Ukrajina obavijestila IAEA da je izgubila kontakt s Černobilom
Britanski premijer Boris Johnson kazao je u četvrtak kako strahuje da će Rusija rasporediti hemijsko oružje u Ukrajinu.
- Ukrajina je rekla nuklearnom nadzornom tijelu UN-a da je izgubila svaki kontakt s postrojenjima za radioaktivni otpad u Černobilu, koji drže ruske snage
- Ministri vanjskih poslova Rusije i Ukrajine obavili su razgovore u Turskoj, ali bez pomaka.
- Pentagon je ponovio američko protivljenje poljskoj ponudi da pošalje Ukrajini borbene avione, navodeći da bi se time riskirala eskalacija krize.
- Zvaničnici Ujedinjenih naroda osuđuju bombardiranje dječje bolnice u opkoljenom Mariupolju.
- Ukrajina je optužila Rusiju za bombardiranje dječje bolnice i porodilišta u opkoljenom Mariupolju.
- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovio je poziv za zabranom letova nad zemljom, SAD i Velika Britanija ponovili protivljenje ,zbog mogućnosti direktnog sukoba s Rusijom.
U nastavku pročitajte najnovije vijesti:
Ukrajina izgubila svaki kontakt s Černobilom nakon nestanka struje
Ukrajina je rekla nuklearnom nadzornom tijelu Ujedinjenih naroda da je izgubila svaki kontakt s postrojenjima za radioaktivni otpad u Černobilu pored ugašene elektrane, koju sada drže ruske snage.
“Ukrajina je obavijestila Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (IAEA) da je danas izgubila svu komunikaciju s nuklearnom elektranom u Černobilu, dan nakon što je lokacija pod ruskom kontrolom izgubila sve vanjske izvore energije”, navodi se u saopćenju IAEA-e, dodajući da je prije postojao kontakt putem elektronske pošte.
#Ukraine nuclear regulator told IAEA today it had lost all communication w/ #Chornobyl Nuclear Power Plant, can no longer provide updated info. @RafaelMGrossi says IAEA's aware of reports that power has now been restored to the site, need for confirmation. https://t.co/GhdMceMgRP pic.twitter.com/8iwjPzmef1
— IAEA – International Atomic Energy Agency (@iaeaorg) March 10, 2022
Grossi: Ukrajina i Rusija ‘spremne’ sarađivati s IAEA-om
Ukrajina i Rusija “spremne” su razgovarati o sigurnosnim garancijama za ukrajinske nuklearne elektrane, a koje su ugrožene ratom, rekao je u četvrtak navečer Rafael Grossi, direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).
“Ohrabren sam jer Ukrajina i Ruska Federacija žele raditi s nama i pristale su raditi s nama”, rekao je Grossi na konferenciji za novinare nakon povratka iz Turske gdje je odvojeno razgovarao sa šefovima diplomatija dviju zemalja, prenosi Hina.
Ondje je odvojeno razgovarao s ruskim šefom diplomatije Sergejem Lavrovom i ukrajinskim Dmitrom Kulebom koji su pokušali dogovoriti prekid vatre no nisu uspjeli.
Grossi je prvobitno predložio odlazak u Černobil, mjesto najveće nuklearne civilne katastrofe u historiji iz 1986. godine, no njegov su prijedlog odbacili.
Rusija će u petak otvoriti humanitarne koridore iz pet ukrajinskih gradova
Rusko ministarstvo odbrane u petak će proglasiti prekid vatre i otvoriti humanitarne koridore za evakuaciju Ukrajinaca iz Kijeva, Černihiva, Sumija, Harkova i Mariupolja, a ukrajinske vlasti moraju dostaviti popis ljudi i vozila, izvijestile su u četvrtak novinske agencije RIA i Interfax.
Agencije su se pozvale na Mihaila Mizinceva, šefa ruskog Centra za kontrolu nacionalne odbrane, koji je rekao da će ljudi moći putovati u Rusiju ili u neki drugi ukrajinski grad.
“Od 10 sati po moskovskom vremenu (8 sati po srednjoeuropskom vremenu) 11. marta 2022., Ruska Federacija će proglasiti ‘režim šutnje’ i spremna je osigurati humanitarne koridore”, objavio je Interfax izjavu Mizinceva, prenosi Hina.
To se odnosi na Kijev, Sumi, Harkov, Mariupolj i Černihiv.
Više od 80.000 ljudi evakuirao iz Sumija i okolice Kijeva
Više od 80.000 ljudi evakuirano je u zadnja dva dana iz Sumija, grada na sjeveroistoku Ukrajine te iz okolice Kijeva, objavila je u četvrtak ukrajinska vlada.
Na sjeveroistoku u smjeru Poltave “evakuirano smo više od 60.000 ljudi u dva dana”, rekla je Irina Vereščuk, zamjenica ukrajinskog premijera, prenosi Hina.
“Iz okolice Kijeva gotovo 20.000 ljudi je evakuirano”, rekla je, “iz Borodjanke, Buče, Irpina i Gostomela”.
“Tri hiljade stanovnika evakuirao je mukotrpno iz Izyuma”, grada na istoku Ukrajine, dodala je.
Vereščuk je rekla da ukrajinska vlada “činiti se kako bi humanitarni koridori funkcionirali” posebno da se omogući dostava lijekova, hrane i pitke vode.
