Sve češće pucnjave u američkim školama u pandemiji

Sve je više pokazatelja da stres i izazovi pandemije pogoršavaju oružano nasilje u američkim školama. Naučnici koji proučavaju ovaj fenomen brinu se da će se stanje samo pogoršavati, prenosi Hina.

Devetnaestogodišnji bivši učenik ustrijeljen je nakon srednjoškolske košarkaške utakmice prije sedmicu dana u Beloitu (Wisconsin), dok su u prošli ponedjeljak tri tinejdžera hospitalizirana nakon pucnjave ispred srednje škole Chaparral u Las Vegasu. U utorak je pet tinejdžerica ranjeno hicem iz pištolja ispred srednje škole Rufus King u Milwaukeeju. Također u utorak, jedan učenik je ubijen, a došlo je do još jedne pucnjave ispred South Education Centra u Minneaopolisu.

Jedino su u potonjem slučaju osumnjičeni uhapšeni – dva učenika iz te škole.

U školskoj godini 2021./2022. zabilježena je 141 pucnjava na kampusima, najviše u posljednjih deset godina prema organizaciji Everytown for Gun Safety.

Problemi koji su prethodili pandemiji – poput nejednakosti i neadekvatnih resursa – pogoršali su se u pandemiji pa polovica učitelja kaže da želi dati otkaz ili prijevremeno otići u mirovinu, prema nedavnim istraživanjima sindikata Nacionalno obrazovno udruženje.

Sistem oslabljen

To znači da je sve manje odraslih, a taj će se trend nastaviti, povezanih s učenicima koji mogu prepoznati znakove razvoja nasilničkog ponašanja.

“Djeca ulaze u sistem koji je jako oslabljen”, kazao je Ron Avi Astor, stručnjak za nasilje u školama sa sveučilišta UCLA.

“Vidjet ćemo različite oblike oružanog  i nasilja općenito. Nalazimo se u situaciji koja će se samo pogoršavati”, dodao je.

Astor je rekao da više faktora uzrokuje porast nasilja, uključujući pandemiju, porast nasilja općenito i propadanje porodičnih struktura.

Sve je to stvorilo “cunami” problema s mentalnim zdravljem u školama, kaže Astor.

Problemi su sve veći jer učitelji i vodstvo škola nisu dovoljno opremljeni da se nose s njima zbog sindroma izgaranja, nestotatnog broja radnika i bolesti.

Problem nije nužno premalo financiranja, kaže Astor, već nedostatak ljudskog kapitala — učitelja, stručnjaka i osoblja koje bi moglo pomoći u razrješavanju krize zbog nasilja.

Manje nadzora

Katherine Schweit, umirovljena specijalna agentica FBI-a i autorica knjige “Zaustavite ubistva” (“Stop the Killing”) objavljene prošle godine, rekla je da je još jedan ključni faktor nasilja poremećen, u odnosu na ranije, raspored aktivnosti roditelja.

To znači manje nadzora i manje predvidljive rutine za djecu, što roditeljima, učiteljima i drugima još više otežava uočavanje znakova upozorenja.

“Jedna od stvari na koje se usredotočujemo kada govorimo o sprječavanju pucnjave je promjena u nečijoj rutini koja bi nam mogla ukazivati na to da je osoba na putu prema nasilju”, kazala je Schweit.

“Ali tko ima rutinu ovih dana? Nitko”, dodala je.

Dostupnost oružja je drugi faktor, napominje Jillian Peterson, profesorica kriminologije na Sveučilištu Hamline i sukreatorica istraživačkog centra za proučavanje nasilja.

U prošloj godini svakoga je mjeseca zabilježen novi rekord po pitanju prodaje oružja. Peterson kaže da previše tog oružja nije osigurano od djece u domovima.

Jedna od najvažnijih stvari koje škole trenutno mogu učiniti je kreirati sisteme i timove za odgovor na krizne situacije kako bi učenici i nastavnici mogli prijaviti svoje zabrinutosti u vezi s određenim učenicima, smatra Peterson.

Škole su više od obrazovnih institucija

Te bi se informacije mogle prenijeti obučenima za procjenu razine prijetnje.

Peterson drži da je nemoguće točno odrediti uzrok porasta nasilja, ali napominje da se naučnici slažu kako je smanjenje školskih aktivnosti tome značajno pridonijelo.

“Znamo da mnoge stvari koje su spriječile nasilje, kao što su izvanškolske aktivnosti i sport još uvijek ne funkcioniraju u mnogim mjestima”, rekla je.

“Pandemija nam je pokazala da su škole puno više od obrazovnih ustanova. One održavaju društvo i pomažu našoj djeci na mnoge načine – od mentalnog zdravlja do fizičkog zdravlja i sigurnog izvora hrane. To smo izgubili”, dodala je.