SAD uvodi sankcije za Sjeverni tok 2 AG
Evropska unija uvela je prvi paket sankcija protiv Rusije; sankcije su već uveli SAD, Velika Britanija, Kanada, Japan i Australija.
U svim regijama Ukrajine, izuzev istočnih, u kojima su Donjeck i Lugansk, bit će uvedeno vanredno stanje, najavio je sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu Oleksej Danilov, dva dana nakon što je Rusija priznala dva separatistička regiona, zbog čega joj je Zapad u utorak uveo sankcije.
Nakon Velike Britanije, koja je uvela sankcije za pet banaka i tri bogata pojedinca, Njemačke, koja je zaustavila projekat plinovoda iz Rusije, sankcije Moskvi uvele su i Evropska unija i SAD, kao i još nekoliko zemalja, poput Australije i Japana.
“Ako Rusija krene dalje s ovom invazijom, spremni smo ići dalje sa sankcijama“, rekao je Biden.
Američki predsjednik osudio je potez Putina da u regije Lugansk i Donjeck pošalje ruske snage.
Američki predsjednik Joe Biden najavio je nove sankcije kao odmazdu za rusko priznanje dvije otcijepljene ukrajinske regije i slanje trupa u to područje. pic.twitter.com/hztKTERaPO
— Al Jazeera Balkans (@AJBalkans) February 23, 2022
“Ko Putinu daje pravo da proglasi dvije države na teritoriji koja nije njegova? To je flagrantno kršenje međunarodnog prava i zahtijeva čvrst odgovor međunarodne zajednice“, dodao je.
“Odsjekli smo rusku vladu od zapadnih finansijskih tokova, više ne može podizati novac na Zapadu i više ne može trgovati s novim dugom na našim tržištima ili evropskim tržištima. To počinje od sutra [srijeda]“, istakao je on tokom televizijskog obraćanja.
U narednim danima će SAD, također, “nametnuti sankcije ruskim elitama i njihovim porodicama“, dodao je američki predsjednik.
Ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak je objavio da priznaje nezavisnost samoproglašenih republika Luganska i Donjecka na istoku Ukrajine, a u utorak je Moskva službeno objavila da je uspostavila diplomatske veze s njima.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je Rusiju za uništavanje mirovnih napora i u obraćanju naciji isključio je bilo kakve teritorijalne koncesije toj zemlji.
Zelenski je rekao da su vojni rezervisti dobili pozive, ali da opće mobilizacije u zemlji neće biti.
U nastavku pročitajte najnovije vijesti.
Lideri separatista sa istoka Ukrajine zatražili pomoć od Putina
Lideri separatista na istoku Ukrajine zatražili su od ruskog predsjednika Vladimira Putina pomoć protiv ukrajinske vojske.
Glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov saopćio je da su čelnici separatista u takozvanim narodnim republikama Donjec i Lugansk poslali pismo ruskom predsjedniku Putinu i od njega zatražili vojnu pomoć, prenosi Anadolija.
On je istakao kako se u pismu ukazuje na civilne žrtve u Donbasu.
“Administracije su zatražile od ruskog predsjednika pomoć u odbijanju agresije ukrajinskih oružanih snaga i formacija”, kazao je Peskov.
Ukrajinski zastupnici odobrili vanredno stanje
Ukrajinski parlament odobrio je u srijedu navečer vanredno stanje na cijeloj teritoriji zemlje u strahu od ruske invazije.
Zastupnici su podržali ukaz ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog o uvođenju vanrednog stanja na 30 dana, prenosi Beta.
U toku vanrednog stanja vlasti mogu da ograniče kretanje, zabrane skupove i političke partije i organizacije “u interesu nacionalne sigurnosti i javnog reda”.
Biće dozvoljeno legitimiranje, uvedena zabrana distribucije informacija koji mogu da destabiliziraju situaciju, regulacija rada medija i slično.
Ovaj potez uslijedio je nakon odluke ruskog predsjednika Vladimira Putina da prizna nezavisnost proruskih pobunjeničkih regija u istočnoj Ukrajini, gdje je u skoro osmogodišnjem sukobu poginulo više od 14.000.ljudi.
Putin je odobrio raspoređivanje ruskih trupa u Donjecku i Lugansku zbog “održavanja mira” i dobio odobrenje parlamenta za upotrebu vojne sile van zemlje.
SAD uvodi sankcije za Sjeverni tok 2 AG
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Joe Biden najavio je da će uvesti sankcije kompaniji koja je napravila projekt Sjeverni tok 2 i njenim zvaničnicima.