Twitter uklonio objave ruske ambasade o bombardiranju bolnice u Mariupolju
Twitter je uklonio objave ruske ambasade u Ujedinjenom Kraljevstvu o bombaškom napadu na dječju bolnicu u Mariupolju zbog kršenja pravila protiv poricanja nasilnih događaja, objavila je ta platforma u četvrtak.
Ubijene su tri osobe, uključujući dijete, u zračnom napadu na porodilište i dječju bolnicu u srijedu u tom ukrajinskom gradu, objavio je u četvrtak predsjednik Volodimir Zelenski.
“Reagirali smo protiv spomenutih tvitova jer krše pravila Twittera, posebno naša pravila o zabrani govora mržnje i uvredljivom ponašanju povezanih s poricanjem nasilnih događaja”, rekao je glasnogovornik Twittera.
U jednom tvitu s Twitter računa @RussianEmbassy objavljena je fotografija s crvenom oznakom “lažno” uz opis da porodilište nije operativno i da se njime koriste ukrajinske oružane snage.
Rusija je mijenjala svoje stajalište u vezi s bombardiranjem bolnice u Mariupolju, mješavinom izjava koje su varirale između agresivnih poricanja i poziva Kremlja da se utvrde jasne činjenice.
Rusija dopušta ukrajinskom timu pristup električnim vodovima u Černobilu
Rusko ministarstvo odbrane saopćilo da je pristalo dopustiti ukrajinskom timu za popravak pristup električnim vodovima u području oko nuklearne elektrane u Černobilu, objavila je novinska agencija Interfax, ne dajući više detalja.
Agencija za atomsku energiju UN-a ranije je kazala da se, zbog ruske invazije na Ukrajinu, pogoršala njena komunikacija s nuklearnom elektranom u Černobilu i elektranom u Zaporožju te da je situacija zabrinjavajuća, prenosi Hina.
Ukrajina je u srijedu saopćila da postoji opasnost od curenja radijacije u nuklearnoj elektrani u Černobilu nakon što je elektrani isključena električna energija, ali UN-ova agencija za atomsku energiju nije ustanovila “presudan utjecaj na sigurnost”.
Kijev: Evakuisano 400.000 civila iz ratne zone
Više od 400.000 civila je dosad evakuisano u Ukrajini uglavnom iz zona u kojima se vode borbe, izjavio je danas ministar unutrašnjih poslova Ukrajine Denis Monastirski na nacionalnoj televiziji.
“Oni su evakuisani prevashodno iz oblasti u kojima se odvijaju ratna dejstva”, kazao je Monstariski, a prenio Reuters.
SAD i UK strahuju da će Rusija koristiti hemijsko oružje u Ukrajini
Britanski premijer Boris Johnson kazao je u četvrtak kako strahuje da će Rusija rasporediti hemijsko oružje u Ukrajinu, dok je zamjenik američkog ambasadora pri UN-u poručio da SAD vidi povećani rizik od ruskog korištenja biološkog ili hemijskog oružja u Ukrajini.
“Stvari koje čujete o kemijskom oružju dolaze izravno iz njihove kuhinje”, kazao je Johnson u intervjuu za Sky News.
“Počinju govoriti da postoji hemijsko oružje koje su pohranili njihovi protivnici ili Amerikanci pa kad oni sami razmjeste hemijsko oružje, a bojim se da bi mogli, imaju spremnu neku vrstu lažne priče”, dodao je.
Zamjenik ambasadora SAD-a pri UN-u je pak poručio da bi ruska “propaganda” o ukrajinskom biološkom oružju mogla poslužiti kao alibi za rusko korištenje biološkog ili hemijskog oružja.
“Rusija je iznijela ove nove lažne tvrdnje. Vidjeli smo da je Kina podržala ovu propagandu i stoga bismo trebali pratiti hoće li Rusija eventualno upotrijebiti hemijsko ili biološko oružje u Ukrajini ili izvesti operaciju pod lažnom zastavom”, kazao je John Prescott za dpa.
Prescott je rekao da je ruska upotreba hemijskog oružja, uključujući pokušaje ubistava i trovanja političkih protivnika predsjednika Vladimira Putina u Rusiji i Britaniji, dobro dokumentirana.
Također je rekao da Moskva podržava “Asadov režim” u Siriji, koji je više puta koristio koristio oružje.
Švedska će povećati budžet za vojsku zbog rata u Ukrajini
Švedska vlada objavila je danas planove za veliko povećanje vojne potrošnje na dva posto BDP-a “što je prije moguće”, navodeći prijetnju sigurnosti od ruskog rata u Ukrajini.
Švedska, koja je okončala desetljeća rezanja troškova za odbranu nakon moskovske aneksije Krima 2014., rekla je da se nada da će postići svoj cilj u roku od jednog desetljeća, ali nije navela tačan datum.
“Nadamo se da ćemo to dostići što je prije moguće”, rekla je švedska premijerka Magdalena Andersson novinarima, javlja AFP.
Skandinavska zemlja, koja je tokom Hladnog rata do četiri posto svog ekonomskog učinka izdvajala za odbranu, drastično je smanjila svoju potrošnju tokom 1990-ih i ranih 2000-ih, na oko jedan posto.
“Rat u Evropi će uticati na švedski narod. Moramo nastaviti jačati odbrambenu sposobnost Švedske. Sigurnosna situacija u blizini Švedske s vremenom se pogoršala. Ruski napad na Ukrajinu to dodatno pogoršava”, rekla je Andersson.
Andersson je također izjavila da će se broj mladih pozvanih na obavezni vojni rok, koji je ponovno uveden 2017., povećati.
