Ekonomska odbrana Rusije vjerovatno će se urušiti pod sankcijama
Rusija će se tretirati kao neprijateljska država odsječena od globalnih ekonomskih tokova, rekao je Christopher Granville, stručnjak za Rusiju.
Rusija je u proteklih sedam godina jačala svoju ekonomsku nezavisnost i gradila finansijsku odbranu, ali dugoročno gledano malo je vjerovatno da će njena ekonomija izdržati navalu koordiniranih sankcija sa Zapada, ocjenjuje Reuters.
Evropska unija i Sjedinjene Američke Države počeli su nametati nove sankcije Rusiji nakon što je predsjednik Vladimir Putin poslao tenkove u Ukrajinu, proširujući dosadašnje sankcije uvedene nakon odluke da prizna nezavisnost dvije odcijepljene ukrajinske regije.
“Ideja da Rusija neće biti pogođena sankcijama je pogrešna. Negativni učinci možda se neće osjetiti odmah, ali sankcije će dugoročno oslabiti ekonomske potencijale Rusije”, rekao je Christopher Granville, izvršni direktor konsultantske firme TS Lombard i stručnjak za Rusiju, u izjavi za Reuters.
Rusija tvrdi da joj sankcije neće naštetiti
Mjere koje je poduzeo Zapad uključuju sankcije i zamrzavanje imovine više ruskih banaka i poslovnih ljudi, zaustavljanje pristupa finansiranju u inostranstvu, zamrzavanje projekta plinovoda vrijednog 11 milijardi dolara do Njemačke i ograničavanje pristupa visokotehnološkim proizvodima kao što su poluvodiči.
Rusija tvrdi da su sankcije protivne interesima onih koji su ih uveli, te da neće naštetiti njenoj ekonomiji budući da ima milijarde dolara u deviznim rezervama i rastuće prihode od nafte i plina.
Zahvaljujući tim činjenicama, uz suficit tekućeg računa od pet posto godišnjeg BDP-a i omjer duga u BDP-u od 20 posto, što je među najnižim u svijetu, ruska ekonomija smatra se vrlo otpornom na finansijske napade. Uz to, samo polovica ruskih obaveza je u dolarima, što je znatno manje u odnosu na 80 posto prije dva desetljeća.
Te statistike proizlaze iz godina štednje nakon sankcija uvedenih protiv Rusije pošto je anektirala Krim 2014. godine.
Znakovi ekonomske ranjivosti
Prema Granvilleu, rastuće cijene nafte osigurat će Rusiji dodatnih 1,5 biliona rubalja (17,2 milijarde dolara) ove godine od poreza na dobit energetskih kompanija. Međutim, to ima i svoju cijenu – produbljivanje izolacije od svjetske ekonomije, tržišta i ulaganja, istaknuo je.
“Rusija će se tretirati kao neprijateljska država odsječena od globalnih tokova, ulaganja i drugih normalnih ekonomskih interakcija koje doprinose životnom standardu, prihodima, produktivnosti i profitabilnosti tvrtki”, rekao je.
Znakovi ekonomske ranjivosti već su prisutni. Prihodi ruskih kućanstava još uvijek su ispod nivoa iz 2014, a prema podacima Svjetske banke, 2019. godine – prije nego što je izbila pandemija COVID-a 19 – godišnji BDP bio je procijenjen na 1,66 biliona dolara, daleko ispod 2,2 biliona dolara iz 2013.
Sergej Guriev, profesor ekonomije na francuskom Sciences Pou i bivši glavni ekonomist Evropske banke za obnovu i razvoj, istaknuo je da ruski nominalni BDP po stanovniku, dvostruko veći od kineskog u 2013, sada zaostaje.
“U 2013. Rusija je bila zemlja s visokim dohotkom i aktivno je pregovarala o pristupanju OECD-u. Rusija se sada vratila u status zemlje srednjeg dohotka”, rekao je Guriev, prenosi Hina.