Biden je u pisanoj izjavi naveo da od dana kada je Rusija počela gomilati trupe na ukrajinskoj granici, SAD radi sa svojim partnerima i saveznicima na snažnom i zajedničkom odgovoru protiv Rusije, prenosi Anadolija.
On je istakao da je i na nedavnom sastanku s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom rekao da je Njemačka pionir u preduzimanju koraka protiv Rusije te je dodao da SAD blisko sarađuje s Berlinom na zaustavljanju projekta Sjeverni tok 2.
Podsjećajući da je nakon bliskih konsultacija između dvije zemlje, Njemačka u utorak zaustavila proces certifikacije projekta Sjeverni tok 2, Biden je saopćio da je danas naložio svom menadžmentu da uvede sankcije Sjevernom toku 2 AG i zvaničnicima te kompanije.
“Ovi koraci su samo prvi dio naše reakcije protiv Rusija, a zbog njenih akcija protiv Ukrajine. SAD neće oklijevati da preduzmu dalje korake ako Rusija nastavi da eskalira tenzije u regiji. Koracima koje je preduzeo, ruski predsjednik Vladimir Putin je dao cijelom svijetu neviđenu potrebu da se udalji od ruskog gasa i drugih oblika energije, naveo je Biden.
Biden je također zahvalio njemačkom kancelaru Scholzu na koracima koje je preduzeo protiv Rusije.
Putin ima ‘gotovo 100 posto’ snaga potrebnih za invaziju na Ukrajinu
Ruski predsjednik Vladimir Putin je “pripravan koliko to može biti” za invaziju na Ukrajinu i “gotovo 100 posto” potrebnih vojnih snaga već je na položaju, ocijenio je u srijedu visoki američki dužnosnik.
Putin “raspolaže s gotovo 100 posto svih snaga za koje smo predvidjeli da će ih rasporediti” radi napada na Ukrajinu, rekao je vojni dužnosnik koji je htio ostati anoniman, prenosi Hina.
Kako navodi taj izvor, 80 posto od više od 150.000 ruskih vojnika raspoređenih na ukrajinskoj granici su u “borbenoj pripravnosti”, grupirani u napadne formacije nekoliko kilometara od granice.
Ruski predsjednik je “pripravan koliko to može biti”, rekao je taj dužnosnik, dodajući da je odluka o “tome hoće li doista poći tamo na Putinu”.
“Mogu krenuti u svakom trenutku”, istaknuo je.
U utorak je američki predsjednik Joe Biden ocijenio da je invazija već “počela”, ali Sjedinjene Američke Države su rekle da još nemaju nezavisnih dokaza o kretanju ruskih jedinica na ukrajinskom teritoriju.
“Još ne možemo potvrditi da se ruska vojska premješta u Donbasu”, rekao je u srijedu taj dužnosnik.
No “imamo razloga misliti da su ušli” u proruske separatističke teritorije Donjeck i Lugansk, dodao je.
Američka vojska u pravilu se koristi izviđačkim avionima za promatranje vojnih operacija svojih protivnika, no loši vremenski uvjeti mogu omesti njihovo izviđanje.
Bijela kuća najavila uvođenje dodatnih sankcija Rusiji
Bijela kuća je najavila u srijedu dodatne sankcije Rusiji, sugerirajući da čak i ako zvanična Moskva ne bude preduzimala dalje akcije u Ukrajini, SAD i američki saveznici namjeravaju nastaviti sankcionirati.
Zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Daleep Singh nije precizirao kada se mogu očekivati dodatne sankcije protiv Rusije, ali je predočio koje bi dodatne sankcije SAD mogao uvesti, pomenuvši i neprekidnu kontrolu ruskog izvoza, prenosi Tanjug.
“Ruski gubici će nastaviti rasti. Narušavanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Ukrajine je neprihvatljivo”, rekao je on za CNN.
Singh je reagirao i na poziv ukrajinskog ministra vanjskih poslova upućen Washingtonu da se ne prekida proces uvođenja novih sankcija Rusiji.
“Ponekad se zapitam da li tamo postoji neko žedan sankcija koje su same sebi svrha? Bit ću jasan: jučerašnjim setom sankcija zadali smo snažan udarac”, kazao je Singh podsjećajući na uvođenje paketa sankcija protiv ruskih banaka i oligarha u utorak, kao i najavu Njemačke da će zaustaviti certifikaciju plinovoda Sjeverni tok 2.
Upitan da li je došlo do promjene trenutne vojne situacije, Singh je rekao da je na terenu “status quo” i ponovio da je Rusija “spremna i pozicionirana” da pokrene invaziju velikih razmjera na veći dio teritorije Ukrajine, sa sjevera, sa istoka i juga, i da se u tom smislu ništa novo nije dogodilo.
