Macron i Putin rade na prekidu vatre u istočnoj Ukrajini
Putin i Macron su se snažno angažovali da preduzmu sve korisne akcije radi, kako navodi zvanični Pariz, “izbjegavanja eskalacije, smanjenja rizika i očuvanja mira”.
Sukobljene strane u istočnoj Ukrajine izvijestile su u nedjelju o novim kršenjima primirja, dan nakon što je čelnik NATO-a rekao da svi znakovi upućuju na to da Rusija planira izvesti sveobuhvatni napad na susjednu državu, prenosi Hina.
Separatisti koje podržava Rusija u Lugansku i Donjecku rekli su da su sela granatirana nekoliko puta od ponoći.
Ukrajinska vojska ujutro je navela nekoliko kršenja primirja. Tvrdnje zaraćenih strana nisu se mogle nezavisno provjeriti.
Vijesti o kršenju dolaze dan nakon što je šef NATO-a Jens Stoltenberg rekao da postoje dokazi koji upućuju na to da Rusija planira napad punog razmjera na Ukrajinu.
“Ne povlače se vojnici, kako Rusija kaže, nego stižu nove snage”, rekao je, dodajući da postoje i naznake da se Rusija sprema stvoriti izgovor za napad.
Kršenje primirja
Uprkos činjenici da je Moskva nagomilala više od 100.000 vojnika na svojoj strani granice s Ukrajinom, više puta je negirala bilo kakav takav plan.
Prema međunarodnim promatračima, broj kršenja primirja posljednjih se dana znatno povećao.
U regiji Lugansk zabilježeno je 975 kršenja, uključujući 860 eksplozija, navodi se u priopćenju Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS).
U regiji Donjeck prijavljeno je 591 kršenje, uključujući 535 eksplozija.
Te brojke odnosile su se na aktivnosti u petak.
U Poljskoj održan skup podrške Ukrajini
U gradu Krakowu u Poljskoj nekoliko stotina građana učestvovalo je na skupu podrške Ukrajini, javlja Anadolija.
Okupljeni su nosili ukrajinske zastave i uzvikivali slogane protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina. Demonstranti su također držali transparente s natpisom “Budimo uz Ukrajinu. Zaustavite Putina” i “Molimo se za Ukrajinu”.
Protest je održan u jeku tenzija između Rusije i Ukrajine.
Moskva je više puta negirala da ima bilo kakav plan za invaziju na Ukrajinu i optužila zapadne zemlje da potkopavaju sigurnost Rusije širenjem NATO-a prema njenim granicama. Rusija je dostavila listu sigurnosnih zahtjeva, uključujući garancije da Ukrajina i Gruzija neće pristupiti NATO-u.
Kožljak: Rusija će koristi našu regiju kako bi tupila oštricu Zapada
Završnog dana Sigurnosne konferencije u Minhenu evropski čelnici pozivaju na uvođenje sankcija Rusiji ako se odluči za napad na Ukrajinu.
Britanski premijer kazao je da bi invazija na Ukrajinu značila uništenje demokratske države, kao i da bi to mogao da bude najveći rat od 1945.
Naveo je da će sa američkim partnerima uvesti teže sankcije Rusiji, zaustavljajući finansijske tokove njenih kompanija.
Gost vijesti je šef Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije na Međunarodnom univerzitetu Burch i bivši vojni predstavnik BiH u NATO-u Alija Kožljak.
Jelisejska palata: Macron i Putin za diplomatsko rješenje
Predsjednik Francuske Emmanuel Macron i njegov ruski kolega Vladimir Putin saglasili su se danas da se u narednim satima omogući održavanje sastanka radne grupe s ciljem postizanja primirja na liniji kontakta u Ukrajini, saopštila je Jelisejska palata, penosi Tanjug.
Putin i Macron su se snažno angažovali da preduzmu sve korisne akcije radi, kako navodi zvanični Pariz, “izbjegavanja eskalacije, smanjenja rizika i očuvanja mira”.
