Koje su opcije Kijeva?

Iako se fijuci granata ne stišavaju, a granate lete iznad njihovih glava, grupa stanovnika Donjecka proslavila je uz vatromet odluku ruskog predsjednika Vladimira Putina da prizna nezavisnost njihove “Narodne Republike“.

Bio je to prizor na koji su se fokusirali ruski mediji više od ostalih, dok su drugi objektivi bili usmjereni prema Kijevu, u iščekivanju njegove reakcije na ono što se dogodilo.

Činilo se da je Kijev, ovaj put, bio prisiljen govoriti o “novoj agresiji, koja bi mogla utrti put za invaziju“, nakon što je u više navrata potcijenio upozorenja Zapada u vezi s tim.

Nakon hitnog sastanka Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu Ukrajine, koji je trajao do kasno u noć, predsjednik Volodimir Zelenski se obratio javnosti i tom prilikom ponovno pozvao Rusiju na dijalog, a Zapad da toj državi uvede sankcije.

Njemački kancelar Olaf Schulz pohvalio je takav stav u kontekstu “suzdržanosti”, koji nosi svojevrsnu prijetnju Rusiji da će trajno prekinuti diplomatske odnose s njom, zatraživši više zapadne vojne podrške Ukrajini.

‘Očekivali smo od Zelenskog snažnu odluku’

Međutim, ovaj stav je naišao na mnoge kritike među pristalicama i protivnicima Zelenskog, među kojima su, naprimjer, Jurij Butusov, ratni novinar i glavni urednik web stranice Censor.net.

“Očekivali smo od Zelenskog snažnu odluku, koja će sačuvati naše dostojanstvo i ojačati poštivanje partnera od kojih je zatražena podrška, kao i njihovo uvjerenje da se Ukrajina zaista bori u odbrani svoje teritorijalne cjelovitosti i sigurnosti svih”, objavio je Butusov na Facebooku.

Drugi su, međutim, izrazili “razumijevanje” za stav koji je iznio režim Zelenskog, pogotovo jer je ukrajinski predsjednik saopćio da će sa zapadnim partnerima koordinirati odgovor Rusiji, budući da su trenutni prioriteti urediti stvari na domaćoj sceni i pripremiti je što prije.

U prilog tome govore i pozivi na nivou Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu, vladajuće stranke Sluga naroda, Parlamenta i Ministarstva odbrane da se uvede ratno stanje, udvostruči budžet vojske, dopusti civilima nošenje oružja te izvrši priprema za narodni otpor.

Čini se da je sve navedeno predviđanje najgoreg, što se ne mora svoditi samo na vojnu eskalaciju ili čak rat u samoj regiji Donbas, već može obuhvatiti čitavu teritoriju Ukrajine i šire.

‘Spremni se nositi sa svim scenarijima’

Ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov pozvao je u pismu vojnike oružanih snaga svoje zemlje da se pripreme za “muke i moguće gubitke“, naglašavajući da je Kremlj poduzeo još jedan korak u pravcu oživljavanja Sovjetskog saveza.

U sličnom kontekstu, Ukrajinski krizni medijski centar u gradu Kramatorsku, u kojem se nalazi komandni centar ukrajinskih snaga, a u kojem je i Al Jazeera, potvrdio je u dnevnom brifingu da je “ukrajinska vojska spremna nositi se sa svim mogućim scenarijima“.

Prema ukrajinskom centru, jedan od tih scenarija je i napredovanje separatističkih snaga, uz podršku ruskih snaga, izvan linije podjele prema drugim teritorijama pod kontrolom Ukrajine u regiji Donbas.

Znakovi koji potkrepljuju ovaj scenarij pojavili su se u utorak, kada je došlo do relativnog širenja područja bombardiranja izvan linije razdvajanja između ukrajinskih snaga i proruskih separatista.

Obuhvaćena su područja pod ukrajinskom kontrolom, kada je korišteno teško naoružanje zabranjeno sporazumima iz Minska, kako navodi ukrajinska strana.

‘Suočeni smo s neminovnim ratom’

S druge strane, separatisti optužuju Ukrajinu da namjerno gađa civile unutar njihovih “republika” u granatiranjima i napadima bacačima raketa tipa Grad, koji nisu korišteni od 2014. godine, dok se provode akcije evakuacije civila i regrutiranja muškaraca.

Predsjednik parlamenta takozvane narodne republike Lugansk pozvao je vlasti Ukrajine da se povuku iz oblasti koju kontroliraju u regiji, a koja se procjenjuje na oko 30 posto, prijeteći da će upotrijebiti silu “da se te teritorije oslobode”.

Vojni analitičar Serhiy Zgurets, umirovljeni vojni oficir, rekao je da se “stvarnost više ne može zanemariti, suočeni smo s neminovnim ratom”.

Pojasnio je da se granatiranje prvenstveno izvodi teškim naoružanjem, a ako ruske snage prodru, “ne vjerujem da će to biti radi odbrane svojih lojalista, već s ciljem napada i zauzimanja većih oblasti Donbasa, a možda i izvan toga”.

Možda se u tom kontekstu može razumjeti i izjava ukrajinskog ministra vanjskih poslova Dmitra Kulebe u utorak, kada je rekao da su spremni donijeti “teške odluke”.