Borbe u Ukrajini: Rusija gomila tenkove u blizini Kijeva
Pregovori ukrajinske i ruske delegacije nisu uspjeli, dogovorena nova runda.
- Reporterka Al Jazeere javila je da su pregovori ruske i ukrajinske strane završeni bez rezultata.
- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao britanskom premijeru Borisu Johnsonu da su sljedeća 24 sata “ključna”.
- Trenutno nema razloga za promjenu nivoa nuklearne uzbune, tvrdi SAD.
- Satelitski snimci pokazuju kolone ruskih vozila koje idu prema Kijevu duge desetke kilometara.
- Ruski predsjednik Vladimir Putin stavio je ruske nuklearne snage u stanje visoke pripravnosti.
- Guverner Harkova kaže da ukrajinski vojnici imaju potpunu kontrolu nad gradom nakon uličnih borbi s ruskim snagama.
- FIFA i UEFA izbacile ruske klubove i reprezentacije iz međunarodnih takmičenja, Euroliga suspendirala košarkaše.
Slijede najvažnije vijesti:
SAD zatvorio ambasadu u Minsku
Sjedinjene Države zatvorile su u ponedjeljak svoju ambasadu u Minsku i dozvolile članovima porodice i osoblju koje nije neophodno da napuste ambasadu u Moskvi, pet dana otkako je započela ruska invazija na Ukrajinu.
„Poduzeli smo ove korake zbog sigurnosnih poteškoća proizašlih iz ničim izazvanog i neopravdanog napada ruske vojske u Ukrajini”, rekao je američki državni sekretar Antony Blinken.
Fotografija koju je na Twitteru objavila američka ambasadorica u Bjelorusiji Julie Fisher prikazuje osoblje koje spušta američku zastavu.
Svo američko osoblje napustilo je Bjelorusiju, napisala je Fisher na Twitteru.
Bjelorusija je blizak saveznik Rusije, čijoj je vojsci ustupila vlastitu teritoriju za napad na Ukrajinu.
1/4 The United States of America has suspended operations of our embassy in Minsk. All American staff have departed Belarus. pic.twitter.com/Og8iynLdi6
— Julie Fisher (@USAmbBelarus) February 28, 2022
Stanovnici Kijeva pripremaju odbranu
Stanovnici Kijeva, mahom dobrovoljci, organiziraju svoju odbranu i nastojat će pružiti otpor ruskim vojnicima.
Više na linku.
Predsjednici osam zemalja: Ukrajini dati status kandidata za EU
Predsjednici osam zemalja centralne i istočne Evrope pozvali su zemlje članice Evropske unije da Ukrajini odmah daju status kandidata za članstvo u EU i otvore pregovore o članstvu, navedeno je otvorenom pismu koje je danas objavljeno.
“Mi, predsjednici država članica EU: Republike Bugarske, Češke Republike, Republike Estonije, Republike Letonije, Republike Litvanije, Republike Poljske, Republike Slovačke i Republike Slovenije snažno verujemo da Ukrajina zaslužuje da dobije neposrednu perspektivu za pristupanje EU”, navodi se u pismu, prenio je Reuters.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski potpisao je zahtjev za članstvo Ukrajine u Evropskoj uniji, izjavio je ranije danas zamjenik šefa kabineta predsjednika Ukrajine Andrij Sibiga.
Biden: Amerikanci ne bi trebali strahovati od nuklearnog rata
Američki građani ne bi trebali strahovati od nuklearnog rata, poručio je večeras predsjednik SAD-a Joe Biden, dan pošto je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio da se ruske snage za odvraćanje, koje uključuju nuklearno oružje, stave u stanje visoke pripravnosti.
Dok je Biden odlazio sa događaja održanog u Bijeloj kući, jedan od američkih novinara ga je upitao da li bi Amerikanci trebali biti zabrinuti zbog mogućnosti izbijanja nuklearnog rata, na šta je američki predsjednik odgovorio sa “ne”, prenio je Tanjug.
EU: Na listi sankcionisanih 680 Rusa
Evropska unija nametnula je sankcije za još 26 Rusa, među kojima su oligarsi, visoki zvaničnici i energetska osiguravajuća kompanija, što je ukupan broj sankcionisanih podiglo na 680.
EU tvrdi da su na listi „oligarsi i biznismeni koji su u poslovima sa baftom, bankarstvom i finansijama“, vladini i vojni zvaničnici, kao i „oni koji šire antiukrajinsku propagandu i promovišu pozitivan stav prema invaziji na Ukrajinu“.
Nekoliko ličnosti bliskih ruskom predsjedniku, uključujući njegovog portparola Dmitrija Peskova i desetak novinara nalaze se na listi od 26 imena.
SAD izbacuje 12 ruskih diplomata pri misiji u UN-u
SAD je odlučio da 12 članova ruske misije pri Ujedinjenih nacija bude izbačeno iz zemlje zbog, kako kažu, umiješanosti u nediplomatske aktivnosti.
„Ovim diplomatama je rečeno da napuste SAD jer su bili umiješani u aktivnosti koje nisu u skladu sa njihovim odgovornostima i obavezama“, rekao je Vijeću sigurnosti UN-a zamjenik američke ambasadorice Richard Mills, bez ulaska u detalje.
ruski ambasador u SAD-u Anatolij Antonov rekao je da Rusija smatra da je proglašenje 12 ruskih diplomata u UN za persone non grata od strane SAD-a neprijateljski potez.
Ruski konvoj od 27 kilometara ide ka Kijevu
Konvoj ruskih tenkova i drugih vojnih vozila koja idu ka Kijevu proteže se na čak 27 kilometara, javlja Reuters.
Satelitske snimke konvoja u ponedjeljak tokom poslijepodneva napravila je kompanija Maxar, a one otkrivaju da se konvoj nalazi blizu aerodroma Antonov, za koji su se prošlih dana vodile oštre bitke.
Više na linku.
Maličbegović: Rusija gomila tenkove
Satelitski snimci pokazuju veliki broj tenkova i oklopnih vozila koja ulaze u Ukrajinu, ali koja se nalaze 60 km udaljeni od glavnog grada, javlja Nadina Maličbegović, reporterka Al Jazeere iz Ukrajine.
Više na linku.
Međunarodni krivični sud traži dozvolu za pokretanje istrage o ratnim zločinima
Ured tužioca Međunarodnog krivičnog suda objavio je da će tražiti dozvolu suda da otvori istragu o navodnim ratnim zločinima u Ukrajini.
„Sljedeći korak je pokrenuti proces autorizacije od Suda za otvaranje istrage“, rekao je tužilac Karim Khan.
Ukrajinski ministar ruskim vojnicima: Amnestija i novčana kompenzacija za predaju
Ministar unutrašnjih poslova Ukrajine Oleksej Reznikov objavio je na Facebooku i Twitteru poziv za ruske vojnike da odustanu od rata.
“Nudimo ruskim vojnicima priliku – umrite u nepravednom ratu ili možete dobiti potpunu amnestiju i pet miliona rublji (više od 42.000 eura) kompenzacije. Ako položite oružje i dobrovoljno se predate”, napisao je.
Vojnici koji su branili Zmijski otok su živi i dobro
Ukrajinski vojnici, za koje se vjerovalo da su poginuli dok su branili Zmijski otok u Crnom moru, živi su i dobro su, saopštila je ukrajinska mornarica.
U saopštenju se navodi da su vojnici na otoku odbili dva napada ruskih snaga, ali da su ga na kraju morali predati zbog “nedostatka municije”, prenosi Tanjg, pozivajući se na CNN.
Ukrajinska mornarica navela je da su ruske snage u potpunosti uništile infrastrukturu otoka, uključujući svjetionike, kule i antene.
Ukrajinska granična služba je tokom vikenda saopštila da ima informacije da je moguće da su svi vojnici, njih 82, živi.
Ruski državni mediji su objavili da su ukrajinski vojnici prebačeni u Sevastopolj.
