Putin priznao i potpisao nezavisnost separatista na istoku Ukrajine

Ruski predsjednik je priznao nezavisnost proruskih separatističkih teritorija Donjeck i Luganjsk u istočnoj Ukrajini te potpisao dekret o tome.

Istovremeno je potpisao sporazume o saradnji i prijateljstvu sa dvije otcijepljene regije Ukrajine koje su proruski nastrojene (EPA)

Ruski predsjednik Vladimir Putin je, tokom obraćanja u ponedjeljak navečer, izjavio kako Ruska Federacija priznaje nezavisnost proruskih separatističkih teritorija u istočnoj Ukrajini te je nešto kasnije potpisao dekret o tome.

Istovremeno je potpisao sporazume o saradnji i prijateljstvu sa dvije otcijepljene regije Ukrajine koje su proruski nastrojene.

“Smatram kako je neophodno donijeti odluku koja je trebala biti donesena davno – odmah priznati nezavisnost i suverenost narodne republike Donjeck i narodne republike Luhanjsk“, izjavio je on tokom TV obraćanja javnosti.

Ruski predsjednik naredio je Ministarstvu odbrane da uputi ruske mirovne snage u odmetnute regije na istoku Ukrajine, pokazuje uredba objavljena rano u utorak po lokalnom vremenu, nakon što je Putin priznao njihovu nezavisnost, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.

Navodi o ‘genocidu’

Putin je pozvao ruske parlamentarce da potpišu sporazume sa separatističkim regijama Ukrajine kako bi Moskva mogla pružiti vojnu pomoć tamošnjim separatistima.

Pozvao je ukrajinske snage da odmah prestanu s pucnjavom te kako je četiri miliona stanovnika regije “podvrgnuto genocidu“, prenose agencije.

Britanski premijer Boris Johnson, u reakciji na izjave Putina, kazao je kako će sačekati da vidi šta će se dešavati u navedenim regijama Ukrajine, ali i kako Zapad treba izvršiti maksimalni pritisak zbog ruskog priznanja, prenosi Reuters.

Johnson je, također, naveo kako je Putinov potez jasno kršenje međunarodnog prava.

Latvija je navela kako Evropska unija mora odmah nametnuti sankcije Rusiji nakon priznanja odbjeglih ukrajinskih regija kao nezavisnih država.

Američke i evropske sankcije

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden će uskoro objaviti izvršnu naredbu kojom se zabranjuju nove američke investicije, trgovina i finansiranje u, sa ili iz dvije otcijepljene regije Ukrajine, kazala je glasnogovornicav Bijele kuće.

“Predvidjeli smo ovakav ruski potez i spremni smo odmah odgovoriti“, navodi Jen Psaki u saopćenju.

“Da budemo jasni: ove mjere su odvojene od i mogu biti dodatak brzim i teškim ekonomskim mjerama koje smo spremali u koordinaciji sa saveznicima i partnerima ukoliko Rusija dodatno uđe u Ukrajinu.“

Poljski premijer Mateusz Morawiecki je Putinov potez nazvao “činom agresije na Ukrajinu“ i istakao kako se odmah moraju izreći sankcije Moskvi.

Čelnici Evropske unije odbacili su odluku ruskog predsjednika o priznanju dvije odmetnute ukrajinske regije i upozorili kako će blok reagirati sankcijama.

“Priznanje dvije separatističke teritorije u Ukrajini je otvoreno kršenje međunarodnog prava, teritorijalnog integriteta Ukrajine i dogovora iz Minska. EU će jedinstveno, čvrsto i odlučno reagirati u znak solidarnosti s Ukrajinom“, na Twitteru su objavili Ursula von der Leyen i Charles Michel.

Reakcija Stoltenberga

Prvi čovjek NATO-a Jens Stoltenberg odbacio je Putinovo priznanje teritorija pod kontrolom proruskih separatista na istoku Ukrajine kao nezavisnih države te naveo kako je to kršenje međunarodnih sporazuma koje je Moskva potpisala.

“Osuđujem rusku odluku da objavi priznanje samoproglašenih ‘narodne republike Donjeck’ i ‘narodne republike Luhanjsk’. Ovo dodatno potkopava ukrajinski suverenitet i teritorijalni integritet, erodira napore za postizanje rješenja sukoba i krši sporazume iz Minska čiji je Rusija učesnik“, navodi se u njegovom saopćenju.

Ranija najava

Kremlj je saopćio ranije u ponedjeljak navečer kako će Putin priznati nezavisnost proruskih separatističkih teritorija u istočnoj Ukrajini.

