Kakav bi bio ruski odgovor na sankcije?

Piše: Fahim Sourani

Tek što je završila burna sjednica Vijeća sigurnosti, koju su Sjedinjene Američke Države sazvale radi rasprave o ukrajinskoj krizi, izbio je verbalni rat između Washingtona i njegovih saveznika s jedne, i Moskve s druge strane. Uslijedile su prijetnje i kontraprijetnje ekonomskim i finansijskim sankcijama kao odgovor na zaoštravanje krize između dvije strane.

Glasnogovornik američkog State Departmenta Ned Price rekao je, na brifingu za novinare nakon sjednice, da će Washington poduzeti „odvraćajuće“ sankcije protiv Rusije u slučaju neprijateljskog djelovanja protiv Ukrajine.

Međutim, nije otkrio o kakvim sankcijama je riječ, u nastojanju da Moskvi uskrati mogućnost da se pripremi za suprotstavljanje istim.

Price je istakao da je dio “efekta odvraćanja” potencijalnih sankcija to što bi one bile bez presedana po svom opsegu i šteti koju će to nanijeti Rusiji.

‘Neopravdana opstrukcija’

Dan ranije, britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss rekla je da će Velika Britanija u slučaju “agresije” na Ukrajinu uvesti “najoštrije sankcije” Rusiji, uključujući sankcije protiv biznismena i kompanija povezanih s ruskim rukovodstvom.

U Moskvi, glasnogovornik predsjednika Ruske Federacije Dmitrij Peskov opisao je izjave britanskog ministra kao “otvoreni napad”, smatrajući moguće sankcije ruskim kompanijama “neopravdanom opstrukcijom” poslovanja.

Prema njegovim riječima, Rusija će predstaviti vlastiti odgovor na napad Londona na ruske poslovne aktivnosti, u skladu sa svojim nacionalnim interesima.

Kao odgovor na američke prijetnje uvođenjem sankcija, ruska ambasada u Washingtonu je saopćila da Moskva neće “ustuknuti” pred prijetnjama, “jer je američka strana ta koja djeluje kao ‘generator’ napetosti u bilateralnim odnosima”, navodi se u saopćenju na njihovoj Facebook stranici.

Proaktivno djelovanje

Zbog mogućih američkih sankcija, Sberbank, najveća banka u Rusiji, izvela je tehnološke vježbe tokom kojih je simulirano gašenje stranih softvera i elektronskih uređaja. Banka planira veliku kupovinu servera i sistema za skladištenje podataka.

Kako su se odnosi između Rusije i Zapada nastavili pogoršavati početkom 2022. godine, rizik od upotrebe ekonomskih sankcija kao političkog oružja postajao je sve veći.

U tom kontekstu, američki predsjednik Joe Biden najavio je mogućnost isključivanja ruskih banaka iz poslovanja u američkim dolarima.

Kongres je objavio tri nacrta zakona za sankcije velikim ruskim bankama i rudarskim kompanijama, te za poduzimanje mjera protiv organizacija koje pružaju usluge novčanih transakcija, posebno SWIFT, zatim uvođenje zabrane na kupovinu ruskog duga, uključujući državne obveznice, pored ličnih sankcija protiv visokorangiranih zvaničnika, te sankcija za plinovod Sjeverni tok 2.

Što se tiče Sjevernog toka 2, čak i prije nego što je Rusija okupila 100.000 svojih vojnika na ukrajinskoj granici, evropske zemlje su se uspaničile zbog visokih cijena energenata.

Kako je odmicala kriza na ukrajinskoj granici, panika je postajala sve vidljivija, jer bi rat s Ukrajinom ili moguće sankcije Rusiji mogle uzrokovati da cijene gotovo svake sedmice dosegnu nove rekorde ako Moskva prekine isporuke prirodnog plina Evropi kao odgovor na sankcije Zapada, a također i u svjetlu usmjerenja Sjedinjenih Američkih Država da se uz pomoć ovih sankcija spriječi završetak plinovoda.

Znakovit presedan

U vrijeme kada se javnost navikla na javne obračune Washingtona s Caracasom, Teheranom, Moskvom i Pekingom, prijetnje koje su u više navrata iznesene u vezi s uvođenjem sankcija komercijalno-ekonomskom projektu na teritoriji Evropske unije predstavljaju znakovit presedan.

Alexandern Dudchak, ekonomista Instituta Zajednice nezavisnih država (CIS), rekao je da će, ako Washington opstruira projekat Sjeverni tok 2, to otkriti u kojoj mjeri su evropske zemlje izgubile samostalno odlučivanje. Zaustavljanje ovog projekta ide prije svega njima na štetu, i na taj način djeluju protiv svojih interesa, kazao je.

Ruski stručnjak je za Al Jazeeru demantirao navode o tome da Moskva ucjenjuje evropske zemlje plinom kako bi ih time učinila ovisnim. Ovakve optužbe stavlja u kontekst medijske kampanje zapadnih zemalja koje ruski plin nabavljaju po povoljnim cijenama.

Prema procjeni stručnjaka, zaustavljanje prodaje plina Evropi utjecat će na Rusiju, ali posljedice uopće neće biti “fatalne”, s obzirom na to da Rusija posjeduje velika alternativna tržišta, posebno u Kini i zemljama jugoistočne Azije.

Ruske alternative

Kada je u pitanju onemogućavanje ruskih finansijskih transakcija koje podrazumijevaju korištenje američkog dolara, Dudchak je istakao da postoji nekoliko alternativa, poput transakcija u eurima ili nacionalnim valutama zemalja partnera u trgovinskim transakcijama. Osim toga, uvođenje sankcija će doprinijeti daljem razvoju ruske ekonomije, kako bi ona postala otpornija na političke i ekonomske izazove.

Što se tiče ekonomskog stručnjaka Victora Lachona, on smatra da će Sjedinjene Američke Države nastaviti pritiskati njemačkog kancelara Olafa Scholza da obustavi rad na projektu Sjeverni tok 2, pod izgovorom potrebe da se obuzda ruska agresija na Ukrajinu, kako to opisuju.

Lachon je za Al Jazeeru rekao da će Njemačka zauzeti očekivan stav, te da će pravo odlučivanja o sudbini ruskog plinskog projekta prenijeti njemačkom regulatoru i Evropskoj komisiji, koja, prema njegovom mišljenju, ne naginje tome, jer Njemačkoj nije u interesu da napusti Sjeverni tok 2.

Ekonomista objašnjava da obustava projekta predstavlja prijetnju evropskim energetskim kompanijama i milijardama dolara gubitaka, pored otkazivanja ulaganja od osam milijardi eura.

Smatra se da se u pitanju ruskog plinskog projekta prepliće nekoliko faktora koji su pomiješani s političkim razlozima, te da je riječ o igranju na antirusku kartu u određenim političkim krugovima u Nemačkoj. Pored toga, tu je i američki pritisak na Dansku i Evropsku uniju općenito, “jer nije tajna da u Njemačkoj ima onih koji žele doći do političkih poena kompliciranjem odnosa Njemačke i Rusije”.