Prvobitno su pojedini mediji prenijeli da je 13 vojnika ubijeno u ruskom zračnom napadu, nakon što su odbili predati Zmijski otok, koji se nalazi 300 kilometara zapadno od Krima.
FIFA, UEFA i Euroliga izbacili ruske reprezentacije i klubove
Ruska fudbalska reprezentacija je izbačena iz doigravanja za Svjetsko prvenstvo 2022, u ponedjeljak je objavila Međunarodna fudbalska asocijacija.
Suspenziju reprezentacija i ruskih klubova “do daljnjeg” kao reakciju na invaziju Ukrajine, FIFA je objavila u zajedničkom priopćenju s UEFA-om.
Rusi, domaćini posljednjeg Svjetskog prvenstva 2018., stoga su diskvalificirani iz doigravanja za Mundijal u Kataru, u kojem su bili domaćini Poljskoj krajem marta.
Također, ruska ženska selekcija neće moći igrati na EURU u Engleskoj u julu, a iz Evropske lige je isključen moskovski Spartak, posljednji preostali ruski klub u evropskim kupovima.
FIFA and UEFA suspend Russian clubs and national teams from all competitions.
Full statement: ⬇️
— UEFA (@UEFA) February 28, 2022
UEFA je prekinula svoje partnerstvo s ruskim divom Gazpromom, jednim od glavnih sponzora od 2012.
Nešto ranije, košarkaška Euroliga suspendirala je sve ruske klubove iz natjecanja Eurolige i Eurokupa.
CSKA iz Moskve, Uniks iz Sankt Peterburga i Zenit iz Kazana neće moći nastupiti u Euroligi, dok je Lokomotiva spriječena igrati u Eurokupu.
Britanski olimpijski komitet je zajedno s Njemačkim nacionalnim olimpijskim komitetom zatražio hitno isključenje Rusije i Bjelorusije iz međunarodne sportske porodice do daljnjeg.
Zelenski potpisao zahtjev za prijem Ukrajine u EU
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u ponedjeljak je rekao da je potpisao službeni zahtjev za prijem Ukrajine u Evropsku uniju.
Zelenski je zatražio od Evropske unije da dopusti da Ukrajina odmah postane članicom, po posebnoj proceduri, budući da se brani od invazije ruskih snaga.
„Dokumenti su na putu u Brisel“, rekao je Andrij Sibiha, čelnik ureda Zelenskog na svojoj stranici na Facebooku.
Заявка на членство у Європейському Союзі, підписана Президентом України 🇪🇺🇺🇦 pic.twitter.com/Ml140323NZ
— Промисловий Портал (@ua_industrial) February 28, 2022
Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel rekao je nešto ranije da je za primanje Ukrajine u Evropsku uniju potrebna saglasnost svih država članica, a neke od njih o tome imaju različite stavove.
“Za prijem Ukrajine potrebna je jednoglasna odluka svih država članica”, rekao je Michel, dodajući da o tom pitanju postoje “različita mišljenja”.
Michel je obećao da će redovno pozivati ukrajinskog predsjednika na sastanke na vrhu Evropske unije.
SAD: Trenutno nema razloga za promjenu nivoa nuklearne uzbune
SAD ne vidi razlog da mijenja nivoe nuklearne uzbune u ovom trenutku, saopštila je danas Bijela kuća, nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio da se ruske snage za odvraćanje, koje uključuju nuklearno oružje, stave u stanje visoke pripravnosti.
“Nismo promijenili upozorenja i nismo promijenili sopstvene procjene na tom planu, ali pored toga moramo biti veoma jasni i u pogledu prijetnji s ruske strane”, rekla je portparolka Bijele kuće Jen Psaki u intervjuu za mrežu MSNBC, prenio je Reuters.
Maličbegović: Sastanak bez rezultata
Nadina Maličbegović, reporterka Al Jazeere iz Ukrajine, javila je da su današnji pregovori ruske i ukrajinske delegacije završeni bez rezultata.
“Dvije strane saglasne su da se ponovno sastanu narednih dana, ovaj put na granici Poljske i Bjelorusije”, javila je.
Putin traži priznanje Krima, ‘denacifikaciju’ i neutralnost Ukrajine
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u ponedjeljak francuskom kolegi Emmanuelu Macronu da traži priznanje Krima kao ruske teritorije, “denacifikaciju” ukrajinske vlade i “neutralan status” Ukrajine da bi okončao invaziju na Ukrajinu.
Putin je zatražio “priznanje ruske suverenosti nad Krimom, provedbu demilitarizacije i i denacifikacije ukrajinske države i garanciju njenog neutralnog statusa” kao uvjet za bilo kakav dogovor, priopćio je Kremlj nakon telefonskog razgovora dvojice čelnika, prenijela je Hina, pozivajući se na AFP.
Iz Jelisejske palače nešto ranije je priopćeno da je francuski predsjednik razgovarao sat i po s ruskim predsjednikom i zatražio od njega da odmah prekine napade na civile i da se osiguraju cestovni putevi u Ukrajini, a on mu je “potvrdio volju da se na to obaveže”.
TASS: Pregovori završeni, detalji nepoznati
Pregovori na bjeloruskoj granici između ruskih i ukrajinskih dužnosnika završili su u ponedjeljak poslije podne, objavila je agencija TASS citirajući izvor.
Pregovarači će se vratiti u svoje zemlje na konsultacije prije drugog kruga pregovora, objavila je RIA citirajući svoj izvor, prenijela je Hina, pozivajući se na Reuters.
Pregovori su počeli prije podne s ciljem trenutnog prekida vatre i povlačenja ruskih snaga, ranije je objavio ured ukrajinskog predsjednika.
Kremlj je, preko svog glasnogovornika Dmitrija Peskova, poručio da ne želi tokom pregovora objaviti svoje “stavove”.
Pregovori su se odvijali u jednoj od rezidencija bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka, na ukrajinsko-bjeloruskoj granici.
Britanska zabrana za ruske brodove
Velika Britanija je odlučila ruskim brodovima zabraniti pristup svojim lukama.
Velika Britanija bila je prva zemlja koja je zabranila pristup avionima ruskih aviokompanija svom zračnom prostoru, a Rusija je odgovorila recipročno.
Regionalni zvaničnik: Jedanaest osoba poginulo u Harkovu
Čelnik regionalne administracije u Harkovu Oleg Sinegubov rekao je da je najmanje 11 osoba poginulo, te da su deseci ranjeni, u ruskim raketnim napadima na taj grad na istoku Ukrajine.
Harkov, drugi po veličini grad u Ukrajini, pretvorio se u jedno od najvećih žarišta sukoba između ruskih i ukrajinskih snaga.
Sinegubov je rekao da ruske snage artiljerijom gađaju stambena naselja u kojima nema niti vojnih objekata niti strateški važne infrastrukture.
„Ovo se dešava tokom dana, kada ljudi izlaze po lijekove, hranu, vodu. To je zločin“, rekao je.
Zasad nije moguće potvrditi ove informacije.
Ranije, savjetnik Ministarstva unutrašnjih poslova Anton Geraščenko rekao je da su u ruskim raketnim napadima na Harkov pogunilu deseci osoba.
Kremlj: Zabranjeno prebacivanje novca u inostranstvo
Rusija je zabranila svim stanovnicima da prebacuju novac u inostranstvo, objavio je Kremlj, prenio je AFP.
Također, prema odluci, ruski izvoznici morat će pretvoriti 80 posto svojih prihoda u rublje.
Uvodi se i zabrana kredita u devizama.
Video: Ukrajinska vojska dronom uništava tuski raketni sistem
Ukrajinska vojska objavila je na Twitteru snimak uništenja ruskog raketnog sustema Buk.
Ukrajinski napad izvršen je turskim dronom Bayraktar TB2.
Знищення з БПЛА "Bayraktar TB2" російського ЗРК "Бук" біля с. Іванків Київської області.
Все буде Україна!🇺🇦 pic.twitter.com/QQahqGO6dW
— Defence of Ukraine (@DefenceU) February 28, 2022
SAD uveo sankcije ruskoj centralnoj banci i investicionim fondovima
SAD je danas saopštio da je uveo nove ekonomske sankcije Rusiji, uperene protiv njene centralne banke i državnih investicionih fondova.