“Uskoro će biti potpisan dekret o tome“, naveo je Kremlj i dodao kako je Putin o svojoj odluci obavijestio predsjednika Francuske Emmanuela Macrona i njemačkog kancelara Olafa Scholza, čije su države bile posrednici u postizanju mirovnog sporazuma postignutog 2015. godine.

Kremlj je naveo da su Macron i Scholz izrazili razočarenje tom odlukom, dok je Macron za ponedjeljak navečer sazvao sastanak francuskog Vijeća za odbranu i nacionalnu sigurnost.

Generalni sekretar UN-a prekida aktivnosti

Dopisnik Al Jazeere iz Washingtona Ivica Puljić javlja kako “glavni tajnik Ujedinjenih naroda [Antonio Guterres] prekida sve aktivnosti i hitno se vraća u sjedište u New Yorku“, nedugo nakon što je Rusija objavila da će Putin priznati pobunjene ukrajinske teritorije kao nezavisne.

Neposredno prije Putinove objave, UN je pozvao sve strane da se suzdrže od poduzimanja “jednostranih akcija“ koje bi potkopale suverenitet Ukrajine.

“Potaknuli bismo sve uključene strane da se suzdrže od bilo kakve jednostrane odluke ili jednostrane akcije koja bi mogla potkopati teritorijalni integritet Ukrajine”, rekao je glasnogovornik UN-a Stephan Dujarric.

“Sva se pitanja moraju rješavati diplomacijom”, dodao je, naglašavajući poziv iz Svjetske organizacije na “maksimalnu suzdržanost” kako bi se izbjegle napetosti.

Dujarric je rekao da je UN odobrio privremeno premještanje dijela nebitnog osoblja i članova porodica UN-ovog osoblja raspoređenog u Ukrajini.

Kazao je da UN trenutno ima 1.510 uposlenika u Ukrajini, od kojih su 149 strani državljani i 1.361 ukrajinski državljanin.

‘Odbrambena saradnja’

Lideri dvije otcijepljene teritorije u istočnoj Ukrajini pozvali su ranije u ponedjeljak Putina da prizna njihovu nezavisnost i uspostavi “odbrambenu saradnju”.

Taj poziv, emitiran na ruskoj televiziji, uputili su lideri takozvanih narodne republike Donjeck i narodne republike Luganjsk, Denis Pušilin i Leonid Pasečnik.

Ruski zastupnici su 15. februara uputili apel Putinu da Rusija prizna nezavisnost tih separatističkih teritorija na istoku Ukrajine, gdje se od 2014. godine sukobljavaju ukrajinske snage sigurnosti i proruski pobunjenici.

Agencija AFP podsjeća da je Moskva favorizirala separatizam u nekoliko bivših sovjetskih republika od raspada SSSR-a, posebno priznajući, poslije munjevitog rata u Gruziji 2008. godine, nezavisnost dvije proruske teritorije, Južne Osetije i Abhazije.

Razgovor s Macronom

Ruski predsjednik Putin otkrio je ranije u ponedjeljak da mu je francuski kolega Macron rekao da je Washington promijenio stav o ruskim sigurnosnim zahtjevima, ali da ne zna do kakve je promjene došlo.

Putin je u televizijskom obraćanju odbacio zapadne tvrdnje da bi ustupak Rusiji bila izjava da Ukrajina neće skoro ući u NATO, jer ionako nije spremna za to.

Ponovio je da će prijetnja Rusiji sistemski rasti ako Ukrajina uđe u NATO, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.

Putin tvrdi da mu je Macron kazao da je ukrajinsko vodstvo spremno provesti mirovni proces iz Minska i da radi na novim idejama za provođenje izbora u dvije otcijepljene regije.

Putin je u televizijskom obraćanju odgovarao na procjenu svog posebnog izaslanika za Ukrajinu Dmitrija Kozaka, koji je rekao da vjeruje da Kijev nikada neće primijeniti odredbe mirovnih sporazuma kako stvari sada stoje.

Međusobne optužbe

Mirovni sporazumi iz Minska između Ukrajine i proruskih separatista nemaju izgleda za provedbu, presudio je Putin, optužujući Kijev da ih sabotira.

“Shvatili smo da oni nemaju apsolutno nikakvu perspektivu”, kazao je tokom sastanka ruskog Vijeća za nacionalnu sigurnost, emitiranog na ruskoj televiziji.

Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu rekao je Putinu da je Ukrajina rasporedila ozbiljne snage blizu otcijepljenih regija na istoku zemlje te da se možda priprema da ih vrati silom, što je Kijev više puta demantirao.

Šojgu je optužio Ukrajinu da je pojačala granatiranja otcijepljenih regija.

Rusija je objavila da je granata ispaljena sa ukrajinskog teritorija potpuno uništila punkt granične straže u regiji Rostov, no Kijev je odbacio odgovornost za taj incident.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Reklama