Jelijsejska palata je saopštila da su se dvojica predsjednika u današnjem telefonskom razgovoru takođe saglasili da se ponovo pokrenu aktivnosti “u normandijskom formatu” na osnovu razmjene mišljenja i ukrajinskih prijedloga posljednjih dana.
Macron i Putin su istakli i neophodnost davanja prednosti diplomatskom rješenju za aktuelnu krizu i nastojanje da se sve učini da do takvog rješenja dođe.
“Da bi se to postiglo, narednih dana i sedmica biće u toku intenzivan diplomatski rad”, navodi Jelisejska palata, preciziravši da će narednih dana razgovarati šef francuske diplomatije Jean-Yves Le Drian i ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.
Ti diplomatski napori treba da omoguće “napredak na osnovama poslednjih” razgovora, uz “uključivanje svih strana (Evropljana, saveznika, Rusa i Ukrajinaca) kako bi se došlo, ako se ispune uslovi, do sastanka na najvišem nivou a s ciljem definisanja novog mirovnog i bezbednosnog poretka u Evropi”.
Ukrajinska kriza: Kraj srpskog sjedenja na dvije stolice
“Nejasno je kako SAD vidi perspektivu Vašingtonskog sporazuma i inicijativu Otvoreni Balkan, ako su u njega uselili ‘srpski svet’ i proruski populisti”, piše Boris Varga.
Kremlj: Svakodnevne zapadne procjene o invaziji su provokativne
Ponovljena zapadna predviđanja o ruskoj invaziji na Ukrajinu provokativna su i mogu imati štetne posljedice, izjavio je u nedjelju glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Američki predsjednik Joe Biden izjavio je u petak kako je uvjeren da je ruski predsjednik Vladimir Putin donio odluku o invaziji na Ukrajinu te da, iako još ima prostora za diplomaciju, očekuje da će Rusija napasti susjednu zemlju u narednim danima.
Rusija je više puta negirala optužbe da se priprema za invaziju na Ukrajinu.
Putin se ne obazire na izjave zapadnih čelnika, kazao je Peskov za javnu televiziju Rusija 1.
“Činjenica je da to izravno dovodi do povećanja napetosti. Kada dođe do maksimalne eskalacije napetosti, kao što je sada slučaj na liniji razgraničenja (u istočnoj Ukrajini), svaka iskra, svaki neplanirani incident ili svaka manja neplanirana provokacija mogu prouzročiti nepopravljive posljedice”, istaknuo je Peskov.
“Dakle, sve ovo ima, odnosno može imati, štetne posljedice. Svakodnevna objava datuma ruske invazije na Ukrajinu vrlo je štetna praksa”, dodao je.
Ukrajina smatra da je vrijeme da se uvedu sankcije protiv Rusije
Vrijeme je da Zapad uvede barem dio sankcija koje je pripremio protiv Rusije, rekao je u nedjelju ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.
„Rusiju treba odmah zaustaviti. Vidimo kako se događaji odvijaju“, izjavio je Kuleba.
Njegova je izjava uslijedila ubrzo nakon što su Rusija i Bjelorusija odlučile produžiti vojne vježbe u blizini ukrajinske granice.
Zapadni čelnici upozoravaju na skoru rusku invaziju dok se sukobi pojačavaju u istočnoj Ukrajini.
„Vrijeme je za djelovanje. Službeno izjavljujem da postoje svi razlozi da se odmah može provesti barem dio sankcija pripremljenih protiv Rusije“, rekao je Kuleba na brifingu na minhenskoj konferenciji o sigurnosti.
Kijev: Rusija u Donbasu rasporedila 134 jedinice s teškim naoružanjem
OSCE je u subotu u Ukrajini zabilježio gotovo dvije hiljade kršenja prekida vatre.