Američko ministarstvo finansija objavilo je da će taj potez “značajno ograničiti sposobnost Rusije da koristi sredstva za finansiranje svojih destabilizujućih aktivnosti”, prenijela je Beta, pozivajući se na AFP.
Ministarstvo je navelo da nove sankcije “efikasno zamrzavaju svu imovinu ruske centralne banke u SAD ili u posjedu Amerikanaca”.
Zvaničnici američke administracije procijenili su da bi taj potez mogao pogoditi “stotine milijardi dolara” ruskog novca i najavili da će se Evropska unija, Velika Britanija, Japan i druge zemlje pridružiti Washingtonu u mjerama protiv ruske centralne banke.
Britanija će pokrenuti inicijativu za suspenziju članstva Rusije u Interpolu
Velika Britanija pokrenut će inicijativu da se Rusija suspendije iz globalne policijske agencije Interpol, rekla je britanska ministrica unutrašnjih poslova Priti Patel.
„Ukrajinska vlada zatražila je danas da se članstvo Rusije u Interpolu suspenduje. Vodit ćemo međunarodnu inicijativu u vezi toga“, dodala je Patel.
SAD preporučuje Amerikancima da “odmah” napuste Rusiju
SAD je u ponedjeljak preporučio Amerikancima da “odmah” napuste Rusiju pošto je Moskva prije nekoliko dana pokrenula invaziju na Ukrajinu.
“Američki državljani moraju razmotriti da odmah napuste Rusiju opcijama za komercijalna putovanja koje su još dostupne”, priopćio je State Department koji je već preporučio američkim državljanima da ne putuju u Rusiju.
Odobrio je također dobrovoljan odlazak iz Rusije neesencijalnih djelatnika američke ambasade u Moskvi zajedno s njihovim porodicama.
Ukajinska pravda: Nastavljaju se pregovori Rusije i Ukrajine
Ukrajina i Rusija uskoro će nastaviti pregovore, javili su ukrajinski mediji pošto je prethodno objavljena vijest da su razgovori dvije delegacije danas završeni.
Uskoro će početi treća runda pregovora delegacija Rusije i Ukrajine, javlja Ukrajinska pravda.
Bjeloruska agencija Belta navodi da je prošlo tri sata od početka pregovora i da su delegacije u jednom trenutku otišle na pauzu, ali da se pregovori nastavljaju.
Ukrajinski Interfaks prethodno je objavio da je savjetnik ukrajinskog ministra unutrašnjih poslova Anton Gerašcenko saopštio da su pregovori završeni.
Drugi detalji nisu objavljeni.
Pregovori su, kako je ranije saopštilo rusko Ministarstvo vanjskih poslova, počeli danas u Gomeljskoj oblasti.
Međunarodni P.E.N. centar uputio podršku Ukrajini
Međunarodni P.E.N. osudio je napad ruskih snaga na Ukrajinu te pozvao na hitan prekid krvoprolića u pismu podrške Ukrajini za koje je, u 24 sata, prikupljeno više od hiljadu potpisa.
“Ujedinjeni smo u osudi besmislenog rata vođenog odbijanjem predsjednika Putina da prihvati pravo ukrajinskoga naroda da o svojoj budućoj pripadnosti i prošlosti raspravlja bez upletanja Moskve. Ujedinjeni smo u potpori piscima, novinarima, umjetnicima i cijelom ukrajinskom narodu, koji proživljava svoje najcrnje trenutke. Uz vas smo i suosjećamo s vašom boli”, stoji u poruci pisaca prijateljima i kolegama u Ukrajini.
Svi pojedinci imaju pravo na mir, slobodno izražavanje i slobodno udruživanje, Putinov je rat napad na demokraciju i slobodu, ne samo u Ukrajini, nego diljem svijeta, dodaje se u pismu.
“Ujedinjeno pozivamo na mir i kraj propagande koja potiče nasilje. Nema slobode i sigurnosti Europe bez slobode i neovisnosti Ukrajine. Mir mora pobijediti”, poručio je Međunarodni PEN.
Među prvim potpisnicima pisma su: Burhan Sonmez, Svjetlana Aleksijevič, Margaret Atwood, Paul Auster, Tsitsi Dangarembga, Anthony Doerr, Jonathan Franzen, Aleksandar Hemon, Siri Hustvedt, Yann Martel, Benjamin Moser, Joyce Carol Oates, Orhan Pamuk, Maria Ressa, Salman Rushdie, Elif Shafak, Colm Toibin, Olga Tokarczuk i Ljudmila Ulicka.
MOK za zabranu nastupa ruskih i bjeloruskih sportaša
Međunarodni olimpijski komitet (MOK, IOC) objavio je kako je Izvršni odbor preporučio da međunarodne sportske federacije zabrane učešće ruskih i bjeloruskih sportaša i zvaničnika na međunarodnim takmičenjima.
Odbor je u saopćenju naveo da u slučajevima gdje je nemoguće spriječiti sportaše iz navedene dvije države da nastupe, na primjer da nema dovoljno vremena za otkazivanje ili ih drugih „organizacijskih ili pravnih razloga“, trebaju biti spriječeni da nastupe pod zastavama i obilježjima svoje države.
„Nacionalni simboli, boje, zastave ili himne ne bi trebali biti prikazani“, dodaje se.
IOC Executive Board recommends no participation of Russian and Belarusian athletes and officialshttps://t.co/XZyLIi11XR
— IOC MEDIA (@iocmedia) February 28, 2022
Izvještač Al Jazeere: Uznemirujući izvještaji iz Harkova
Izvještavajući iz Lavova, Jonah Hull, kaže da su izvještaji o smrtonosnih ruskim napadima na istočni grad Harkov „veoma uznemirujući“.
„Bilo je teških napada na sjeveroistoku grada, u vrlo gusto naseljenim područjima, sa mnogo visokih zgrada“, rekao je Hull.
„Nema sumnje da se ovdje radi o ciljenim napadima na civilne zone“, dodao je .
„Na društvenim mrežama je mnogo fotografija koje prikazuju eksplozije. Čini se da se koriste raketni sisremi GRAD, osim ostalih koje se na grad bacaju iz zraka. Ima videozapisa bljeskova koji ukazuju na sekundarne eksplozije i upotrebu kasetne municije”.
I neutralna Švicarska uvodi sankcije
Neutralna Švicarska pridružit će se Evropskoj uniji u sankcioniranju Rusa koji su uključeni u invaziju na Ukrajinu i zamrznuti njihove račune, objavila je vlada u ponedjeljak.
Radi se o velikom zaokretu švicarske politike, koja je tradicionalno neutralna, piše Reuters.
Rusija uvela zabrane letova za aviokompanije 36 zemalja
Nakon što su evropske zemlje zatvorile svoje zračne prostore za ruske avione, Rusija je zatvorila svoj zračni prostor za letove iz 36 zemalja.
Geraščenko: Završeni pregovori Rusije i Ukrajine
Pregovori delegacija Rusije i Ukrajine su završeni, saopštio je savjetnik ukrajinskog ministra unutrašnjih poslova Anton Geraščenko.
“Pregovori između Ukrajine i Ruske Federacije su završeni”, napisao je na Telegramu, a prenosi ukrajinski Interfax.
Rusku delegaciju predvodio je savjetnik šefa države Vladimir Medinski, a ministar odbrane Ukrajine Aleksej Reznikov je bio šef ukrajinske delegacije.
Kako je ranije prenijela ukrajinska agencija UNIAN, ključna tema pregovora bio e momentalni prekid vatre i povlačenje ruskih trupa sa teritorije Ukrajine.
Nabiulina: Rusija ima sistem koji može zamijeniti SWIFT
Rusija ima sistem koji može u međunarodnim okvirima može zamijeniti globalni sistem plaćanja SWIFT, rekla je guvernerka državne centralne banke.