Di Maio: Sankcije Rusiji moraju biti održive
Ministar vanjskih poslova Italije Luigi Di Maio izjavio je u srijedu da sankcije Rusiji zbog prijetećeg ponašanja Moskve prema Ukrajini moraju biti “održive, proporcionalne, postepene i direktno povezane sa konkretnim i objektivnim razvojem događaja na terenu”.
Tokom brifinga za novinare u Senatu, on nije ponovio ranije izražene sumnje Italije u vezi s kaznenim mjerama protiv Rusije, koja podmiruje oko 40 od ukupne količine plina potrebnog Italiji, prenosi Tanjug, pozivajući se na AP.
Umjesto toga, Di Maio je primijetio da plin iz Rusije teče isključivo ukrajinskim plinovodima, što je “razlog više da se izbjegne sukob”.
Italija razmatra da pošalje 110 miliona eura za civilne potrebe Ukrajine, ali i da snabdije ukrajinske oružane snage neubojitom vojnom opremom, kao što je oprema za uklanjanje nagaznih mina.
Ukrajina pogođena novim jakim kibernetičkim napadom
Web-stranice ukrajinske Vlade, Ministarstva vanjskih poslova i Državne službe sigurnosti pale su zbog, kako tvrdi Vlada, još jednog kibernetičkog napada, koji je počeo u srijedu oko 16:00 sati po loklanom vremenu.
Radi se, pojašnjava Vlada, o DDoS (Distributed Denial of Service) napadima na web providere sa većeg broja računara, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.
“Oko četiri sata poslije podne počeo je još jedan masovan DDoS napad na našu državu. Imamo podatke iz velikog broja banaka”, rekao je Mihailo Fedorov, ministar za digitalnu transformaciju, dodavši da je pogođena i mrežna stranica parlamenta.
Fedorov nije kazao koje su sve banke pogođene, a centralnu banku nije se moglo dobiti za komentar.
DoS napad (Denial of Service), ili napad uskraćivanja usluga ili servisa kojim se korisnicima onemogući njihovo korištenje, moguće je izvesti sa jednog računara, a ako se radi o više računara, onda se radi o DDoS napadima, koji su znatno efikasniji.
DDoS napadi se najčešće izvode putem takozvanog botneta, mreže računara zaraženih nekim “trojanskim konjem” ili “crvom”, koje je moguće kontrolirati i iskoristiti na način da svi računari istovremeno pošalju velik broj zahtjeva na neku IP adresu.
Kuleba: Nalazimo se u kritičnom trenutku svjetske historije
Nalazimo se u kritičnom trenutku svjetske historije, izjavio je u srijedu ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitrij Kuleba.
Na sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih naroda posvećenoj situaciji u Ukrajini pozvao je na “brzu, konkretnu i odlučnu akciju”.
Kako je rekao šef ukrajinske diplomatije, ono što svijet danas preduzme definirat će godine koje dolaze, prenose agencije.
“Svi smo čitali o greškama koje su političari napravili uoči svjetskih ratova”, rekao je Kuleba i pozvao sve zemlje da ne ponavljaju greške iz prošlosti.
Kazao je da su ruske optužbe prema kojima je Ukrajina ta koja je kriva za eskalaciju situacije apsurdne.
“Ruske izjave su nevjerovatne i užasne, idu dosta dalje od toga da prijete Ukrajini”, rekao je Kuleba, aludirajući na nedavno obraćanje naciji ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Unija uvela sankcije Rusiji, Donjecku i Lugansku
Evropska unija uvela je prvi paket sankcija protiv Rusije i oblasti Donjeck i Lugansk.
Vijeće EU-a navelo je u saopćenju da se uvodi paket sankcija protiv 351 predstavnika ruske Dume i 27 pojedinaca i entiteta umiješanih u “nezakonito priznanje otcijepljnih ukrajinskih regiona”, odnosno onih koji su ih finansirali, imali ulogu u invaziji i destabilizaciji i vodili rat dezinformacijama protiv Ukrajine, uključujući i trgovinske sankcije protiv Donjecka i Luganska, prenosi Tanjug.
Ambasadori država članica EU-a prethodno su odobrili prvi paket sankcija protiv Rusije i oblasti Donjeck i Lugansk, nakon što je paket sankcija u utorak odobrilo i Vijeće ministara vanjskih poslova.
U Briselu ističu da je u pitanju prvi paket sankcija, a da su EU i njeni međunarodni partneri spremni za uvođenje novih mjera protiv Moskve u zavisnosti od razvoja situacije na terenu.
Izrael podržava suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine
Nakon što se ranije nije javno oglašavao o vojnom i političkom sporenju između Moskve i Kijeva, s kojima ima bliske veze, Izrael je u srijedu saopćio da podržava teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine.