Promatrači ove misije, tvrde da se događa toliko incidenata koliko i prije potpisivanja dogovora u julu 2020. koji je trebao učvrstiti primirje. Ukrajinska vojska i proruski separatisti međusobno se optužuju za kršenje.
Rusija je objavila da je u njenu južnu regiju Rostov stiglo 40.000 ljudi koji su pobjegli s istoka Ukrajine zbog sukoba. Prije dva dana separatistički čelnici pozvali su civile da napuste regiju Donbas zbog navodnih prijetnji o napadu ukrajinske vojske. Službeni Kijev ponavlja da ne planira bilo kakvu ofanzivu.
Više detalja iz Kijeva donosi novinarka Al Jazeere Nadina Maličbegović.
Nastavak vojnih vježbi
Bjelorusija je danas saopćila da će se združene vojne vježbe sa Rusijom na bjeloruskoj teritoriji nastaviti zbog porasta tenzija u susjednoj Ukrajini.
Saopćenje iz Minska znači da će ruske trupe ostati u Bjelorusiji, u jeku krize sa Zapadom, uprkos obećanju Moskve da će napustiti ovu zemlju na kapiji EU nakon manevara koji traju od 10. februara, prenosi Beta.
“S obzirom na povećanje vojnih aktivnosti u blizini granica (…) i zaoštravanje situacije u Donbasu, predsjednici Bjelorusije i Rusije odlučili su da nastave inspekciju snaga”, saopštilo je ministarstvo odbrane Bjelorusije.
Minsk navodi da je cilj manevara “obezbjeđivanje adekvatnog odgovora i deeskalacija vojnih priprema koje sprovode nedobronjamerni nedaleko od granica”.
Vježbe su se trebale završiti u nedjelju.
Zelenski poziva Putina da se sastanu i da izabere lokaciju
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je ruskog predsjednika Vladimira Putina da se sastanu kako bi potražili načine za rješenje krize.
“Ne znam šta predsjednik Ruske Federacie želi, tako da predlažem sastanak”, kazao je Zelenski na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, gdje se sastao i sa američkom potpredsjednicom Kamalom Harris, prenosi AP.
Ukrajinski predsjednik je dodao da Rusija može da izabere lokaciju sastanka.
“Ukrajina će nastaviti da slijedi samo diplomatski put radi mirnog rješenja”, istakao je Zelenski.
Za sada nema odgovora Kremlja na ovaj preijdlog Zelenskog.
On je uputio poziv Putinu nekoliko sati nakon što su lideri proruskih snaga u istočnoj Ukrajini naredili punu vojnu mobilizaciju.
Ukrajina traži način za evakuaciju stanovništva iz Donbasa
OSCE je u subotu u Ukrajini zabilježio gotovo 2.000 kršenja prekida vatre.
Promatrači ove misije, čiji rad u tom dijelu zemlje podržavaju i Sjedinjene Američke Države i Rusija, tvrde da se događa toliko incidenata koliko i prije potpisivanja dogovora u julu 2020. koji je trebao učvrstiti primirje. Ukrajinska vojska i proruski separatisti međusobno se optužuju za kršenje primirja.
Pod paljbom se u selu Novolugansku našao i ukrajinski ministar unutarnjih poslova, koji je obilazio vojnike na liniji razdvajanja na istoku zemlje. U tom napadu niko nije ozlijeđen, ali su u ranijim incidentima ubijena dvojica ukrajinskih vojnika.
Više detalja iz Kijeva donosi novinarka Al Jazeere Nadina Maličbegović.
Sve veću zabrinutost izaziva broj civila koji žive duž linije fronta
Vođe separatista u istočnoj Ukrajini kažu da još traje evakuacija stanovništva iz regije Donbas.
Novinar Al Jazeere Charles Stratford je razgovarao s ljudima koji žive uz liniju fronta koju kontroliraju Vladine snage.
Odgovor na agresiju paketom sankcija
Zapadnjaci ne mogu da nude “maslinovu grančicu” unedogled dok Rusija podiže tenzije duž ukrajinske granice, izjavio je danas predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel.