Očekuje se da će desničarska opozicija taj plan odobriti u parlamentu.
Zelenski potpisao zakon o oduzimanju imovine Rusije i njenih državljana u Ukrajini
Predsjednik Volodimir Zelenski potpisao je zakon Ukrajine “O osnovnim principima prisilnog oduzimanja objekata imovinskih prava Ruske Federacije i njenih stanovnika u Ukrajini”.
Ovo se navodi na web stranici Vrhovne Rade Ukrajine.
Zakon definira pravni osnov za nasilno oduzimanje imovinskih prava, uključujući i slučajeve kada za to postoji vojna potreba, Ruske Federacije kao države koja je započela rat punih razmjera protiv Ukrajine i njenih stanovnika.
U skladu sa zakonom, prisilno oduzimanje imovinskih prava Rusije i njenih stanovnika u Ukrajini vrši se bez ikakve nadoknade njihove vrijednosti, s obzirom na sveobuhvatni agresivni rat koji Ruska Federacija vodi protiv Ukrajine i ukrajinskog naroda.
Kako je objavljeno, 3. marta je Vrhovna rada usvojila zakon koji predviđa nacionalizaciju ruske imovine u Ukrajini.
Macron: EU da se oslobodi zavisnosti od ruskih energenata
Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je danas da zemlje Evropske unije treba da se dogovore o tempu kojim bi se EU postepeno oslobodila zavisnosti od ruskih energenata, javlja Reuters.
Po pitanju ukrajinskog zahtjeva za brzi prijem u EU, Macron je, govoreći uoči samita lidera EU u Francuskoj, rekao da nije realno da se uđe u pregovore o članstvu sa zemljom koja je u ratu.
Rusija: Nuklearni rat je nemoguć jer bi značio kraj civilizacije
Nuklearni rat je nemoguć jer bi značio kraj civilizacije, izjavio je danas zamjenik direktora Odjeljenja za neširenje i kontrolu naoružanja ministarstva spoljnih poslova Rusije Igor Višnjevecki.
“Takav rat je nemoguć“, istakao je Višnjevecki i dodao da “mnogi naučnici i stručnjaci razumiju kakve bi mogle biti posljedice nuklearnog rata,” prenosi agencija TAS S.
Kako je rekao, takav rat bi značio “kraj civilizacije” i to se ne smije dozvoliti ni na koji način.
Istakao je činjenicu da pet zemalja koje posjeduju nuklearno oružje (Rusija, Kina, SAD, Velika Britanija i Francuska), uprkos protivrječnostima koje trenutno postoje, dijele isto mišljenje da nuklearni rat ne bi smio da se dogodi.
Von der Leyen poručila da bi se napad na bolnicu u Ukrajini mogao smatrati ratnim zločinom
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je kako smatra da se napad na porodilište u ukrajinskom gradu Mariupolju može smatrati ratnim zločinom, te da treba pokrenuti istragu, prenosi Anadolija.
Von der Leyen je u izjavi za francuski javni servis France Info kazala da je napad na porodilište u gradu Mariupolu bio neljudski, gnusan i brutalan.
Kazavši kako smatra da se ovaj napad “može smatrati ratnim zločinom”, von der Leyen je izjavila da treba pokrenuti istragu o ovom napadu.
MCK: U Mariupolju zalihe hrane i vode na opasno niskom nivou
Međunarodni crveni krst (MCK) saopštio je danas da u opkoljenom lučkom gradu Mariupolju vladaju mučni uslovi.
Postoje izvještaji da zalihe hrane i vode dostižu opasno nizak nivo, rekao je Saša Volkov, šef delegacije te organizacije u gradu, prenio je BBC.
U audio poruci koja je juče snimljena, Volkov je rekao da su mnoge porodice ostale bez hrane da prehrane svoju djecu.
U nekim oblastima situacija je toliko strašna da su ljudi počeli da napadaju jedni druge zbog hrane, kazao je Volkov.
On je dodao da u Mariupolju postoji neka vrsta crnog tržišta na kojem se može pronaći povrće, ali da se ne može naći meso.
Zalihe lijekova su pri kraju, rekao je Volkov dodajući da su gradske apoteke opljačkane prije četiri do pet dana.
Neke bolnice, doduše, i dalje funkcionišu, naveo je on.
“Počeli smo da se razboljevamo zbog vlage i hladnoće”, naglasio je Volkov.
“Nedostaje lijekova, naročito za dijabetičare i ljude koji boluju od raka. Ali ne postoji način da se ti lijekovi nađu u gradu”, kazao je Volkov.
Ukrajinski guverner: Rusija blokirala naše civile u Izjumu
Regionalni ukrajinski guverner Oleh Sinegubov tvrdi danas da je Rusija blokirala evakuaciju ukrajinskih civila sa teritorija koje Rusi drže pod kontrolom u gradu Izjumu.
Ukrajinske vlasti su uspjele da pomognu da oko 1.600 ljudi napuste dijelove Izjuma koje su pod kontrolom ukrajinskih snaga, navbeo je Sinegubov, preneo je Reuters.
Rusija neće imati pristup uslugama Banke za međunarodna poravnanja
Zbog napada Rusije na Ukrajinu toj zemlji obustavljen je pristup uslugama Banke za međunarodna poravnanja (BIS), javlja Anadolija.
Glasnogovornik BIS-a rekao je da je Rusiji, koja je napala Ukrajinu, suspendovan pristup svim uslugama BIS-a.