Elvira Nabiulina dodala je da će sve banke u Rusiji ispuniti svoje obaveze i da su sva sredstva na njhovo, računima sigurni.
SAD, Evropska unija i Velika Britanija dogovorili su se da se određene ruske banke blokiraju u SWIFT-u-
Kremlj: Putin nazvao Zapad ‘imperijom laži’
Zapad je “imperija laži”, izjavio je u ponedjeljak ruski predsjednik Vladimir Putin u razgovoru o ekonomiji s najvišim zvaničnicima povodom sankcija Moskvi, saopćio je Kremlj.
“Premijer Mihail Mišustin i ja smo razgovarali o ovoj temi, naravno, imajući u vidu sankcije koje takozvana zapadna zajednica, kako sam je nazvao u svom govoru – imperija laži, sada pokušava provesti protiv naše zemlje”, navodi se u saopćenju Kremlja, prenosi Reuters.
Ranije u ponedjeljak glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je izjavio da je Putin ravnodušan prema sankcijama koje su uvedene protiv njega, pošto “nema nikakvu imovinu u inostranstvu”.
“Prilično je ravnodušan”, odgovorio je Peskov na pitanje kako Putin lično doživljava sankcije Zapada prema njemu, dodajući da predsjednik svake godine saopćava kolika mu je imovina, prenio je Tass.
SAD blokirao Amerikancima poslove s ruskim bankama
Sjedinjene Američke Države su blokirale Amerikancima bilo kakve poslove koji uključuju rusku Centralnu banku i uvele su sankcije ključnoj ustanovi Ruskom suverenom fondu, saopćilo je Ministarstvo finansija u Washingtonu.
Sankcije su, također, usmjerene na ruski Fond nacionalnog bogatstva i Ministarstvo finansija Ruske Federacije, navodi se u zvaničnom saopćenju, prenosi Reuters.
Spriječen napad na Manastir Svetog Mihaila u Kijevu
Stražari su presreli grupu diverzanata koji su planirali napad na jedan od najpoznatijih vjerskih objekata u Ukrajini, Manastir Svetog Mihaila u Kijevu, saopćio je glasnogovornik Jevstratij Zorija.
Kako je naveo Zorija, “smatra se da je ukrajinski mitropolit Epifanije na meti ruskog terora,” prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.
Poglavari Ukrajinske pravoslavne crkve bili su u konfliktu s Rusijom nakon što je Ukrajina formirala novu pravoslavnu crkvu u januaru 2019. godine, odbacivši na taj način vjekovne veze s Moskvom, podsjeća britanska agencija.
Južna Koreja se pridružila SAD-u i saveznicima i uvela sankcije Rusiji
Južna Koreja se pridružila SAD-u i njihovim saveznicima u uvođenju sankcija Rusiji zbog napada na Ukrajinu.
Ministarstvo vanjskih poslova u Seulu je saopćilo da je ta zemlja zabranila izvoz strateškog materijala u Rusiju i uklonila Moskvu iz SWIFT platnog sistema, prenosi Anadolija.
Vijest o uvođenju južnokorejskih sankcija Rusiji prenijela je novinska agencija Yonhap.
EU će osigurati 90 miliona eura hitne pomoći Ukrajini
Evropska unija saopćila je u ponedjeljak kako će za Ukrajinu, na koju je Rusija izvela napad, biti osigurano 90 miliona eura hitne humanitarne pomoći.
Sredstva će biti korištena za osiguravanje hrane, vode, medicinskih potrepština i smještaja Ukrajinaca.
Pored toga, Unija je saopćila kako su u stalnom kontaktu sa zemljama koje graniče s Ukrajinom te najavila novu pomoć, prenosi Anadolija.
Mnogi Ukrajinci su zbog napada Rusije izbjegli u Poljsku, Mađarsku, Rumuniju, Moldaviju i Slovačku.
Japan uvodi sankcije Lukašenku i bjeloruskim zvaničnicima
Premijer Japana Fumio Kishida izjavio je u ponedjeljak da vlasti te zemlje uvode sankcije protiv bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka i drugih bjeloruskih zvaničnika.
“Pošto je očigledno da je Bjelorusija pomogla Rusiji u organiziranju invazije na Ukrajinu, uvodimo pojedinačne i grupne sankcije, prije svega predsedniku Aleksandru Lukašenku”, poručio je Kishida, prenosi Tanjug, pozivajući se na Tass.
Dodao je da će Bjelorusiji biti uvedena ograničenja izvoza.
Blinken: Suspendiran rad ambasade SAD-a u Minsku
Američki državni sekretar Antony Blinken potvrdio je u ponedjeljak da je State Department obustavio rad američke ambasade u glavnom gradu Bjelorusije, kao i da je svim zaposlenima u američkoj ambasadi u Moskvi koji nisu angažirani na hitnim poslovima i članovima njihovih porodica odobren odlazak.
U saopćenju američkog državnog sekretara se navodi da je odluka donesena zbog sigurnosnih problema koji su proistekli iz “ničim izazvanog i neopravdanog napada ruskih vojnih snaga na Ukrajinu”, prenosi Tanjug.
“State Department stalno prilagođava svoj stav u ambasadama i konzulatima širom svijeta, u skladu sa svojom misijom, lokalnim sigurnosnim okruženjem i zdravstvenom situacijom. Na kraju krajeva, nemamo veći prioritet od sigurnosti građana SAD-a, a to uključuje osoblje američke vlade i njihove porodice angažirane u misijama širom svijeta”, navodi se u saopćenju State Departmenta.
Ruske nuklearne snage u borbenoj pripravnosti
Rusko Ministarstvo odbrane objavilo je u ponedjeljak da je nuklearne snage podiglo u borbenu pripravnost, uprkos mirovnim pregovorima koji traju između ruske i ukrajinske strane na bjeloruskoj granici.
Ministar odbrane Sergej Šojgu informirao je ruskog predsjednika Vladimira Putina da je provedena njegova zapovijed o stavljaju snaga za odvraćanje u borbenu pripravnost, prenosi Hina, pozivajući se na dpa.
Snage za odvraćanje jedinice su koje bi trebale obeshrabriti napad na Rusiju, uključujući rat koji bi implicirao upotrebu nuklearnog oružja, saopćilo je Ministarstvo obrane.
Snage su opremljene projektilima, strateškim bombarderima, podmornicama i brodovima s nuklearnim naoružanjem.
Ukrajinski dužnosnik: Deseci ubijenih u raketnim napadima na Harkov
Deseci ljudi ubijeni su u raketnim napadima ruskih snaga na ukrajinski grad Harkov u ponedjeljak ujutro, objavio je ukrajinski savjetnik u Ministarstvu unutrašnjih poslova Anton Heraščenko.
“Harkov je masivno napadnut raketama. Deseci mrtvih i stotine ranjenih”, napisao je on na Facebooku.
Eksplozije su se u ponedjeljak prije zore čule u glavnom gradu Kijevu, prekinuvši nekoliko sati tišine, i u Harkovu, saopćila je ukrajinska Državna služba za posebne komunikacije i zaštitu informacija.
Borrell: EU neće dopustiti marionetsku vladu u Ukrajini
Šef diplomatije Evropske unije Josep Borrell izjavio je kako EU neće dopustiti da pregovori između Rusije i Ukrajine završe “uspostavljanjem marionetske vlade” u Kijevu.
“Svi ratovi završavaju, ali je potrebno vidjeti na koji način”, rekao je on za špansku javnu televiziju TVE, prenosi Hina.
“Ne smije se dogoditi, i nećemo dopustiti, da ovo završi gušenjem sloboda Ukrajinaca i njihove legitimne vlade, koja bi bila zamijenjena marionetskom vladom, kao što se događalo u vremenu kada je Rusija bila dio sovjetskog Saveza”, kazao je Borrell.
Visoki funkcioner britanske vlade: Rusija je sve više izolirana
Visoki funkcioner britanske vlade Tariq Mahmood Ahmad, lord od Wimbledona, izjavio da je Rusija sve više izolirana.