“Ostaje veliko pitanje: da li Kremlj želi dijalog”, upitao je Michel na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji.
“Ne možemo zauvijek da nudimo maslinovu grančicu jer Rusija sprovodi raketne testove i nastavlja da gomila trupe” na ukrajinskoj granici, dodao je.
On je ponovio riješenost zapadnih zemalja da na svaku agresiju na ukrajinsku teritoriju odgovore paketom sankcija prema Rusiji.
Rusija se “nadala da će unijeti podjelu, da će oslabi naš savez, da će nas podijeliti, ali je uradila upravo suprotno”, rekao je Michel.
Bijela kuća: Rusija može da izvede napad na Ukrajinu u bilo kom trenutku
Rusija može da izvede napad na Ukrajinu “u bilo kom trenutku”, ponovo je upozorila Bijela kuća u jeku tenzija u vezi Ukrajine.
Američki predsjednik Joe Biden trebalo bi u nedjelju da prisustvuje sastanku Vijeća za nacionalnu sigurnost o ukrajinskoj krizi, navodi se u saopštenju glasnogovornice Bijele kuće Jen Psaki.
Biden je informiran o razgovorima zapadnih lidera na sigurnosnoj konferenciji u Minhenu o tekućoj krizi, a njegovi savjetnici za nacionalnu sigurnost su “ponovo potvrdili da Rusija može da pokrene napad na Ukrajinu u bilo kom trenutku”, navela je glasnogovornica.
Washington skoro tri mjeseca upozorava na moguće pripreme za rusku ofanzivu u Ukrajini.
LNR: Dva civila ubijena u napadu ukrajinskih snaga u Lugansku
Dva civila su u nedjelju poginula u pokušaju oružanih snaga Ukrajine da se probiju kod sela Pionerskoje u Narodnoj republici Lugansk (LNR), 7 kilometara od granice sa Rusijom, saopštile su vlasti te samoproglašene republike.
U napadu Kijeva poginulo je dvoje civila a pet stambenih zgrada je uništeno, navode vlasti samoproglašene republike, a prenosi Tanjug agenciju TASS.
Vlasti samoproglašene LNR saopštile su da su ukrajinske snage uz podršku artiljerije jutros prešle rijeku Sjeverski Donjec i pokušale da napadnu pozicije narodih milicija.
Pripadnici snaga LNR-a su odbili napad i potisnuli neprijatelja, dodaje se u izvještaju.
Rusija tvrdi da je do sada primila 40.000 izbjeglica iz istočne Ukrajine
Rusija tvrdi da je primila desetke hiljada ljudi koji su pobjegli od sukoba na istoku Ukrajine.
Prema državnoj novinskoj agenciji Tass, ministar civilne obrane Aleksander Čuprijan rekao je da je 40.000 izbjeglica stiglo u južnu rusku regiju Rostov i da su smješteni u 92 skloništa za hitne slučajeve.
Vijest dolazi dva dana nakon što su separatistički čelnici koje podržava Rusija pozvali stanovnike regije Donbas na evakuaciju, pravdajući poziv prijetnjom napadom ukrajinskih vladinih snaga.
Predstavnici ukrajinske vlade i vojska više puta su rekli da ne planiraju ofanzivu na regiju.
Boris Johnson: Rusija planira najveći rat u Evropi od 1945.
“Obavještajne službe sugeriraju da Rusija namjerava pokrenuti invaziju koja će okružiti ukrajinski glavni grad Kijev”, kaže britanski premijer.
Šta znači rusko priznanje nezavisnosti ukrajinskih regija Donjeck i Lugansk?
Trenutna velika eskalacija nema za metu cijelu Ukrajinu, niti glavni grad Kijev, o čemu se govorilo, već oblikovanje nove stvarnosti, konkretno u Donbasu, smatraju stručnjaci.