U saopćenju Ministarstva vanjskih poslova izražava se zabrinutost “ozbiljnom eskalacijom” u istočnoj Ukrajini, gdje je Moskva i zvanično priznala nezavisnost dvije proruske otcijepljene regije, prenosi Fena.
U saopćenju se ne pominje Rusija, za koju Sjedinjene Američke Države i njihovi NATO saveznici strahuju da priprema sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu.
U saopćenju se navodi da se Izrael “nada diplomatskom rješenju, koje će dovesti do mira i spreman je pomoćie ukoliko se to zatraži od njega”.
Ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je zabrinutost za svoje građane u Ukrajini i za situaciju s jevrejskom zajednicom u toj zemlji.
Izrael je dom za veliku imigrantsku populaciju iz zemalja bivšeg Sovjetskog saveza, uključujući Ukrajinu, prenosi AP.
Lideri zemalja članica EU-a sutra u Briselu o rusko-ukrajinskoj krizi
Čelnici zemalja Evropske unije sastat će se u četvrtak u Briselu kako bi razgovarali o rusko-ukrajinskoj krizi.
Hitnim sastankom čelnika EU-a predsjedavat će predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel, prenosi Anadolija.
U pozivu koje je poslao liderima EU-a, Michel je zahvalio za jedinstvo EU-a protiv Rusije i za brzo usvajanje odluke o sankcijama u utorak.
Ističući da Rusija svojim djelovanjem krši međunarodno pravo, teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine, Michel je rekao da to također znači opasnost za evropsku sigurnost.
Ukazujući na važnost zauzimanja odlučnog i jedinstvenog stava, Michel je kazao da će na sastanku u Briselu, u četvrtak s početkom u 20:00 sati, osim najnovijih događaja, govoriti i o pitanjima kako zaštititi međunarodni poredak utemeljen na pravilima, kako razgovarati s Rusijom i kako više podržati Ukrajinu.
Rusija je odlučila priznati takozvane republike Donjeck i Lugansk u istočnoj Ukrajini i poslati trupe u regiju.
Nakon ove odluke, Unija je u odlučila uvesti sankcije Rusiji.
Erdogan poručio Putinu da ne priznaje korake poduzete protiv Ukrajine
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je, nakon što je Rusija priznala dvije odmetnute regije u istočnoj Ukrajini, rekao u srijedu ruskom kolegi Vladimiru Putinu da Turska ne priznaje mjere protiv teritorijalnog integriteta Ukrajine.
Putinovo priznavanje samoproglašenih narodne republike Donjeck i narodne republike Lugans izazvalo je val osuda i sankcija zapadnih zemalja, prenosi Hina.
Turska, članica NATO-a, koja graniči s Ukrajinom i Rusijom na Crnom moru, ima dobre odnose s obje zemlje i načelno se protivi sankcijama.
Ankara se ponudila kao medijator u krizi koja traje između Ukrajine i Rusije.
Erdogan je u telefonskom razgovoru Putinu rekao da vojni sukob u regiji ne bi nikome koristio i ponovo ponudio pomoć u pronalaženju rješenja, objavio je ured turskog predsjednika.
Erdogan je, također, istaknuo da cijeni blisku saradnju s Putinom u pogledu regionalnih pitanja te da želi tako nastaviti.
“Predsjednik Erdogan, koji je ponovo pozvao na rješavanje trenutnog stanja putem dijaloga, naglasio je da je važno da se diplomatija stavi na prvo mjesto te da Turska također nastavlja s konstruktivnim stavom u NATO-u”, saopćio je ured predsjednika.
Ranije su mediji izvijestili da je Erdogan rekao da Turska ne smije odustati od veza niti s Ukrajinom, niti s Rusijom.
Zelenski: Ukrajina želi sigurnosne garancije od Rusije
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u srijedu da njegova zemlja želi sigurnosne garancije od Rusije kao korak ka okončanju konflikta između te dvije zemlje.
“Vjerujem da Rusija treba biti među onim zemljama koje daju jasne sigurnosne garancije. Mnogo puta sam predlagao da predsjednik Rusije sjedne za pregovarački sto”, poručio je on na zajedničkoj konferenciji za novinare s poljskim i litvanskim kolegama, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.
Poljski predsjednik Andrzej Duda izjavio je da Poljska osuđuje odluku Rusije da prizna dvije samoproglašene republike i vidi tu odluku kao prijetnju za cijelu regiju i Evropsku uniju.
“Akcije Rusije su za nas veoma zabrinjavajuće. Mi ih shvatamo veoma ozbiljno”, rekao je Duda.
