Ukrajini da uništi sve opasne patogene koji se čuvaju u javnozdravstvenim laboratorijama u zemlji kako bi spriječila svako potencijalno širenje bolesti među stanovništvom, potvrdio je u petak WHO za Reuters.

Stručnjaci za biosigurnost rekli su da su ulazak ruskih trupa u Ukrajinu i bombardiranje njezinih gradova povećali rizik od bijega patogena koji izazivaju bolesti, ako bilo koji od objekata u kojima se čuvaju bude oštećen.

Laboratoriji javnog zdravstva istražuju kako umanjiti prijetnju od opasnih bolesti koje pogađaju životinje i ljude (Reuters)

Kao i mnoge druge zemlje, Ukrajina ima javnozdravstvene laboratorije koji istražuju kako ublažiti prijetnje opasnih bolesti koje pogađaju životinje i ljude, uključujući covid-19.

Više na ovom linku


TASS: Više od 220.000 evakuiranih u Rusiju

Iz regije Donbas i cijele Ukrajine, u Rusiju je do sada evakuirano više od 220.000 osoba, saopćili su danas iz regionalne sigurnosne agencije TASS-u.

“Do jutra 11. marta, skoro 222.000 ljudi prešlo je rusku granicu, uključujući preko 50.000 djece”, rekao je izvor ruskoj agenciji.


Civil poginuo u Dnjepru

Jedna osoba je jutros stradala u ruskim zračnim napadima na civilne ciljeve u Dnjepru, u centralnoj Ukrajini, saopćila je ukrajinska služba za vanredne situacije.

“U tri zračna udara u gradu, pogođeni su vrtić, stambena zgrada i dvospratna fabrika obuće gdje je potom izbio požar. Jedna osoba je poginula”, navodi se u saopćenju.

Ciljevi u Dnjepru do jutros nisu gadjani u ruskim napadima.


Rusija SAD-u: Zaustavite ‘ekstremističke aktivnosti’ Mete

Ruska ambasada u SAD-u zahtjeva od Washingtona da zaustavi „ekstremističke aktivnosti“ kompanije Meta Platforms, koja je vlasnik Facebooka, a koja je privremeno ukinula zabranu poziva na nasilje protiv ruske vojske i čelništva.

„Agresivna i kriminalna politika Mete koja dovodi do poticanja mržnje i nasilja nad Rusima je nevjerovatna. Djelovanje kompanije je novi dokaz kako je rat informacijama bez pravila proglašen našoj državi“, navodi se u saopćenju Ambasade Rusije.


Američki Kongres usvojio budžet i pomoć Ukrajini

Američki Kongres usvojio je ogromni budžet za 2022. godinu u koji je uvršteno i 14 milijardi dolara humanitarne i vojne pomoći Ukrajini.

Zakonodavci su imali rok do ponoći sa petka na subotu da usvoje finansiranje vlade i hiljade radnika su mogle ostati bez plate.

Senatori u Gornjem domu su stoga brzo pratili kolege iz Predstavničkog doma koji su paket od 1,5 triliona dolara usvojili u srijedu.


Biden: Obustaviti normalnu trgovinu sa Rusijom

Američki predsjednik Joe Biden u petak će pozvati na obustavu normalnih trgovinskih odnosa sa Rusijom i otvoriti put za povećanje tarifa na ruske uvoze, navodi izvor upoznat sa situacijom za agenciju Reuters.


Mariupolj na udaru artiljerije ‘svakih 30 minuta’

Gradonačelnik Mariupola Vadim Bojčenko kazao je kako je 400.000 ljudi zarobljenih u lučkom gradu koji je prošao kroz „dva dana pakla“.

„Svakih pola sata su avioni bili iznad grada Mariupolja i djelovali na stambene zgrade, ubijali civile – starije, žene, djecu“, objavio je na internetu.

Petro Andrušenko, savjetnik gradonačelnika, kaže kako Rusi žele „izbrisati naš narod“.

„Oni žele obustaviti sve evakuacije“, navodi on.


Razbijena kolona ispred Kijeva

Satelitski snimci pokazuju kako je ogromni ruski konvoj, koji je praćen kod ukrajinske prijestolnice Kijeva od prošle sedmice, nestao.

Snimci kompanije Maxar Technologies ranije su pokazivali 64 kilometra dugu kolonu vozila, tenkova i artiljerije, a koja je razbijena i prerazmještena. Oklopne jedinice su viđene kod gradova nedaleko od aerodroma Antonov sjeverno od Kijeva. Maxar navodi kako su neka vozila u šumama.

Konvoj se formirao ispred grada početkom prošle sedmice, ali je napredak bio otežan zbog navoda o nedostatku hrane i goriva. Američki zvaničnici su također naveli kako su ukrajinske trupe napadale konvoj protivtenkovskim raketama.

Snimci Maxara pokazuju razmještanje trupa iz velike kolone

Moskva otvara humanitarne koridore za pet gradova

Ministarstvo odbrane Rusije u petak će objaviti prekid vatre i otvoriti humanitarne koridore za evaukacije Ukrajinaca iz pet gradova, prenose agencije RIA i Interfax.

Riječ je o gradovima Kijev, Sumi, Harkiv, Mariupolj i Černihiv. Do sada civilima nije bilo moguće da napuste Mariupolj koji je pod opsadom.

 

Izvor: Al Jazeera i agencije