Za Reuters je kazao da sankcije moraju biti dodatno pooštrene, posebno putem međunarodnog platnog sistema SWIFT, kako bi nanijele gubitak ruskim bankama zbog vojne intervencije u Ukrajini.
“Oni [Rusija] su sve više izolirani ekonomski, politički i diplomatski”, rekao je Ahmad i naveo da su dalje mjere koje bi trebalo preduzeti protiv Rusije preko SWIFT-a, prenosi Tanjug.
“Naravno, za to je potrebna međunarodna saradnja i dogovor i mi radimo na tome,” dodao je on.
UN: Pola miliona izbjeglica u Ukrajini
Pola miliona izbjeglica stiglo je iz Ukrajine u susjedne zemlje od početka ruske agresije na tu zemlju u četvrtak, objavile su agencije UN-a.
U izvještaju koje su primile službe visokog povjerenika UN-a za izbjeglice Filippa Grandija kaže se da je pobrojano 499.412 izbjeglica od kojih samo u Poljskoj 281.000.
Stupile na snagu evropske sankcije ruskoj centralnoj banci
Sankcije Evropske unije ruskoj centralnoj banci stupile su na snagu u ponedjeljak ujutro, nakon objave u službenom glasilu EU-a, a i Švicarska je poručila da će “vrlo vjerovatno” uskoro zamrznuti rusku imovinu.
Sankcije uključuju i zabranu transakcija s ruskom finansijskom institucijom, izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, prenosi Hina.
Sva imovina ruske centralne banke u EU također će biti zamrznuta kako bi se blokiralo finansiranje rata ruskog predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini.
Mjera se smatra jednako značajnom kao i planirano isključivanje ruskih finansijskih institucija iz bankarske mreže SWIFT.
Počeli pregovori Rusije i Ukrajine
Počeli su pregovori Rusije i Ukrajine na bjeloruskoj granici, izjavio je savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak.
Ukrajinsko predstavništvo, kojeg vode Podoljak i ministar odbrane Oleksij Reznikov, objavilo je uoči početka da će tražiti trenutni prekid vatre i povlačenje ruskih vojnika sa ukrajinskog teritorija.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nije želio objaviti koja je ruska polazišna tačka u razgovorima.
“Pregovarati se mora u tišini. Neću obznaniti naše stavove”, rekao je Peskov.
UN: Najmanje 102 civila ubijena, 304 ranjena
Visoka komesarka Ujedinjenih naroda za ljudska prava Michelle Bachelet izjavila je da su najmanje 102 civila u Ukrajini ubijena od kako je Rusija pokrenula ofanzivu na Ukrajinu, dok su još 304 ranjena, kao i da se strahuje da je stvaran broj “znatno veći”.
“Većina ovih civila ubijena je eksplozivnim napravama širokog dejstva, uključujući granatiranje iz teške artiljerije i višenamenskih raketnih sistema, kao i u zračnim napadima. Prave brojke su, bojim se, znatno više”, rekla je ona u obraćanju na otvaranju sednice Vijeća za ljudska prava u Ženevi, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.
Michelle Bachelet je kazala da je oko 422.000 Ukrajinaca napustilo zemlju, a da su mnogi od njih raseljeni unutar zemlje.
NATO saveznici pojačavaju vojnu podršku Ukrajini
NATO saveznici opskrbit će Ukrajinu raketama za protuzračnu odbranu i protutenkovskim naoružanjem, objavio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg na Twitteru u ponedjeljak, dodajući da je održao još jedan telefonski razgovor s ukrajinskim predsjednikom.
“Upravo sam razgovarao s predsjednikom @ZelenskyyUa [Volodimirom Zelenskim] i pohvalio ga za hrabrost naroda i oružanih snaga #Ukrajine“, kaže Stoltenberg u tvitu.
“#NATO saveznici pojačavaju podršku s raketama protuzračne odbrane, protutenkovskim oružjem, kao i humanitarnom i financijskom pomoći”, napisao je generalni sekretar Saveza.
Kijev zahtjeva trenutni prekid vatre i povlačenje ruskih vojnika
Ukrajinska delegacija stigla je na mjesto pregovora s Rusijom kako bi zatražilo trenutni prekid vatre i povlačenje ruskih vojnika, saopćilo je ukrajinsko Predsjedništvo.
“Ključno pitanje je trenutni prekid vatre i povlačenje vojnika sa ukrajinskog teritorija”, piše u saopćenju.
Ukrajina traži od EU hitan prijem po posebnoj proceduri
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je u ponedjeljak da Ukrajina traži od Evropske unije hitan prijem po novoj, posebnoj proceduri.
U videoobraćanju je rekao da je Ukrajina zahvalna svojim partnerima što su uz nju, prenosi agencija UNIAN.
“Ali, naš cilj je da budemo zajedno sa svim Evropljanima i, što je najvažnije, da budemo ravnopravni“, istakao je Zelenski.
Dodao je da je siguran da Ukrajina to zaslužuje i da je to moguće.
Lambrecht: Ozbiljno shvatiti nuklearnu prijetnju Putina
Ministrica odbrane Njemačke Christine Lambrecht ističe da bi nuklearnu prijetnju ruskog predsjednika Vladimira Putina trebalo ozbiljno shvatiti.
“Doživjeli smo da vidimo da je neuračunljiv Vladimir Putin. Zbog toga moramo biti obazrivi”, rekla je ona za Deutschlandfunk, prenosi Tanjug.
Ukazala je da je Putin očekivao brži napredak ruske vojske u Ukrajini i da sada mora djelovati.
“Zbog toga sada imamo te prijetnje”, uvjerena je Lambrecht.
Latvija: Parlament izglasao da se građani bore u Ukrajini
Parlament Latvije jednoglasno je izglasao da svojim državljanima dozvoli da se bore u Ukrajini ukoliko žele, navodi se u saopćenju Parlamenta u ponedjeljak.
“Naši građani koji žele podržati Ukrajinu i dobrovoljno služiti tamo u odbrani ukrajinske nezavisnosti i naše zajedničke sigurnost mogu to učiniti”, rekao je predsjednik parlamentarne Komisije za odbranu, unutrašnje poslove i prevenciju korupcije Juris Rančanis, prenosi Reuters.
Kako se navodi, parlamentarna komisija Latvije je izradila nacrt zakona.
Peking apelira da sve strane u sukobu da ostanu uzdržane
Glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin izjavio je u ponedjeljak da “sve strane u ukrajinskom sukobu trebaju ostati suzdržane kako bi se izbjegla dalja eskalacija”.
Govoreći na redovnoj konferenciji za novinare, Wang je ponovio da kineski stav da sve zemlje imaju legitimno pravo da budu zabrinute za svoju sigurnost i da bi to trebalo uzeti ozbiljno, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.
Ukrajina: Ruske snage izgubile 5.300 vojnika i veliku količinu opreme
Zamjenica ministra odbrane Ukrajine Anna Malyar saopćila je u ponedjeljak da su ruske snage od početka napada na njenu zemlju izgubile gotovo 5.300 vojnika.
U objavi na društvenim mrežama saopćila je podatke o gubicima Rusije od početka napada na Ukrajinu, 24. februara, prenosi Anadolija.
Pored gubitka 5.300 vojnika, kako je navela Anna Malyar, ruske snage su izgubile 29 aviona, 29 helikoptera, 191 tenk, 816 oklopnih vozila, 74 topa i dva broda.
Ukrajinska vojska je uništila i jedan protuzračni sistem BUK, 21 raketni sistem tipa Grad, 291 komad druge vojne opreme i vozila, 60 cisterni, pet drugih sistema protuzračne odbrane i tri bespilotne letjelice ruskih snaga.
Kako je navela, u ove brojke nisu uključeni podaci o trenutnim sukobima u zemlji.
Delegacija Ukrajine doputovala u Bjelorusiju na pregovore s Rusijom
Delegacija Ukrajine doputovala je u Bjelorusiju na pregovore s Rusijom, koji su trebali početi u podne po moskovskom vremenu.