Navodeći da BIS prati sve međunarodne sankcije protiv Centralne banke Rusije, glasnogovornik je napomenuo da se BIS ne može koristiti za zaobilaženje sankcija protiv Centralne banke Rusije.
U skladu s odlukom, Centralna banka Rusije neće moći pristupiti uslugama BIS-a niti prisustvovati sastancima institucije i drugim aktivnostima.
Međunarodna finansijska institucija sa sjedištem u Švicarskoj BIS osnovana je 1930. godine u gradu Baselu.
BIS ima više od 60 članica, uključujući Federalne rezerve SAD-a (Fed), Evropsku centralnu banku (ECB), Banku Velike Britanije (BoE) i Centralnu banku Republike Turkiye (CBRT).
BIS ima za cilj razvoj međunarodne monetarne i finansijske saradnje. Institucija djeluje kao banka za centralne banke.
Putin: Rusija ispunjava obaveze oko isporuke nafte i gasa EU
Rusija ispunjava sve svoje obaveze vezano za snabdijevanje energetskim resursima Evrope i drugih regija svijeta, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin na sastanku sa članovima vlade.
“Što se tiče onih zemalja koje preduzimaju neprijateljske korake prema našoj zemlji i ekonomiji, vrlo smo svjesni toga da oni kao razlog za pogoršanje situacije njihovih građana navode sankcije koje su uveli nama”, rekao je ruski lider
“Sve to izgleda veoma čudno, pogotovo što ispunjavamo sve svoje obaveze u snabdijevanju energijom”, dodaje Putin.
Zelenski: Donesite rješenja zasnovana na stvarnosti
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski pozvao je ukrajinske partnere širom svijeta da donesu rješenja zasnovana na stvarnosti, a ne na apstraktnim mišljenjima.
On je rekao da ukrajinski muškarci i žene brane svoju državu 15. dan i odbijaju napade u ključnim oblastima.
Zelenski je potvrdio da su tri osobe, uključujući jedno dijete, poginule u bombaškom napadu na porodilište u Mariupolju i kazao da je lažna tvrdnja Rusije da u bolnici nije bilo pacijenata.
Rusi su napravili, kako je naveo predsjednik Ukrajine, humanitarnu katastrofu i dodao da mu je srce slomljeno od onoga što su okupatori uradili ukrajinskim gradovima i državi.
On je kazao da Rusija želi da ponizi ukrajinski narod i da ga natjera da klekne i uzme hljeb i vodu iz njihovih ruku.
“Nismo postali robovi i nikada nećemo – jer ovo je naš duh i ovo je naša sudbina”, naglasio je Zelenski.
On je naveo da će poslije rata sve biti obnovljeno po najvišim standardima, a da vlada već planira obnovu.
“Od ruske invazije neće ostati ni traga”, dodao je on.
Zelenski je izjavio da će ruski propagandisti snositi odgovornost za saučesništvo u ratnim zločinima, prenio je Tanjug.
“Ruski građani će vas mrziti što ste ih dugo godina dosljedno lagali. Kada osjete posljedice vaših laži, osjetit će u svojim novčanicima, sve manjim mogućnostima, sa pokradenom budućnošću ruske djece”, rekao je on.
“Rat nikada nije izolovan. Uvijek šteti žrtvi, ali i agresoru. Samo agresor to shvati kasnije. Ali uvijek razumije i uvijek pati”, kazao je Zelenski.
Yad Vashem suspendirao partnerstvo s Abramovičem
Izraelski memorijalni centar holokausta Yad Vashem objavio je u četvrtak da je odlučio suspendirati partnerstvo s jednim od svojih najvećih donatora, Romanom Abramovičem, ruskim oligarhom kojem je britanska vlada uvela sankcije zbog ruske invazije na Ukrajinu.
Yad Vashem je 22. februara objavio da je s Abramovičem sklopio “strateško partnerstvo kako bi osnažio inicijative Yad Vashema na području istraživanja i sjećanja na holokaust”.
Allen je rekao da je ruski milijarder donirao “osmeroznamenkastu” brojku, postavši time drugi najveći donator centra.
Borrell: NATO neće biti učesnik sukoba oko Ukrajine
Šef diplomatije Evropske unije Josep Borrell izjavio je NATO neće biti učesnik sukoba oko Ukrajine, jer bi u suprotnom situacija eskalirala u treći svjetski rat.
“Pokušavamo da spriječimo eskalaciju. NATO neće ići u rat, jer bi to izazvalo treći svjetski rat i pokrenuo bi nuklearni rat,” upozorio je Borrell, prenosi Tanjug.
Britanija zabrinuta zbog potencijalne upotrebe hemijskog oružja Rusije
Velika Britanija je “veoma zabrinuta” zbog potencijalne upotrebe hemijskog oružja ruskih snaga u Ukrajini, rekla je britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss.
U intervjuu za CNN, naglasila je da bi ruska upotreba hemijskog oružja bila “velika greška”.
“Veoma smo zabrinuti zbog potencijalne upotrebe hemijskog oružja. Vidjeli smo da Rusija koristi ovo oružje i ranije u oružanim sukobima, ali to bi bila velika greška Rusije”, kazala je Truss.
Truss je rekla da Velika Britanija “apsolutno” vjeruje da su ratni zločini počinjeni u Ukrajini i pozvali na “oštru međunarodnu reakciju”, prenosi Guardian.
“Apsolutno vjerujemo da se ratni zločini čine. Ustupili smo slučaj Međunarodnom krivičnom sudu, zajedno sa 37 drugih nacija”, dodala je ona.
