Mediji: Kijev, ruski vojni cilj broj jedan
Nakon početne faze napada na cijelu zemlju, ruske kopnene jedinice napreduju sa sjevera, istoka i juga Ukrajine, piše agencija France Presse.

Drugog dana ruske ofanzive na Ukrajinu, ruske jedinice nastavljaju napredovati prema svom glavnom cilju – ukrajinskom glavom gradu Kijevu, koji bi mogao pasti za nekoliko dana, piše agencija France Presse.
Nakon početne faze napada na cijelu zemlju, kako bi se savladala zračna premoć i paraliziralo zapovjedne centre, ruske kopnene jedinice napreduju sa sjevera, istoka i juga Ukrajine, prenosi Hina.
No, glavni vojni cilj je Kijev, gdje su počele borbe.
U četvrtak je zračno napadna brigada zauzela za nekoliko sati vojni aerodrom Hostomel, na rubu grada.
Ukrajinska vojska tvrdi da je povratila kontrolu nad tim aerodromom, no AFP to nije mogao potvrditi, a oklopne jedinice približavaju se gradu sa sjevera.
Ruske jedinice približavale su se u petak Kijevu i sa sjeveroistoka i istoka, objavio je glavni štab ukrajinske vojske na svojoj Facebook stranici.
‘Ukrajinski predsjednik je u opasnosti’
“Strateški, cilj broj jedan je osvajanje Kijeva za nekoliko dana i postavljanje nove vlade i protjerivanje bivše možda korištenjem specijalnih snaga”, istakao je na Twitteru francuski vojni historičar Michel Goya.
“Ukrajinski predsjednik je u opasnosti”, upozorila je Alexandra Goujon, francuska stručnjakinja za Ukrajinu i profesorica na Univerzitetu Bourgogne u Dijonu.
“[Ruski predsjednik] Vladimir Putin je govorio o denacifikaciji. Ruski ambasador pri Ujedinjenim narodima govori o eliminaciji vladajuće hunte u Ukrajini.”
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij proglasio je u četvrtak navečer opću mobilizaciju i uputio poziv rezervistima u dobi od 18 do 60 godina u svim ukrajinskim regijama, što je oko 900.000 ljudi.
Tek će se vidjeti jesu li te rezervne snage dovoljno opremljene i uvježbane da bi igrale efikasnu vojnu ulogu, uz 200.000 aktivnih ukrajinskih vojnika.
“Pozivamo građane da nas informiraju o neprijateljskim kretanjima, da izrađuju Molotovljeve koktele i da neutraliziraju okupatora!”, objavilo je ukrajinsko Ministarstvo odbrane na Facebooku.
‘Nijedna zemlja ne želi proglasiti rat Rusiji’
“Ako Rusija želi preuzeti potpunu kontrolu nad cijelom Ukrajinom, to će biti jako teško. To je zemlja od 40 miliona stanovnika. Stanovništvo će pružiti otpor”, rekla je Alexandra Goujon.
Ukrajinski predsjednik je, također, pozvao Evropljane s borbenim iskustvom da dođu u Ukrajinu boriti se protiv ruske vojske, predbacivši evropskim čelnicima da su “presporo” reagirali na invaziju.
Vojne snage država članica NATO-a stavljene su u pripravnost i neke jedinice bit će upućene na istočno krilo Saveza kako bi ga ojačale.
Rumunija, Mađarska, Slovačka i Poljska članice su NATO-a i graniče s Ukrajinom.
NATO je istakao da te snage neće direktno intervenirati u Ukrajini.
“Nijedna zemlja ne želi proglasiti rat Rusiji”, naglasila je francuska ministrica odbrane Florence Parly, podsjećajući da je Rusija nuklearna sila.
Ruske snage za sada napreduju iz tri smjera: sa Krima na jugu prema Hersonu na rijeci Dnjepru; sa sjevera iz Bjelorusije prema Kijevu, iz dva pravca sjeveroistočno i sjeverozapadno od glavnoga grada; te sa istoka iz ruskog grada Belgoroda prema velikom industrijskom gradu Harkivu, po Pentagonu.
Le Drien: Vladimir Putin sije rat
Po Michelu Goyi, zona istočno od Dnjepra i lučki grad Odesa na jugu mogli bi biti iduća dva prioriteta ruske vojske.
Odesa bi mogla biti meta amfibijske operacije, uz pomoć pomorskih jedinica raspoređenih na Crnom moru.
Izvan ukrajinskih granica, susjedne Moldavija i Gruzija mogle bi isto tako postati ruske mete, rekao je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian.
“Vladimir Putin sije rat” i ruska ofanziva mogla bi se proširiti na te dvije bivše sovjetske republike, koje imaju separatističke teritorije potpuno okrenute prema Moskvi, rekao je.
U Pridnjestrovlju u Moldaviji nalazi se vojna baza koja je blizu Odesi.