“Smatramo da one predstavljaju prijetnju ne samo za Ukrajinu, već i za cijelu našu regiju, za istočni blok NATO i EU u cjelini,” poručio je poljski predsjednik.
Ukrajina zaslužuje status kandidata za EU, a Poljska i Litvanija će je podržati u tom cilju, naveli su predsjednici te dvije zemlje u zajedničkoj deklaraciji s ukrajinskim predsjednikom.
“Naglašavamo da, s obzirom na značajan napredak u provođenju Sporazuma o pridruživanju i unutrašnjih reformi, kao i na aktuelne sigurnosne izazove, Ukrajina zaslužuje status kandidata za članstvo u EU, a Litvanija i Poljska će podržati Ukrajinu u postizanju ovog cilja”, navodi se u deklaraciji koju su potpisali u Kijevu Zelenski, Duda i predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda.
Kako se navodi, zajednička deklaracija poziva međunarodnu zajednicu na “brzo uvođenje oštrih sankcija” Rusiji, uključujući mjere usmjerene na plinovod Sjeverni tok 2 između Rusije i Njemačke.
Johnson: Pružit ćemo dodatnu vojnu podršku Ukrajini
Britanski premijer Boris Johnson najavio je u srijedu da će njegova zemlja pružiti dodatni paket vojne podrške Ukrajini, suočenoj sa sve opasnijim ponašanjem Rusije.
Odgovarajući na pitanja u okviru sedmičnog zasjedanja Donjeg doma Parlamenta, naglasio je da Velika Britanija “prednjači u pružanju vojne podrške” Ukrajini te je naveo da drže municiju u rezervi za dugotrajnu borbu, prenosi Anadolija.
“Suočeni smo s rastućim prijetećim ponašanjem Rusije i, u skladu s našom prethodnom podrškom, Velika Britanija će Ukrajini uskoro pružiti dodatni paket vojne podrške. To će uključivati bojevu i nebojevu pomoć u obliku odbrambenog oružja”, rekao je Johnson.
Keir Starmer, lider najveće opozicione Laburističke stranke, pozvao je premijera da uvede strožije sankcije Rusiji, kritizirajući ga da odluka vlade o sankcijama od utorka nije dovoljna.
Starmer je naveo da ruski predsjednik Vladimir Putin nije “mirotvorac” i da je “suverena nacija okupirana”.
Ističući da je Velika Britanija spremna pooštriti sankcije, Johnson je istakao da će sljedeći val sankcija biti usmjeren na sve ruske banke i pojedince koji imaju koristi od londonskog tržišta.
Baerbock: Rusija se sve više izolira od međunarodne zajednice
Međunarodna zajednica neće prihvatiti rusko kršenje međunarodnog prava, a Moskva se sve više izolira od međunarodne zajednice posljednjim činovima prema Ukrajini, izjavila je u srijedu njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock.
“Operacije koje se sada odvijaju mogle bi imati kratkoročne rezultate, ali da se potpuno izolira od svijeta ne može biti srednjoročna ili dugoročna strategija”, rekla je ona na zajedničkoj konferenciji za novinare u Berlinu s francuskim kolegom Jean-Yves Le Drianom.
Baerbock je kazala da je važno s njemačkim partnerima brzo uvesti paket sankcija Rusiji, kako bi se pokazalo da rusko djelovanje nije prihvatljivo, dodajući da bi Zapad trebao držati otvoren prozor za razgovore s Rusijom.
“Čak i u najtežim krizama, uvijek moramo držati otvoren prozor za razgovore. Želimo zajedno spriječiti rat”, rekla je Baerbock, prenosi Fena, pozivajući se na Reuters.
Rusija: Oštro ćemo odgovoriti na američke sankcije
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je u srijedu da će Moskva oštro odgovoriti na nove sankcije koje je uveo SAD.
Naveli su da su mjere na koje se odlučila Bijela kuća u suprotnosti s američkim interesima.
Rusija povlači diplomatsko osoblje iz Ukrajine
Rusija je počela povlačiti osoblje iz svih diplomatskih predstavništava u Ukrajini, izjavio je u srijedu predstavnik ruske ambasade u Kijevu za Tass.
“Evakuacija osoblja je već počela”, rekao je predstavnik ruske ambasade, prenosi Tanjug.
Prema izjavi jednog očevica, na kojeg se poziva Reuters, ruska ambasada u Kijevu skinula je zastavu sa svoje zgrade.
Novi britanski paket oružja Ukrajini
Velika Britanija osigurat će Ukrajini dodatnu vojnu podršku, uključujući odbrambeno oružje velike moći, najavio je premijer Boris Johnson.