Delegacija Ukrajine, koju čine ministar odbrane, šef predsjedničke stranke Sluga naroda i zamjenik ministra vanjskih poslova, stigla je u Gomeljsku oblast u Bjelorusiji u ponedjeljak ujutro.
Ruska delegacija došla je na mjesto sastanka u nedjelju.
U međuvremenu je Ministarstvo vanjskih poslova Bjelorusije na Twitteru saopćilo da je sve spremno za taj susret i objavilo sliku pregovaračkog stola.
Ženeva: Prihvaćen zahtjev Ukrajine za hitnu debatu
Visoki komesarijat Ujedinjenih naroda za ljudska prava (OHCHR) prihvatilo je zahtjev Ukrajine da se održi hitna debata ove sedmice u vezi ruske vojne intervencije, nakon što je izaslanik Kijeva rekao na forumu u Ženevi da neke od vojnih akcija Moskve “mogu doprinijeti ratnim zločinima”.
Vijeće od 47 članica usvojilo je prijedlog sa 29 glasova za (među njima i SAD) i pet protiv (uključujući Rusiju i Kinu), dok je 13 bilo uzdržano, nakon što je ruski ambasador Genadij Gatilov pozvao da glasanje bude javno, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.
Vlasti u Kijevu pozvale građane da ne izlaze iz kuće dok se borbe nastavljaju
Gradske vlasti u Kijevu pozvale su građane da ne izlaze iz svojih domova, osim u slučaju prijeke potrebe.
Borbe se i dalje vode u praktički svim dijelovima grada, navode vlasti u saopćenju podijeljenom u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, prenosi Hina.
Ljudima je savjetovano da napuštaju domove samo kako bi nabavili zalihe hrane ili lijekove.
U nedjelju navečer bilo je relativno mirno u Kijevu, iako je bilo borbi s diverzantskim i izviđačkim grupama.
Grad je uglavnom bio zauzet pripremama za odbranu, piše u saopćenju.
Trgovine i javni prevoz otvoreni su ujutro, a vozovi podzemne željeznice saobraćaju rjeđe nego inače.
Policijski sat ostaje na snazi između 22:00 i 7:00 sati ujutro.
Ukrajinska vojska: Moskva usporila tempo ofanzive
Ukrajinska vojska saopćila je u ponedjeljak da je Moskva “usporila tempo ofanzive”, petog dana napada na Ukrajinu.
“Ruski okupatori su usporili tempo ofanzive, ali i dalje pokušavaju postići napredak u nekim zonama”, navodi se u saopćenju Glavnog štaba ukrajinske vojske, prenosi Beta.
Ukrajinsko predsjedništvo saopćilo je u nedjelju navečer da je Kijev prihvatio pregovore s Rusijom.
Pregvovori trebaju biti održani u ponedjeljak na ukrajinsko-bjeloruskoj granici, nedaleko od Černobila.
Borrell: Cinični eufemizam je invaziju zvati specijalnom operacijom
Visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell izjavio je da Rusija mora odmah prestati s ratnim dejstvima i povući se iz Ukrajine, kao i Bjelorusije, koja mora odmah obustaviti učešće u toj agresiji.
“Unija je jedinstvena u pružanju snažne podrške Ukrajini i njenom narodu. Ovo je pitanje života i smrti”, rekao je on i naglasio da priprema paket hitnih mjera za podršku ukrajinskim oružanim snagama u njihovoj borbi, prenosi Tanjug.
Kremlj i njegovi saveznici pokrenuli su masivnu dezinformacionu kampanju, napisao je Borrell u autorskom tekstu za Politiku i dodao da su propagandisti iz Kremlja intervenciju nazvali specijalnom operacijom.
“Ovakav cinični eufemizam, međutim, ne može sakriti činjenicu da smo svjedoci sveoubhvatne invazije na Ukrajinu, koja za cilj ima uništenje njene slobode, legitimne vlasti i demokratskih struktura.”
Smatra da je od suštinskog značaja da se razdvoje laži smišljene da se opravda ono što se ne može opravdati – od činjenica, a činjenica je da je Rusija, velika nuklearna sila, napala i izvršila invaziju na susjednu mirnu i demokratsku zemlju.
“[Ruski predsjednik Vladimir] Putin je lagao sve s kojima se sretao, praveći se da želi postići mirno rješenje, a umjesto toga opredijelio se za invaziju, za potpuni rat”, naveo je Borrell i dodao da Putin prijeti odmazdom bilo kojoj zemlji koja bi pritekla u pomoć ukrajinskom narodu.
Ocjenjuje da za takvu primjenu sile nema mjesta u 21 vijeku.
“Putinov izbor da u Evropu ponovo donese rat vraća zakon džungle, kada moći daje pravo”, naveo je Borrell i ocijenio da meta nije samo Ukrajina, već i evropska sigurnost, kao i cijeli međunarodni poredak i pravo, zasnovano na principima sistema Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava.
Rusija tokom noći granatirala Černigiv, pogođeni vrtić, stambena zgrada i prodavnica
Ruske snage su tokom noći granatirale vrtić, stambenu zgradu i prodavnicu u ukrajinskom gradu Černigivu, ali nema izvještaja o ljudskim žrtvama.
Kako je medijima saopćila Državna služba za vanredne situacije, napadi su počeli oko 2:00 sata ujutro 28. februara.
Granata je pogodila temelj petospratnice, izazvavši požar u stanovima na prvom i drugom spratu.
Požar je ugašen, prenosi Fena.
Još jedna granata pogodila je vrtić i izazvala požar.
Od 6:00 sati ujutro sati jedinice SES-a još uvijek nisu mogle početi gašenje požara, zbog granatiranja koje je trajalo.
Pored toga, granata je pogodila prodavnicu na glavnoj pijaci, a požar je ugašen na površini od 70 kvadratnih metara, prenosi Ukrinform.
Kako navode spasioci, nema žrtava.
Ukrajina je zvanično podnijela tužbu protiv Ruske Federacije Međunarodnom sudu pravde (ICJ) u Hagu.
Moskva tvrdi da je preuzela kontrolu nad zračnim prostorom Ukrajine
Rusko Ministarstvo odbrane saopćilo je da je cijeli ukrajinski zračni prostor pod ruskom kontrolom, prenosi Anadolija.
U saopćenju Ministarstva odbrane navodi se da ruski vojnici kontroliraju i područja oko nuklearne centrale Zaporožje, koja je nastavila s radom, a nivo radioaktivnosti je normalan.
Ukrajinska državna nuklearna kompanija Energoatom odmah je demantirala navode da su ruske snage preuzele kontrolu nad nuklearnom elektranom Zaporožje, prenosi agencija Interfaks.
Wallace: Putin pominje nuklearno oružje da skrene pažnju
Ruski predsjednik Vladimir Putin podigao je izglede za pripremu nuklearnog odvraćanja kako bi odvratio pažnju od činjenice da nedostaje napredak u invaziji na Ukrajinu, izjavio je britanski ministar odbrane Ben Wallace.
“On je rekao šta je imao, a mi ćemo to razmotriti”, kazao je Wallace za Sky News, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.
“Ono što ne bismo trebali zaboraviti je to da je u pitanju veliki pokušaj da se skrene pažnja od Putinovih nevolja u Ukrajini ubacivanjem ovakvih fraza u medijski prostor”, dodao je Wallace
Britanski ministar odbrane je kazao kako ne očekuje da će predsjednik Rusije iskoristiti nuklearno oružje tokom napada na Ukrajinu.
“Trebamo biti zabrinuti što država poput Rusije vjeruje da se pravila ne odnose na njih, bilo da napadaju Ukrajinu ili koriste nervni agens u [engleskom gradu] Salisburyju [prilikom napada na bivšeg ruskog oficira Sergeja Skripala i njegovu kćerku Juliju ]”, kazao je Wallace za Radio Times.
Smatra da se Putin ponio iracionalno prilikom odluke da napadne Ukrajinu, ali nije želio predviđati šta bi ruski predsjednik mogao sljedeće uraditi, dodavši da će Zapad biti na oprezu i dalje.