“Zbog toga nam je potreban oštar međunarodni odgovor. Mi udvostručujemo naše sankcije, strogi smo prema bankama, provodimo eliminaciju nafte iz Rusije u Ujedinjenom Kraljevstvu.”
Kazala je da se mora više sarađivati sa saveznicima jer Putin mora da izgubi u Ukrajini.
UNICEF: Broj djece izbjeglica premašio milion
Dječiji fond Ujedinjenih naroda (UNICEF) objavio je da je više od milion djece napustilo svoje domove zajedno sa porodicama tokom rata u Ukrajini. Većina je izbjegla u Poljsku, Mađarsku, Slovačku, Moldaviju i Rumuniju, javlja Anadolija.
U saopćenju se navodi da je oko 2.316.000 Ukrajinaca od 24. februara do 9. marta izbjeglo u susjedne zemlje zbog rata, a više od polovine njih je otišlo u susjednu Poljsku. Dodaje se da više od milion Ukrajinaca koji prelaze u susjedne države čine djeca.
U saopćenju je naglašeno da rat “nastavlja da pustoši Ukrajinu”.
Direktorka UNICEF-a Catherine Russell izjavila je da je najmanje 37 djece ubijeno, a 50 ranjeno od početka ruskih napada na Ukrajinu 24. februara.
Afshan Khan, regionalna direktorica UNICEF-a za Evropu i centralnu Aziju, kazala je da je broj djece koja napuštaju Ukrajinu zapanjujući, što ukazuje na to da je situacija za djecu i porodice u toj državi postala vrlo očajna.
Visoki komesar Ujedinjenih naroda (UN) za izbjeglice Filippo Grandi na Twitteru je objavio da je UN-ovom Komesarijatu za izbjeglice (UNHCR) potrebno oko 500 miliona dolara za hitnu humanitarnu pomoć Ukrajini i susjednim zemljama.
Finska će preispitati svoju sigurnosnu politiku
Finska će preispitati svoju sigurnosnu politiku kako bi odlučila da li će pristupiti NATO-u, rekao je predsjednik Sauli Niinisto.
Tradicionalno, Finci su oprezni prema Rusiji, zemlji s kojom dijele 1340 kilometara dugu granicu i s kojom su 1939. i 1944. vodili dva rata i izgubili značajan dio teritorije.
Niti NATO nije uživao podršku stanovništva i Savez je uobičajeno podržavalo tek oko 20 posto Finaca, ali sada je podrška Savezu predvođenom SAD-om je porasla.
“Nakon što se analiziraju rizici i alternative, doći će vrijeme za zaključke”, rekao je Niinisto.
Niinisto se prošli vikend u Washingtonu sastao s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, a s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom bi trebao telefonski razgovarati u petak.
Cavusoglu: Nadamo se da će mir u regiji biti obnovljen
Ministar vanjskih poslova Republike Turske Mevlut Cavusoglu je u poruci nakon trilateralnog sastanka sa ruskim i ukrajinskim kolegama Sergejem Lavrovom i Dmitrom Kulebom izrazio nadu u uspostavljanje mira u regiji, javlja Anadolija.
Sastanak trojice šefova diplomatija održan je na marginama Diplomatskog foruma u Antaliji, a po završetku razgovora Cavusoglu se oglasio na društvenim mrežama.
“U ovom trenutku, kada je potreba za mirom najveća, sastali smo se sa mojim ruskim i ukrajinskim kolegama Lavrovom i Kulebom na marginama Diplomatskog foruma u Antaliji u tripartitnom formatu. Nada je da se obnovi mir u našem regionu“, poručio je Cavusoglu.
Cavusoglu je u poruci naglasio da će nastaviti ulagati napore za djelovanje diplomatije između Rusije i Ukrajine.
Kličko: Kijev napustila skoro polovina stanovništva
Gradonačelnik Kijeva Vitali Kličko izjavio je da su od početka ruske invazije na Ukrajinu glavni grad napustila dva miliona ljudi.
Masovni egzodus znači da je Kijev za samo dvije sedmice napustila skoro polovina stanovništva.
Scholz i Macron Putinu: Trenutni prekid vatre
Njemački kancelar Olaf Scholz i francuski predsjednik Emmanuel Macron su u zajedničkom pozivu ruskom lideru Vladimiru Putinu zatražili trenutni prekid vatre u Ukrajini, tvrdi Reuters, pozivajući se na zvaničnika Vlade Njemačke.
Macron I Scholz su Putinu rekli da bilo kakva rezolucija o ratu treba proistaći iz pregovora Moskve i Kijeva, rekao je neimenovani zvaničnik.
Tri lidera navodno su se dogovorila da u narednim danima ostanu u bliskom kontaktu.
Rusija zabranila izvoz više od 200 proizvoda do kraja godine
Ruska vlada je saopštila danas da zabranila izvoz telekomunikacione, medicinske, automobilske, poljoprivredne, električne, tehnološke i velikog broja druge robe do kraja 2022. godine, kao uzvratnu mjeru na sankcije Zapada prema Moskvi.
Na listu zabrane izvoza uvršteno je preko 200 artikala, među kojima su i željeznički vagoni, kontejneri, turbine i druga roba.
Agencija Reuters navodi da je prije napada Moskve na Ukrajinu, proizvođač automobila Stelantis, koji u Rusiji proizvodi i prodaje brendove Peugeot, Citroen, Opel, Jeep i FIAT, namejravao početi izvoziti ruska laka komercijalna vozila u zapadnu Evropu.