“U svjetlu sve više prijetećeg ponašanja Rusije i u skladu s ranijom podrškom, Velika Britanija će uskoro osigurati dodatni paket vojne opreme Ukrajini“, rekao je on.
Lider Donjecka: U toku mobilizacija, pobijedit ćemo uz pomoć ‘velike Rusije’
Lider samoproglašene narodne republike Donjeck kaže da je u toj pobunjenoj regiji na istoku Ukrajine u toku mobilizacija, kako bi se suprotstavilo ukrajinskoj “agresiji“.
Denis Pušilin rekao je da je situacija postala kritična, ali da će separatisti pobijediti uz podršku “velike Rusije“.
EU pokrenuo pisani postupak, sankcije protiv Rusije stupaju na snagu popodne
Ambasadori država članica Evropske unije odobrili su prvi paket sankcija protiv Rusije i pokrenuli pisani postupak s rokom do 15 sati, s kojim će odluka biti konačno usvojena, objavilo je u srijedu francusko predsjedništvo Vijećem EU-a.
Odluke sa zakonskom snagom u EU može donijeti samo Vijeće EU-a u bilo kojem formatu ili pisanim postupkom.
Kako u srijedu nema nijednog formalnog ministarskog sastanka, pokrenut je pisani postupak s rokom do 15 sati.
Pisani postupak podrazumijeva slanje vladama svih država članica pitanja slažu se s nekom određenom odlukom na koji trebaju odgovoriti do određenog roka.
Eventualni izostanak odgovora neke država članice do zadanog roka tumači se kao potvrdan odgovor.
Sankcije stupaju na snagu objavom u službenom glasilu EU-a u srijedu kasnije poslije podne.
Sankcije su odgovor EU-a na rusko priznanje ukrajinskih odmetnutih teritorija Donjeck i Lugansk, čiju su samostalnost proglasili ruski separatisti.
Sankcije se uvode protiv 351 zastupnika ruske Dume te 27 pojedinaca i pravnih osoba koji su pridonijeli ugrožavanju ukrajinske teritorijalne cjelovitosti, suverenosti i nezavisnosti, među kojima su i ruske banke koje su finansirale ruske vojne i druge operacije na tim teritorijama.
Također se zabranjuje trgovina između dvije otcijepljene regije i EU-a, zatim se ograničava ruska vlada u prikupljanju kapitala na finansijskim tržištima EU-a.
Najavljeno uvođenje vanrednog stanja u Ukrajini
U svim regijama Ukrajine, izuzev istočnih, u kojima su Donjeck i Luganska, bit će uvedeno vanredno stanje, najavio je u srijedu sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu Oleksej Danilov.
Vanredno stanje trajat će 30 dana, s mogućnošću da se produži za još toliko.
Odluku Vijeća treba potvrditi parlament u roku od 48 sati.
U regijama Donjeck i Lugansk vanredno stanje je od 2014. godine.
Mariupol: Ukrajinci prkose Putinovim prijetnjama
Mašući plavo-žutim ukrajinskim zastavama i pjevajući patriotske vojne pjesme, stotine stanovnika nekada većinski proruskog grada Mariupola okupile su se na centralnom Pozorišnom trgu s porukom ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu: “Rusija ovdje nije dobrodošla.”
Ovaj lučki grad s oko 500.000 stanovnika u regiji Donjeck, na istoku Ukrajine, bio je kratko pod kontrolom pobunjenika 2014. godine i od tada svjedoči valovima nasilja.
Više na linku.
Ukrajinski Parlament: Sankcije za 351 Rusa, odobrenje za nošenje oružja
Ukrajinski Parlament odobrio je u srijedu uvođenje sankcija 351 državljaninu Rusije, među kojima su i zastupnici koji su podržali priznavanje dvije samoproglašene republike na istoku Ukrajine i upotrebu ruskih snaga na istoku Ukrajine.
Sankcijama se ograničavaju skoro sve moguće aktivnosti, a uključuju zabranu ulaska u Ukrajinu, zabranu pristupa imovini, kapitalu i dobijanju licenca za poslovanje.
Ukrajina je svojim državljanima savjetovala da se suzdrže od putovanja u Rusiju, a onima koji su već tamo je poručila da se “odmah vrate”.
Ukrajinski Parlament usvojio je u prvom čitanju nacrt zakona kojim se dozvoljava Ukrajincima da nose vatreno oružje i reagiraju u samoodbrani.
“Usvajanje ovog zakona u potpunosti je u interesu države i društva”, naveli su autori nacrta zakona, koji tvrde da je donošenje zakona potrebno zbog, kako navode, prijetnji i opasnosti s kojima se suočavaju građani Ukrajine.