Ukrajinske jedinice u Donjecku u punoj borbenoj pripravnosti
Jedinice ukrajinskih oružanih snaga raspoređene na istoku Ukrajine u regionu Donbasa nalaze se u stanju pune borbene pripravnosti, a vlada u Kijevu nastavlja da jača svoje vojno prisustvo na tom području, izjavio je jutros Ivan Filiponenko, portparol samoproglašene Narodne Republike Lugansk (NRL).
“Prema provjerenim informacijama, glavnokomandujući združenih ukrajinskih snaga general-pukovnik Aleksander Pavlijuk naredio je punu borbenu pripravnost. Dobili smo nove informacije da ukrajinske oružane snage jačaju svoje vojno prisustvo na ovom području”, navodi se u saopštenju milicije samoproglašene NRL objavljenom na mreži Telegram, prenosi TAS S.
Duž linije neposrednog borbenog kontakta na istoku Ukrajine, situacija se pogoršala od ranih jutarnjih sati 17. februara.
Iz samoproglašenih NRL i NRD prijavljena su najintenzivnija ukrajinska granatiranja u posljednjih nekoliko mjeseci, tokom kojih su pogođeni i neki civilni objekti.
Lideri samoproglašenih Luganske i Donjecke Narodne Republike, Leonid Pasečnik i Denis Pušilin, potvrdili su da je zbog toga organizovana evakuacija stanovništva u Rusiju, navodeći da je povećana prijetnja ukrajinskih snaga.
Saopšteno je i da je juče proglašena opšta mobilizacija svih vojno sposobnih muškaraca.
G7: Rusija mora deeskalirati situaciju i ispuniti obaveze
Grupa najvećih svjetskih privrednih sila G7 pozvala je u subotu Rusiju da povuče vojnike s ukrajinske granice i traži diplomatsko rješenje krize, javlja Anadolija.
Ministri vanjskih poslova Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država u zajedničkoj izjavi nakon sastanka u Minhenu saopštili su da Rusija mora deeskalirati situaciju i ispuniti svoje obaveze.
“Kao prvi korak, očekujemo da Rusija provede najavljeno smanjenje svojih vojnih aktivnosti duž ukrajinske granice. Nismo vidjeli nikakve dokaze o tom smanjenju”, rekli su ministri.
Ministri vanjskih poslova zemalja G7 istakli su da preferiraju diplomatsko rješenje, ali i naglasili da su spremni uvesti oštre sankcije Rusiji ako naruši teritorijalni integritet Ukrajine.
“Iako smo spremni tražiti diplomatska rješenja za rješavanje legitimnih bezbjednosnih zabrinutosti, Rusija ne treba sumnjati da će svaka dalja vojna agresija na Ukrajinu imati ogromne posljedice, uključujući finansijske i privredne sankcije za široku lepezu sektora i pojedinačnih ciljeva koji bi nametnuli teške i neviđene troškove za rusku privredu”, navodi se u saopštenju.
EU će koordinisati isporuku humanitarne pomoći Ukrajini
Pomoć koju pružaju države članice “ima za cilj da podrži napore Ukrajine da se pripremi za sve moguće scenarije”, navodi se u saopštenju Evropske komisije.
Finska usporedila rusko postupanje prema Ukrajini sa sovjetskim prijetnjama
Finski predsjednik usporedio je trenutačan odnos Rusije prema Ukrajini sa Staljinovim pokušajem prijetnje i podjele Finske prije napada 1939, prenosi Hina.
“Sve što se trenutno događa u Ukrajini i na Zapadu podsjeća me na ono što se dogodilo u Finskoj”, rekao je predsjednik Sauli Niinisto na konferenciji o sigurnosti u Minhenu.
“(Sovjetski diktator Josif) Staljin je mislio da će lako podijeliti naciju i napasti Finsku, no dogodilo se upravo suprotno. Ljudi su se ujedinili, što možemo vidjeti i u Ukrajini.”