Političari iz bivše Jugoslavije podijeljeni o Ukrajini

Šefovi bivših jugoslovenskih zemlja različito reagiraju na krizu između Ukrajine i Rusije, u jeku visokih tenzija između dvije zemlje, dodatno eskalirale nakon što je Vladimir Putin kasno u ponedjeljak priznao kao nezavisne republike dvije pobunjeničke ukrajinske regije Donjeck i Lugansk.

Britanija je takav potez Moskve ocijenila kao početak očekivane ruske invazije na susjednu Ukrajinu.

Dok većina političar bivših jugoslovenskih zemalja na jugoistoku Evrope staje na stranu Zapada, koji najavljuje oštre sankcije Rusiji, predstavnici Srbije kao i politički čelnici bosanskih Srba pokušavaju zadržati dobre veze i sa Putinom ali i sa bogatim zapadom koji je glavni ekonomski oslonac regije.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić tako je rekao je da zabrinut stanjem na ukrajinsko-ruskoj granici.

„Naša pozicija nije laka“, rekao je Vučić. „Politički pritisci na Srbiju zbog odluke Putina bit će sve veći. Samo ono što sam doživio u posljednja tri dana potvrđuje moje riječi”, rekao je Vučić, ne navodeći više detalja.

“Slijedi nam nimalo jednostavan period za Srbiju. Danas sam nakon sjednice izdao nalog vojsci, kao vrhovni zapovjednik, da u svakom trenutku bude pripremljena na najbolji mogući način. Nastavljamo kupovati ono što je najbolje za odbranu zemlje”, rekao je srbijanski predsjednik.

BiH bez zajedničkog stava

Bosna i Hercegovina nije zauzela jasan stav u vezi ukrajinske krize, jer je zemlja podijeljena između političara koji zagovaraju tješnje veze sa Zapadom i NATO-om, i političkih čelnika bosanskih Srba koji se oslanjaju na rusku podršku.

Predsjedavajući tročlanog predsjedništva BiH Željko Komšić poručio je da se teritorijalni integritet i suverenitet država članica UN-a mora poštovati, jer je to zagarantirano međunarodnim pravom. “Nasilne akcije pojedinih država koje svoje aspiracije za teritorijima drugih država žele ostvariti vojnom silom moraju naići na snažnu osudu i odgovor institucija UN-a i civilizovanog svijeta. U tom smislu najoštrije osuđujem napad Rusije na teritoriju Ukrajine”, naveo je Komšić.

Prethodno se oglasio i član predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda Šefik Džaferović, koji je također osudio odluku Ruske Federacije da prizna dvije ukrajinske regije kao države, čime je, rekao je “izvršena flagrantna povreda međunarodnog prava”.

Srpski član državnog predsjedništva BiH Milorad Dodik, poznat po svojim proruskim stajalištima, izbjegao je koristiti riječi koje bi mogle predstavljati kritiku ponašanja Vladimira Putina.

“Svjedočimo novim geopolitičkim realnostima koje raslojavaju ne samo političku i sigurnosnu strukturu, već neminovno donose zaoštravanje i dodatne pritiske u bilateralnim i multilateralnim odnosima”, kazao je neodređeno Dodik, koji je prije eskalacije krize u Ukrajini najavio kako će učiniti sve da u tom sukobu BiH ostane neutralna, odnosno da se ne prikloni politici Zapada.

Ukrajinu podržali Plenković, Đukanović, Janša, Osmani, Kurti

Predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković osudio je u ponedjeljak navečer rusko priznanje samoproglašenih odmetnutih republika na istoku Ukrajine.

“Osuđujemo rusko priznanje samoproglašenih regija Donjecka i Luhanska koje predstavlja kršenje međunarodnog prava i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine”, objavio je premijer na Twitteru.

“Zajedno s europskim partnerima izražavamo solidarnost s ukrajinskim predsjednikom Zelenskijem i ukrajinskim narodom”, dodao je.

We condemn Russia's recognition of the self-proclaimed regions of Donetsk and Luhansk, which is a violation of international law and the territorial integrity of #Ukraine. Together with 🇪🇺 partners, we express our solidarity with @ZelenskyyUa and 🇺🇦 people.

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) February 21, 2022

I Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske osudilo je odluku ruskog predsjednika Vladimira Putina. Njome se “krši ukrajinski teritorijalni integritet, međunarodno pravo, Sporazume iz Minska i potkopava diplomatsko rješenje” krize, objavio je ministarstvo.

Hrvatska politika je podijeljena glede vanjskopolitičkih pitanja, pa hrvatski predsjednik Zoran Milanović se još nije oglasio u vezi posljednjih poteza ruskog predsjednika, a njegovi raniji stavovi su da neće dozvoliti odlazak hrvatskih vojnika u Ukrajinu, premda je hrvatska članica NATO-a i obavezala se slijediti politiku Alijanse.

Teritorijalni integritet Ukrajine podržala je i Crna Gora. Predsjednik Milo Đukanović osudio je u odluku Rusije da prizna Donjeck i Lugansk, ustvrdivši da svojim potezom Moskva krši međunarodno pravo i međunarodni poredak zasnovan na pravu.

Predsjednik Crne Gore naveo je da njegova država osuđuje sve akte o priznanju oblasti Donjecka i Luganska kao neovisnih entiteta.

“Crna Gora ponavlja svoju nedvosmislenu podršku neovisnosti, teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine u okviru njezinih međunarodno priznatih granica”, napisao je Đukanović na Twitteru.

Crna Gora je članica NATO-a, a svoju vanjsku politiku usuglasila je s politikom EU i podržala je ranije uvođenje sankcija Rusiji.

Crna Gora ponavlja svoju nedvosmislenu podršku nezavisnosti, teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine u okviru njenih međunarodno priznatih granica.

— Milo Đukanović (@predsjednik_cg) February 21, 2022

Čelnik Slovenije, još jedne bivše jugoslovenske zemlje, Janez Janša također je osudio odluku Rusije da prizna ukrajinske separatističke regije, te se zauzeo da Evropska unija ponudi Ukrajini  “perspektivu punopravnog članstva”.

“Rusko priznanje dva separatistička teritorija u Ukrajini predstavlja očitno kršenje međunarodnog prava i dogovorova iz Budimpešte i Minska. Slovenija osuđuje taj nezakonit čin. EU mora Ukrajini ponuditi perspektivu punopravnog članstva,” napisao je predsjednik slovenske vlade na Twitteru, premda je u posljednje vrijem i sam u sukobu sa Briselom, zbog njegovih čestih desničarskih stavova.

Ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Bujar Osmani, najmlađe članice NATO-a, stao je u utorak uz zapadne saveznike i podržao Ukrajinu.

“Snažno osuđujemo rusko priznanje ukrajinskih regija Donjeck i Lugansk kao nezavisnih. Ovakvi činovi predstavljaju teško kršenje međunarodnog prava. Sjeverna Makedonija ponavlja svoju jasnu podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine”, napisao je Osmani.

Vlada Kosova također je podržala suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine, izjavio je danas premijer Albin Kurti tokom sjednice Skupštine Kosova. U vezi s krizom u Ukrajini reagovalo je i ministarstvo inostranih poslova i dijaspore Kosova.

Kurti je rekao da će Kosovo uvijek biti koordinisano s Evropskom unijom, Sjedinjenim Američkim Državama i NATO-om.

Obustava plinovoda Sjeverni tok 2 koji je ruski plin trebao dopremati do Njemačke prve su konkretne sankcije Zapada prema Rusiji, zbog priznavanja ruskih regija Donjeck i Lugansk kao nezavisnih republika.