London: Preduzimamo sve mjere da prekinemo transakcije s Rusijom
Velika Britanija je saopćila da preduzima dalje mjere protiv Rusije u dogovoru sa SAD-om i Evropskom unijom, zabranjujući svim britanskim subjektima da preduzimaju transakcije sa Centralnom bankom Rusije (CBR), Ministarstvom finansija i Fondom nacionalnog blagostanja.
“Vlada će odmah preduzeti sve neophodne korake da uvede ograničenja koja zabranjuju bilo kojim fizičkim ili pravnim licima iz Velike Britanije da preduzimaju finansijske transakcije koje uključuju CBR, Fond nacionalnog blagostanja i Ministarstvo finansija Rusije”, saopćila je vlada u Londonu, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.
Iz Velike Britanije su saopćili da će još odluka biti donijeta ove sedmice.
“Ove mjere pokazuju našu odlučnost da provedemo oštre ekonomske sankcije kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu”, izjavio je ministar finansija Rishi Sunak.
Guverner Engleske banke Andrew Bailey je rekao da će ta banka nastaviti preduzimati sve neophodne akcije i podržati odluku vlade na, kako je kazao, rusku invaziju na Ukrajinu.
Nove sankcije također uključuju nova ograničenja za ruske finansijske institucije, kao i mjere za sprečavanje ruskih kompanija da izdaju prenosive papire od vrijednosti i instrumente tržišta novca u Velikoj Britaniji.
Vatikan: Spremni smo olakšati dijalog između Rusije i Ukrajine
Vatikan je spreman “olakšati dijalog” između Rusije i Ukrajine kako bi se okončao rat, izjavio je visoki diplomata iz Vatikana Pietro Parolin.
Parolin, državni tajnik i drugi u hijerarhiji Vatikana, odmah iza pape, rekao je za italijanske novine da, “uprkos ratu koji je Rusija pokrenula protiv Ukrajine, uvjeren sam da uvijek ima prostora za pregovore”, prenosi Reuters.
IAEA: Projektili pogodili skladište za odlaganje radioaktivnog otpada u Kijevu
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopćila je da su projektili pogodili skladište za odlaganje radioaktivnog otpada u Kijevu, ali nema izvještaja o šteti na zgradama niti da je došlo do curenja radioaktivnog materijala.
Generalni direktor IAEA Rafael Grossi izjavio je kasno u nedjelju navečer da su ukrajinske vlasti obavijestile njegov ured o napadu, prenosi Beta.
Agencija očekuje da će uskoro dobiti rezultate radioaktivnog monitoringa sa lica mjesta.
Izvještaj je uslijedio dan nakon što je oštećen električni transformator na sličnoj deponiji u ukrajinskom gradu Harkovu.
Ukrajinski obavještajci: Bjelorusija spremna da nas napadne
Ukrajinska obavještajna služba saopćila je u ponedjeljak da Bjelorusija pokazuje “spremnost da možda direktno učestvuje u ruskoj invaziji”.
Podsjećaju da Minsk već dozvoljava Rusiji da koristi njenu teritoriju, “jer ih pušta da prelaze granicu iz tog pravca u Ukrajinu”, izjavio je zvaničnik Vlade Ukrajine za CNN, prenosi Tanjug.
Drugi izvor blizak ukrajinskoj Vladi rekao je za CNN da je i administracija američkog predsjednika Joea Bajdena javila Kijevu da se Bjelorusija priprema za napad.
Washington Post je prvi objavio da je Bjelorusija spremna poslati vojnike u Ukrajinu, citirajući zvaničnika američke administracije.
Južna Koreja zabranjuje izvoz strateških artikala u Rusiju
Južna Koreja postrožit će kontrolu izvoza u Rusiju, zabranom izvoza strateških artikala, i pridružiti se potezima zapadnih zemalja da isključe neke ruske banke iz međunarodnog sistema plaćanja SWIFT, saopćilo je u ponedjeljak južnokorejsko Ministarstvo vanjskih poslova.
Vada je također odlučila promicati dodatno oslobađanje strateških rezervi nafte za stabilizaciju međunarodnog energetskog tržišta i dodatno preispitati druge mjere, poput preprodaje LNG-a Evropi, saopćilo je Ministarstvo u Seulu, prenosi Hina.
“Vlada je osudila rusku oružanu invaziju na Ukrajinu i, kao odgovorna članica međunarodne zajednice, odlučila aktivno sudjelovati u naporima međunarodne zajednice, uključujući ekonomske sankcije, za mirno rješavanje situacije”, piše u saopćenju.
Među strateškim stavkama koje će se kontrolirati su zalihe elektronike, poluvodiča, računara, informacija i komunikacija, senzora i lasera, navigacije i avionike te opreme za brodove i avijaciju.
Južna Koreja pojačat će humanitarnu pomoć Ukrajini, dodalo je Ministarstvo vanjskih poslova, rekavši da je o svojim odlukama službeno obavijestilo američku vladu diplomatskim kanalima.
Bjelorusija: Sve spremno za početak pregovora Rusije i Ukrajine
Bjelorusko Ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je u ponedjeljak ujutro da je u Bjelorusiji sve spremno da ta zemlja bude domaćin pregovora Rusije i Ukrajine.
“Čeka se dolazak delegacija”, objavilo je Ministarstvo na Twitteru, uz fotografiju mjesta na kojem će pregovori biti održani.
Sekretar Ministarstva vanjskih poslova za informacije Anatolij Glaz prethodno je saopćio je da se očekuje dolazak delegacija Rusije i Ukrajine na mjesto pregovora u Bjelorusiji.
Pregovori će početi čim delegacije stignu na mjesto sastanka, rekao je Glaz, prenosi RIA Novosti.
Rusija je u nedjelju saopćila da će pregovori biti održani u Gomeljskoj oblasti u Bjelorusiji, dok je u Kijevu rečeno da će sastanak dvije delegacije biti održan na granici Ukrajine i Bjelorusije.
Samoproglašeni DNR obustavio opću mobilizaciju
Predsjednik samoproglašene narodne republike Donjeck Denis Pušilin saopćio je u ponedjeljak da je opća mobilizacija obustavljena.
Za kanal Rusija 24 rekao je da se mobilizacija obustavlja jer je već popunjen neophodan broj u pravcima na koje je bila usmjerena kampanja mobilizacije, prenosi RIA Novosti.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin je 21. februara potpisao ukaze o priznanju samoproglašenih republika Donjeck i Lugansk, a rano ujutro 24. februara Rusija je pokrenula vojnu operaciju u Ukrajini.
Reznikov: Prekretnica, rat postao evropski
Ministar odbrane Ukrajine Aleksej Reznikov ocijenio je da je u sukobu Rusije i Ukrajine došlo do prekretnice, pošto je “rat postao evropski”.
Na Facebooku je napisao da već sada pola Evrope sakuplja oružje i opremu za zaštitu Ukrajine, prenosi Tanjug.
“Krug država koje pružaju stvarnu pomoć značajno se povećao”, istakao je Reznikov.
Dodao je da je Evropa već osigurala privremeno utočište desecima hiljada izbjeglica iz Ukrajine.
Biden danas sa saveznicima i partnerima o Ukrajini
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden razgovarat će u ponedjeljak sa saveznicima i partnerima o najnovijim dešavanjima u vezi s Ukrajinom, saopćila je Bijela kuća.
Kako se navodi, cilj razgovora je koordiniranje jedinstvenog odgovora, prenosi Reuters.
Bjelorusija: Odobren novi Ustav, koji dopušta nuklearno oružje
Na nedjeljnom referendumu u Bjelorusiji odobren je novi Ustav, kojim zemlja odustaje od nenuklearnog statusa, u vrijeme kada je ta bivša sovjetska republika postala polazna tačka za ruske trupe koje napadaju Ukrajinu, objavile su ruske novinske agencije.
Agencije su citirale bjelorusku centralnu izbornu komisiju, koja je objavila da je 65,2 posto onih koji su sudjelovali glasalo za.