Kineski ministar situaciju u Ukrajini nazvao ‘ratom’
Ministar vanjskih poslova Kine situaciju u Ukrajini javno je opisao kao „rat“, kako se čini, po prvi put od početka ruske invazije, te je naveo da se nada da će konflikt biti zaustavljen što je prije moguće.
„Nadamo se da će borbe i rat stati što prije“; rekao je Wang Yi na snimku sa državne televizije CCTV, dok je video linkom razgovarao sa francuskim kolegom Jeanom-Yvesom Le Drianom.
Peking je do sada pokušavao balansirati po pitanju stava prema ratu u Ukrajini, odbijajući i osuditi i opravdati rusku akciju, dok je izražavao spremnost na posredništvo između dvije zemlje.
Kako će poljski MiG-ovi biti dostavljeni Ukrajini?
SAD je od Poljske tražio ustupanje 28 MiG-ova 29 Ukrajini.
Iz Poljske su odgovorili da su spremni ustupiti avione vladi SAD-a.
Nikolina Zavišić je u mestu Hrebene, u blizini poljsko-ukrajinske granice.
Hiljade Ukrajinaca u koloni bježe iz Irpinja
Ljudi su išli od vrata do vrata, kucali i sugrađanima govorili da je vrijeme za odlazak, javlja Abdul Azem Mohammed iz Irpinja u blizini Kijeva.
Zvaničnica: Humaniratni konvoj za Mariupolj se morao vratiti
Humanitarni konvoj koji je pokušao doći do Mariupolja, morao se vratiti zbog borbi, objavila je zamjenica ukrajinskog premijera.
Izjava Irine Vereščuk uslijedila je nakon što je Gradsko vijeće Mariupolja izvijestilo o ruskom granatiranju.
„Projektili pogađaju kuće“, izvijestilo je Vijeće
Raste nezadovoljstvo u Rusiji, policija uhapsila hiljade demonstranata
Dok se nastavlja ofanziva u Ukrajini, čini se da nezadovoljstvo u Rusiji jača.
U desecima gradova, uključujući i Moskvu, održano je nekoliko rundi protesta kojima se traži kraj konflikta.
Policija je uhapsila hiljade ljudi.
Bombardirano porodilište i dječija bolnica u Mariupolju
Poslije zračnog napada na dečju bolnicu i porodilište u Mariupolju, strahuje se da je veliki broj ljudi zarobljen među ruševinama.
Lavrov: Zapad je prisilio Ukrajinu da bira između Rusije i Zapada
Nakon sastanka u Antaliji, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da je Rusija spremna razgovarati o sigurnosnim garancijama za Ukrajinu, te da želi da ta zemlja bude neutralna.
“Ne želimo militarizaciju Ukrajine”, rekao je novinarima.
Lavrov je kazao da je konflikt uzrokovao Zapad, prisiljavajući Ukrajinu da bira između Rusije i Zapada.
Upozorio je da oni koji snabdijevaju Ukrajinu oružjem i plaćenicima moraju shvatiti opasnosti svojih postupaka.
Lavrov je rekao i da je Ukrajina planirala napasti pobunjenike s istoka Ukrajine.
Operacija u Ukrajini, dodao je, teče prema planu.
Izjavio je i da ne vjeruje da će sukob Rusije sa Zapadom oko Ukrajine dovesti do nuklearnog rata.
“Ne želim vjerovati, i ne vjerujem, da bi nuklearni rat mogao početi”, rekao je Lavrov novinarima na pitanje hoće li biti nuklearnog rata.
Dodao je da Rusija ne planira napasti druge zemlje, jer “nije napala ni Ukrajinu”.
Kina odbila isporučiti avionske dijelove ruskim kompanijama
Zvanični Peking odbio je ruskim kompanijama isporučiti komponente za avione, izjavio je novinarima Valerij Kudinov, šef ruske Federalne agencije za zračni saobraćaj.
“Tražićemo aviodijelove od drugih zemalja”, izjavio je Kudinov, prenosi Tanjug, pozivajući se na RIA Novosti.
Prema njegovim riječima, Turska ili Indija mogu postati takvi dobavljači.
Kudinov je dodao i da će svaka kompanija samostalno pregovarati o nabavci.
Kuleba je rekao da je prema narativu Lavrova zaključio da ruska ofanziva neće biti zaustavljena do ispunjenja zahtjeva.
„Mi ne možemo zaustaviti rat ako zemlja koja je započela agresiju to ne želi“, rekao je Kuleba.
Dodao je i to da se Ukrajina neće predati.
Kuleba: Ništa od 24-satnog prekida vatre
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da je u razgovorima sa ruskim kolegom Serjegom Lavrovim potegao pitanje 24-satnog prekida vatre, ali da se nisu usaglasili o tom pitanju.
„Čini se da u Rusiji neki drugi odlučuju o tome“, rekao je Kuleba nakon razgovora.
Dodao je da je prekid vatre neophodan „da se riješe najveći humanitarni problemi“ u Ukrajini.
Obraćajući se nakon pregovora, Kuleba je na konferenciji za novinare rekao da je najteža situacija u ukrajinskom gradu Mariupolju i naveo da se Lavrov nije obavezao na uspostavljanje humanitarnog koridora tamo.
Kuleba je rekao da je sastanak bio “i lak i težak”.
Kako je objasnio, lak jer je Lavrov koristio uobičajenu retoriku, a težak jer je, kako tvrdi, dao sve od sebe.