Ukrajina od Zapada traži da jače udari po Rusiji
Ukrajina je u srijedu pozvala Zapad da uvede dodatne sankcije Rusiji, koje će biti usmjerene na ekonomiju i uži krug ruskog predsjednika Vladimira Putina.
“Prvi odlučni koraci preduzeti su jučer [utorak] i mi smo na tome zahvalni. Sada treba pojačati pritisak kako bi se zaustavio Putin. Udarite po njegovoj ekonomiji i prijateljima. Udarite jače. Udarite snažno. Udarite odmah”, rekao je šef ukrajinske diplomatije Dmitro Kuleba.
To stop Putin from further aggression, we call on partners to impose more sanctions on Russia now. First decisive steps were taken yesterday, and we are grateful for them. Now the pressure needs to step up to stop Putin. Hit his economy and cronies. Hit more. Hit hard. Hit now.
— Dmytro Kuleba (@DmytroKuleba) February 23, 2022
Ruski parlament je Putinu dozvolio upotrebu vojne sile van Rusije, zbog čega Zapad strahuje da Moskva planira punu invaziju.
Britanija zaustavlja prodaju ruskog duga na berzi
Velika Britanija će zaustaviti prodaju ruskog državnog duga na londonskoj berzi, zbog poteza Moskve u istočnoj Ukrajini, izjavila je u srijedu ministrica vanjskih poslova Liz Truss.
Saopćila da će, ako ruski predsjednik Vladimir Putin ode korak dalje i naredi potpunu invaziju na Ukrajinu, ove sankcije biti pojačane, prenosi Reuters.
Velika Britanija je u utorak uvela sankcije Genadiju Timčenku i još dvojici milijardera koji su bliski s Putinom.
Svijet poredi Ukrajinu sa BiH, to radi čak i Putin
Pravdajući ulazak ruske vojske na istok Ukrajine, ruski predsjednik Vladimir Putin poručio da bi u suprotnom ukrajinska vojska u tim regijama napravila genocid poput onog u Bosni i Hercegovini, piše Armin Aljović.
Bijela kuća: Sastanak Bidena i Putina trenutno nije opcija
Sastanak američkog predsednika Joea Bidena i ruskog predsjednika Vladimira Putina trenutno nije opcija, saopćila je u srijedu glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki.
“Sigurno ga [sastanak] sada ne planiramo”, rekla je ona i navela da je deeskalacija sukoba uslov za održavanje takvog samita.
Prije nego što je Rusija priznala dvije pobunjene ukrajinske regije, francuski predsjednik Emmanuel Macron kazao je da su Putin i Biden prihvatili njegov prijedlog da održe samit o Ukrajini.
Američki državni sekretar Antony Blinken otkazao je sastanak s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovim zakazanim za četvrtak.
Sve nedavne ruske agresije na susjede
Donosimo objašnjenje šta je dovelo do ruskih intervencija u Donbasu, na Krimu, kao i Abhaziji i Južnoj Osetiji u Gruziji.
Za Kremlj, ratni zločini nisu greške, već taktika
Ruska agresija u Ukrajini ima za cilj destabilizirati državu i uništiti njen put ka demokratiji, piše Oleksandra Matvijčuk.
Ukrajinska vojska: Ubijen jedan vojnik
Ukrajinska vojska objavila je da je u granatiranju proruskih separatista na istoku Ukrajine u posljednja 24 sata ubijen jedan vojnik, a šest ih je ranjeno, dok se kršenje primirja nastavlja.
Vojska je na Facebooku objavila da je u tom periodu registrirala 96 slučajeva granatiranja, u poređenju sa 84 dan ranije.
Tvrdi da separatističke snage koriste tešku artiljetiju, raketne sisteme Grad i minobacače.
Putin: O sigurnosti Rusije nema pregovora
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u srijedu da ostaje otvoren za dijalog i diplomatsko rješenje ukrajinske krize, ali je dodao da se ne može pregovarati o interesima Rusije, kao što je sigurnost zemlje.
“Naša zemlja je uvijek otvorena za direktan i iskren dijalog u cilju pronalaženja diplomatskih rješenja za najsloženije probleme”, rekao je on u televizijskom govoru povodom 23. februara, nacionalnog Dana branioca domovine.
Putin, koji je od zapadnih zemalja ranije tražio da Ukrajina nikada ne uđe u NATO, kazao je da se “ne može pregovarati o interesima i sigurnosti ruskih građana”, prenosi Beta, pozivajući se na AFP.
Navodeći kao prijetnje Rusiji “vojne aktivnosti NATO-a”, ruski predsjednik je još jednom ocijenio da je zabrinutost njegove zemlje ostala “bez odgovora”.