Takav se rezultat i očekivao, s obzirom na strogo kontroliranu vladavinu predsjednika Aleksandra Lukašenka, prenosi Hina.
Novi Ustav omogućava nuklearno oružje na bjeloruskom tlu po prvi put od kako ga se zemlja odrekla nakon raspada Sovjetskog saveza.
Zapad je ranije objavio da neće priznati rezultate referenduma, koji je održan uslijed sveopćeg obračuna s bjeloruskom opozicijom i protivnicima Lukašenkovog režima.
Prema riječima aktivista za ljudska prava, trenutno je u Bjelorusiji više od 1.000 političkih zatvorenika.
Referendum je potaknuo antiratne proteste u nekoliko gradova.
Najmanje 290 osoba je privedeno, rekli su aktivisti za ljudska prava.
Blinken: Sankcije će ograničiti sposobnost Rusije da ratuje
Američki državni sekretar Antony Blinken izjavio je da će finansijske sankcije koje je Japan uveo Rusiji, zajedno sa sankcijama drugih saveznika i partnera, pomoći da se Rusiji nametnu ogromni troškovi i ograniči njena sposobnost da vodi rat protiv Ukrajine, navodi se u saopćenju State Departmenta.
“Ponovo smo potvrdili da svijet nikada nije bio usklađeniji nego danas u odbrani i očuvanju slobode i suvereniteta Ukrajine i drugih država”, rekao je on tokom razgovora s japanskim ministrom vanjskih poslova Yoshimasom Hayashijem i drugim liderima G7, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.
Zelenski: Naredna 24 sata ključna za Ukrajinu
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ocijenio je u telefonskom razgovoru s premijerom Velike Britanije Borisom Johnsonom da će naredna 24 sata biti ključna za Ukrajinu, saopćio je Johnsonov kabinet.
Johnson je rekao da je otpor ukrajinskog naroda herojski i da će učiniti sve što je u njegovoj moći da pomoć u odbrambenim sredstvima iz Velike Britanije i njenih saveznika stigne u Ukrajinu, prenosi Tanjug.
Johnson je čvrstu ponovio podršku Londona teritorijalnom integritetu Ukrajine.
Vijeće sigurnosti sazvalo specijalnu sjednicu Generalne skupštine UN-a
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda odlučilo je da za ponedjeljak sazove rijetku hitnu sjednicu 193 članice Generalne skupštine UN-a o napadu Rusije na Ukrajinu.
Glasanje 15 članica Vijeća sigurnosti bilo je proceduralno, tako da Rusija nije mogla uložiti veto, prenosi Tanjug.
Rezolucija o sazivanju sjednica Generalne skupštine UN-a usvojena je sa 11 glasova za.
Rusija je glasala protiv, a Kina, Indija i Ujedinjeni Arapski Emirati bili su uzdržani.
Rusija je u petak uložila veto na nacrt rezolucije, u kojoj je Vijeće sigurnosti UN-a pozvalo na hitno obustavljanje, kako je navedeno, “ofanzive u Ukrajini”.
Američka ambasadorica pri UN-u Linda Thomas-Greenfield rekla je da se očekuje da Generalna skupština glasa o sličnoj rezoluciji već u srijedu.
Nijedna država nema pravo veta u Generalnoj skupštini UN-a.
Rezolucije Generalne skupštine UN-a nisu obavezujuće, ali imaju određenu političku težinu.
Od 1950. godine do danas hitne specijalne sjednice Generalne skupštine UN-a sazivane su samo 10 puta.
Sanchez: Putin neće ostvariti što želi
Španski premijer Pedro Sanchez je izjavio kako “satrap” Vladimir Putin “neće ostvariti što želi” invazijom na Ukrajinu te da će sankcije protiv Rusije ostati na snazi dok “ne napusti čitavu Ukrajinu”.
Sanchez je branio sankcije koje je Evropska unija uvela Rusiji te je invaziju nazvao “barbarstvom”, a Putinov potez “ekspanzionizmom”, prenosi Hina.
“EU i saveznici trebaju odgovoriti upravo ovako kao što radimo, ujedinjeni i odlučni protiv prijetnje Europi koju predstavlja Putin”, rekao je Sanchez.
“To ćemo nastaviti raditi oruđem koje imamo na raspolaganju, kao velike demokratije, a to su ekonomske sankcije, solidarnost s ukrajinskim narodom i slanjem humanitarne pomoći Ukrajini”, dodao je.
Napomenuo je da će sankcije ostati na snazi dok se “Putin ne vrati u granice Ruske Federacije i ne napusti kompletnu Ukrajinu”.
Nastavljena ruska ofanziva na Kijev
Ruska ofanziva na glavni grad Ukrajine Kijev nastavljena je u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak, saopćila je ukrajinska vojska.
Sjeverno od Kijeva ruska vojska pokušala je izgraditi pontonski most za prelazak preko rijeke Irpin, objavio je Glavni štab ukrajinske vojske na Facebooku.
Također je neuspješno pokušala zauzeti grad Irpin, nedaleko od Kijeva, dodao je Glavni štab, prenosi Hina.
Ruska informativna agencija Interfax izvijestila je da su ruske trupe napredovale iz južnog ukrajinskog grada Hersona prema Mikolajivu.
U međuvremenu su ukrajinske vlasti objavile na Telegramu da je projektil pogodio stambenu zgradu u ukrajinskom gradu Černihivu, u blizini granice s Bjelorusijom.
Pojedinosti o vojnom razvoju događaja nisu se mogle nezavisno provjeriti.
Kijev: 352 smrtna slučaja civila, uključujući 14 djece
Ukrajinsko Ministarstvo unutrašnjih poslova izvijestilo je o 352 smrtna slučaja civila, uključujući 14 djece, od kako je Rusija počela napad u ranim jutarnjim satima u četvrtak.
Još 1.684 osobe, uključujući 116 djece, ranjene su do nedjelje navečer, prema podacima Ministarstva.
Ukrajinska vojska saopćila je da su gubici ruske vojske do sada gotovo 4.500 vojnika te da su ruski helikopteri, tenkovi i druga vojna vozila uništeni.
Rusija je priznala da je među njenim vojnicima bilo mrtvih tokom borbi u Ukrajini, ali nije dala broj.
Mirovni pregovori na granici Ukrajine s Bjelorusijom
U ponedjeljak bi trebali biti održani mirovni pregovori između Moskve i Kijeva, na granici Ukrajine s Bjelorusijom.
Nagađalo se da bi se Bjelorusija mogla službeno pridružiti ratu na strani Rusije, pošto je ukrajinska informativna agencija UNIAN izvijestila da su bjeloruski padobranci dobili naredbu za let u Ukrajinu, pozivajući se na informacije Andreja Strižaka iz bjeloruske nevladine organizacije Bysol.
Zapadne sile odgovorile su oštrim sankcijama.
Američki predsjednik Joe Biden trebao bi u ponedjeljak telefonom razgovarati sa saveznicima i partnerima o najnovijem razvoju krize.
New York zabranjuje poslovanje sa Rusijom
Guvernerka New Yorka Katy Hochul potpisala je uredbu kojom se zabranjuje toj saveznoj američkoj državi da posluje sa Rusijom.
Kako prenosi Glas Amerike, uredbom se previđa i poništavanje svih investicija u Rusiji.
Hochul je na konferenciji za novinare najavila da će New York primiti izbjeglice iz Ukrajine i podsjetila da je u toj saveznoj državi najveća ukrajinska populacija u SAD-u.
“Ako želite da dođete ovdje, pomoći ćemo vam da se integrirate u našu zajednicu”, poručila je Hochul.
Aeroflot otkazuje sve letove ka evropskim destinacijama
Ruska aviokompanija Aeroflot saopštila je da će do daljeg otkazati sve letove ka evropskim destinacijama.
Aeroflot se oglasio nakon što su mnoge države odlučile da zatvore zračni prostor u znak protesta zbog napada Rusije na Ukrajinu, prenosi Reuters.
Evropska unija odlučila je ranije u nedjelju da potpuno zatvori zračni prostor za ruske letjelice.