Lukašenko naredio bjeloruskim ekspertima da osiguraju struju Černobilu
Bjeloruski predsjednik Aleksander Lukašenko dao je instrukcije ekspertima iz svoje zemlje da osiguraju struju za nefunkcionalnu nuklearnu elektranu Černobil u Ukrajini, izvijestila je bjeloruska agencija Belta.
Dan ranje, Kijev je upozorio da postoji opasnost da zbog nestanka struke dođe do širenja radijacije u elektrani, koja je blizu granice sa Bjelorusijom.
Rusija više neće sudjelovati u Vijeću Evrope
Rusija više neće sudjelovati u Vijeću Evrope, citirala je novinska agencija TASS rusko ministarstvo vanjskih poslova.
Ministarstvo je u priopćenju istaknulo kako zemlje NATO-a i Evropske unije potkopavaju evropsko tijelo osmišljeno da podržava ljudska prava, vladavinu prava i demokratiju, prenio je Reuters.
Vijeće Evrope odlučilo je 25. februara suspendovati sudjelovanje ruskih diplomata i zastupnika u glavnim tijelima te panevropske organizacije, a odluka je stupila na snagu odmah, kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.
Vijeće Evrope ima 47 država članica među kojima su Rusija i Ukrajina.
Vijeće je sankcioniralo Rusiju i 2014. nakon aneksije Krima.
Britanija: Roman Abramovič i još šest oligarha na listi sankcioniranih
Vlada Velike Britanije objavila je da je zamrznula račune sedam ruskih biznismena, među kojima je i vlasnik engleskog fudbalskog kluba Chelsea Roman Abramovič, nakon što su im dan ranije uvedene sankcije.
„Ovo neće biti utočište za one koji podržavaju Putinov napad na Ukrajinu“, rekao je britanski premijer Boris Johnson.
SANCTIONED: 7 Russian oligarchs targeted in £15bn sanction hit – including Abramovich and Deripaska
The List ⬇️https://t.co/j1ehzJCjTq pic.twitter.com/gsLV3KtVxR
— Foreign, Commonwealth & Development Office (@FCDOGovUK) March 10, 2022
Zvaničnici: Troje poginulih u napadu na bolnicu
Najmanje tri osobe, među kojima jedno dijete, poinule su u ruskom bombardovanju dječje bolnice u Mariupolju, rekli su lokalni zvaničnici.
„Tri osobe su ubijene, uključujući djevojčicu u jučerašnjem napadu na dječju bolnicu i porodilište u Mariupolju“, navelo je Gradskoj vijeće.
Rusija poriče ukrajinske tvrdnje da je objekat i dalje u funkciji bolnice, te tvrdi da ga je preuzela vojska.
Glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov rekao je da će Moskva tražiti od vojske informaciju o navodnom bombardovanju bolnice.
„Sigurno ćemo tražiti objašnjenje o ovome, jer nemamo jasne informacije o tome šta se desilo“, rekao je Peskov.
Počeo sastanak Kulebe i Lavrova
Ministri vanjskih poslova Ukrajine i Rusije Dmitro Kuleba i Serjeg Lavrov počeli su razgovore u Turskoj, regla je glasnogovornica ruskog ministarstva.
„Sastanak je počeo“, rekla je Marija Zaharova.
Ovo je prvi kontakt visokih zvaničnika dvije zemlje od početka invazije Rusije na Ukrajinu, a posreduje mu turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusuglu.
Civili počeli odlaziti iz ukrajinskoga grada Sumija
Civili su počeli odlaziti iz ukrajinskoga grada Sumija “humanitarnim koridorom” u četvrtak nakon dogovora o lokalnom prekidu vatre, rekao je regionalni guverner.
Nekoliko hiljada ljudi ove sedmice izašlo je iz opkoljenog grada nakon dogovora s Rusijom.
Stanovnici također napuštaju obližnja naselja Krasnopolje i Trostianec, rekao je regionalni guverner Dmitro Živitski.
Ukrajina otvara sedam “humanitarnih koridora” u četvrtak kako bi civili mogli napustiti gradove pod opsadom ruskih snaga, uključujući južnu luku Mariupolj, rekla je potpredsjednica vlade Irina Vereščuk.
Više od 10. 000 ljudi evakuirano je iz sela i gradova oko Kijeva u srijedu, rekao je kijevski regionalni guverner Oleksij Kuleba.
Britansko Ministarstvo odbrane: Mali napredak ruske kolone, smanjene zračne aktivnosti
Ministarstvo odbrane Ujedinjenog Kraljevstva saopćilo je u četvrtak da je velika ruska kolona sjeverozapadno od Kijeva postigla mali napredak u više od sedam dana i da trpi kontinuirane gubitke te da je intenzitet ruskih zračnih aktivnosti manji.
Kako se broj ruskih vojnih žrtava povećava, predsjednik Putin će biti prisiljen povući snage iz svih rodova ruskih oružanih snaga i drugih izvora kako bi nadoknadio gubitke, navodi se u saopćenju britanskog ministarstva, prenio je Reuters.
Posljednjih dana također je došlo do značajnog smanjenja ukupne ruske zračne aktivnosti iznad Ukrajine, dodaje se.
SAD procjenjuje da je poginulo između 5.000 i 6.000 ruskih vojnika
Službena američka procjena o broju poginulih ruskih vojnika u invaziji na Ukrajinu iznosi između pet i šest hiljada, rekli su dužnosnici za CBS News.