Satelitske fotografije: Nove snage u Bjelorusiji
Američka kompanija Maxar Technologies objavila je seriju novih satelitskih fotografija s, kako se čini, novim raspoređivanjem više od 100 vojnih vozila i desetaka velikih šatora na jugu Bjelorurije, u blizini ukrajinske granice.
Na slikama se, kako kažu iz Maxara, vidi nova poljska bolnica, koja je dodata vojnom garnizonu na zapadu Rusije, također blizu granice.
Guterres: Ruske snage u Donbasu ne mogu biti mirotvorci
Generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres je izjavio da ruske snage u istočnoj Ukrajini ne mogu biti “mirotvorci”, kako ih je nazvao ruski predsjednik Vladimir Putin.
“Kada postrojbe jedne zemlje uđu na teritorij druge zemlje bez njenog pristanka, one nisu nepristrasne mirovne snage. To uopće nisu mirovne snage”, rekao je on novinarima u sjedištu UN-a u New Yorku.
Guterres je kazao da je Rusija narušila teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine priznanjem dvije samoproglašene države.
Putin je ubrzo naredio slanje ruskih postrojbi na teritorij pod kontrolom proruskih separatista, kako bi “održavali mir”.
Kasnije je kazao novinarima kako nije rekao da će ruske postrojbe odmah biti tamo raspoređene.
Guterres je rekao da je “zabrinut zbog perverzije koncepta održavanja mira”.
Putin je prošle sedmice poručio kako Rusija smatra da se provodi “genocid” nad Rusima u istočnoj Ukrajini.
Generalni sekretar UN-a odbacio je Putinovu tvrdnju.
Ukrajinska kriza značajno će ‘osiromašiti’ ruske milijardere
Ukupna vrijednost bogatstva 23 ruska milijardera je sada 342 milijarde dolara, u poređenju sa 375 milijardi dolara na kraju prošle godine.
Trump kritizirao Bidena: Putin ovo ne bi činio za vrijeme moje administracije
“Da se pravilno postupalo, ne bi apsolutno bilo potrebe da dođe do ovog što se trenutno dešava u Ukrajini“, naveo je bivši američki predsjednik Donald Tramp.
Blinken otkazao sastanak s Lavrovom, jer ‘invazija počinje’
Rusija je jasno dala do znanja da odbacuje diplomatiju, nema smisla održati taj sastanak, rekao je američki državni sekretar Antony Blinken.
Sankcije uveli i Japan i Australija
Japan i Australija objavili su u srijedu da uvode ekonomske sankcije Rusiji zbog priznanja samoproglašenih republika na istoku Ukrajine.
Japanske sankcije uključuju zabranu izdavanja ruskih obveznica u Japanu i zamrzavanje imovine određenih pojedinaca, kao i ograničavanje putovanja u Japan, rekao je premijer Kishida.
“Postupci Rusije vrlo jasno nanose štetu suverenitetu Ukrajine i protivni su međunarodnom pravu. Još jednom kritiziramo ove poteze i snažno pozivamo Rusiju da se vrati diplomatskim razgovorima”, kazao je on, uz napomenu da će detalji sankcija biti objavljeni u narednim danima.
Japanski premijer je istaknuo je da Japan ima dovoljne zalihe nafte i plina pa kratkoročno neće biti značajnog utjecaja na opskrbu energijom.
Japan je gotovo desetinu tečnog plina 2021. godine kupio od Rusije, kao i 12 posto termalnog ugljena.
Australija će odmah početi uvoditi sankcije ruskim državljanima za koje vjeruje da su odgovorni za postupke te zemlje protiv Ukrajine, rekao je premijer Scott Morrison novinarima u srijedu.
“Australci se uvijek suprotstavljaju nasilnicima. Suprotstavit ćemo se Rusiji zajedno sa svim našim partnerima”, poručio je on, dodavši da očekuje i dodatne sankcije Rusiji te da je ovo “tek početak procesa”.
Zelenski: Rezervisti dobili poziv
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u srijedu da su vojni rezervisti dobili poziv, ali je isključio opću mobilizaciju nakon što je Rusija objavila da će poslati vojsku na istok Ukrajine, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.
Zelenski je izjavio da će i dalje tražiti diplomatsko rešenje krize, a pozdravio je i spremnost Turske da učestvuje u multilateralnim razgovorima, međutim, naglasio je da Ukrajina neće ustupiti nikakvu teritoriju Rusiji.
Obraćajući se naciji nakon sjednice Parlamenta, Zelenski je objavio program “ekonomskog patriotizma”, koji uključuje podsticanje lokalne proizvodnje i smanjenje poreza na dodatnu vrijednost na benzin.