Broj ozlijeđenih procjenjuje se na između 15.000 i 18.000, polazeći od pretpostavke da je broj ranjenih obično tri puta veći od broja ubijenih.
Američki dužnosnik koji je želio ostati neimenovan nazvao je to “vrlo visokim gubitcima” i uporedio ih s nekima od borbi u Drugom svjetskom ratu.
Ukrajina tvrdi da je 12.000 ruskih vojnika poginulo u borbama.
Prošle sedmice Rusija je priznala 500 žrtava.
BBC naglašava da je sve te podatke vrlo teško provjeriti.
Susret Lavrova i Kulebe u Antaliji
Turska će u četvrtak biti domaćin ministrima vanjskih poslova Rusije i Ukrajine na njihovom prvom sastanku otkako je počela ruska invazija na Ukrajinu.
Više na linku.
Zastupnički dom Kongresa SAD-a podržao zabranu uvoza ruske nafte
Većina u Zastupničkom domu američkog Kongresa glasala je za zabranu uvoza ruske nafte i ostalih energenata.
Očekuje se da će Dom, u kojem demokrate imaju većinu, izglasati odluku koju je nametnuo predsjednik Joe Biden.
UNICEF: Ubijeno najmanje 37 djece
Najmanje 37 djece je ubijeno, a 59 povrijeđeno u manje od dvije sedmice, rekla je izvršna direktorica UNICEF-a Catherine Russell, koja je dodala da je više od milion djece zbog rata u Ukrajini bilo prisiljeno na bijeg.
„Napadi na civile i civilnu infrastrukturu – uključujući bolnice, vodovodne i sanitarne sisteme i škole – su nesavjesni i moraju se odmah zaustaviti”, poručila je Russell.
„Ukrajinska djeca očajnički trebaju mir“.
Zelenski: Evakuirano najmanje 35.000 civila
Najmanje 35.000 civila evakuisano je iz opkoljenih ukrajinskih gradova u srijedu, objavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
U video obraćanju je naveo da su najmanje tri humanitarna koridora omogućila ljudima da napuste gradove Sumi, Enerhodar i zone oko Kijeva.
Zelenski je naveo i da vjeruje da će Vladimir Putin ući u pregovore i završiti s invazijom, nakon što vidi da se ruske snage suočavaju sa čvrstim otporom Ukrajinaca.
„Mislim da hoće i da vidi da smo mi jaki“, rekao je Zelenski.
MMF: Paket od 1,4 milijarde dolara za Ukrajinu
Međunarodni monetarni fond (MMF) saopštio je da je njegov izvršni odbor po hitnom postupku odobrio paket u vrijednosti od 1,4 milijardi dolara za Ukrajinu kako bi se pomoglo podmirenje hitnih potreba za potrošnjom i ublažile “ekonomske posljedice ruske vojne invazije”.
Iz MMF-a je saopšteno da su ukrajinske vlasti otkazale postojeći stand-by aranžman sa Fondom i da će se raditi na osmišljavanju odgovarajućeg ekonomskog programa s fokusom na rehabilitaciju i privredni rast, ali tek kada se stvore uslovi za to, prenosi Reuters.
Zelenski: Napad na bolnicu ratni zločin
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je napad na dječju bolnicu u Mariupolju „ratni zločin“, dok je taj događaj izazvao i međunarodne osude.
„Mi nismo i nikada ne bismo počinili ništa poput ovog ratnog zločina niti u jednom gradu regija Lugansk i Donjeck, niti u bilo kojoj regiji… jer smo ljudi. A jeste li vi?“, upitao je Zelenski.
„Kakva je Rusija zemlja, koja se plaši bolnica i porodilišta, te ih uništava?“ nastaio je . „Zračni napad na porodilište je konačni dokaz da se odvija genocid nad Ukrajincima“.
Ukrajinski lider ponovio je zahtjev zapadnim silama da se nad Ukrajinom uspostavi zabrana letova kako bi se spriječili novi napadi.
UN osudio napad na dječju bolnicu
Ujedinjene nacije su osudile napad na dječju bolnici u Mariupolju, nazivajući ga „užasnim kršenjem“ humanitarnog prava.
UN Relief Chief Martin Griffiths speaks to @AJEnglish about the humanitarian crisis brought on by the war in #Ukraine, as well as the "deeply, deeply shocking" attack on a children's hospital in Mariupol: pic.twitter.com/dY6Xshrf0q
— Amanda Price (@amandaruthprice) March 9, 2022
„Dukoko sam šokiran, naročito jer se radi o zdravstvenom objektu, koji je zaštićen međunarodnim humanitarnim pravom“, rekao je Al Jazeeri Martin Griffits, šef UN-a za humanitarna pitanja.
„Nadam se da ćemo saznati ko je to učinio i držat ćemo ga odgovornim“.
Bijela kuća odbacila ruske tvrdnje o učešću u razvoju biološkog i hemijskog oružja
Bijela kuća tvrdi da su ruske tvrdnje o američkoj umiješanosti u razvoj biološkog i hemijskog oružja u ukrajinskim laboratorijama pogrešne.
Glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki dodala je da su ruske tvrdnje možda pripremanje terena za upotrebu hemijskog i biološkog oružja u Ukrajini.
We took note of Russia’s false claims about alleged U.S. biological weapons labs and chemical weapons development in Ukraine. We’ve also seen Chinese officials echo these conspiracy theories.
— Jen Psaki (@PressSec) March 9, 2022