Martin Indyk: Washington plaća cijenu povlačenja na Bliskom istoku

Bivši američki ambasador u Izraelu Martin Indyk kaže da je ukrajinska kriza skrenula pažnju na surovu ironiju u američkoj vanjskoj politici prema Bliskom istoku.

Indyk navodi, u članku objavljenom u časopisu Foreign Affairs, da se administracija američkog predsjednika Joea Bidena probudila u neugodnoj stvarnosti na Bliskom istoku. Njeni saveznici i partneri u regiji pokazali nespremnost da zauzmu stav protiv Rusije u krizi sa Zapadom, iako duguju Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i suosjećaju s Ukrajinom.

Indyk, istaknuti član Vijeća za vanjske odnose u New Yorku, vjeruje da ovi stavovi odražavaju razmjere promjene do koje je došlo na Bliskom istoku zbog odluke bivšeg predsjednika Baracka Obame, koju je usvojio predsjednik Donald Trump i trenutno je provodi Joe Biden, da se Bliski istok stavi na dno Washingtonove liste vanjskopolitičkih prioriteta.

Autor članka, koji je ranije bio specijalni izaslanik SAD-a za izraelsko-palestinske pregovore, smatra da se SAD sada prilagođava posljedicama te odluke, što je umanjilo nadu koju u Ameriku polažu njeni partneri na Bliskom istoku.

Odustajanje najbližih saveznika

Da bismo vidjeli koliko su se stvari promijenile dovoljno je obratiti pažnju na najbližeg saveznika Washingtona na Bliskom istoku: Izrael. Sredinom januara SAD i Izrael održali su krug “strateških” konsultacija. Fokus je razumljivo bio na iranskim nuklearnim ambicijama.

Međutim, u vrijeme kada Bidenova administracija čini sve da se suprotstavi taktici pritiska Moskve na Kijev, u izjavi koja rezimira ono što se dogodilo na tom sastanku nije se spominjala Ukrajina.

Otkako je Rusija prošle jeseni počela gomilati svoje snage na granicama Ukrajine, “Izrael se odlučio za apsolutnu šutnju, osim ponude premijera Naftalija Bennetta da posreduje između Ukrajine i Rusije, koju je Moskva kategorički odbila”.

Indyk je u svom članku istakao da su Biden i Bennett u telefonskom razgovoru ranije ovog mjeseca između ostalog razgovarali i o Ukrajini. U izjavi koju je Bijela kuća izdala nakon tog poziva ponovo je istaknuta snažna posvećenost SAD-a sigurnosti Izraela, ali nije spomenuta sigurnost Ukrajine.

Prema članku, Izrael održava bliske odnose s Ukrajinom, posebno sa svojom jevrejskom zajednicom od oko 300 hiljada ljudi, kao jednom od najvećih na svijetu. Čak je i aktualni ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij Jevrej.

Reakcija ostalih saveznika

Indyk, koji je ranije radio kao pomoćnik američkog državnog sekretara za bliskoistočne poslove, nastavio je dalje govoriti o ostalim saveznicima Washingtona na Bliskom istoku. Počeo je od Kuvajta, za koji je rekao da i dalje podržava američke prioritete u regiji i drugdje u svijetu.

Od svih zemlja u regiji, dodaje autor, Kuvajt bi trebao biti posebno osjetljiv na rizike s kojima se suočava međunarodna zajednica, ali zajednička izjava izdata nakon sastanka kuvajtskog ministra vanjskih poslova šeika Ahmeda bin Nassera Al-Sabaha i njegovog američkog kolege Anthonyja Blinkena nije sadržavala spominjanje ukrajinske krize.

Egipatski stav o suočavanju Zapada s Rusijom nije se puno razlikovao. Egipat, koji je stari strateški saveznik SAD-a i korisnik njegove velike pomoći, također kupuje oružje od Rusije i treba mu suradnja s tom državom kako bi održao stabilnost u susjednoj Libiji.

Indyk smatra da Egipat nije zainteresiran da zauzme stav protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog Ukrajine, posebno nakon odluke Bidenove administracije da obustavi 130 miliona dolara pomoći Kairu pod izgovorom nespremnosti egipatskog režima da svojim građanima dopusti veće slobode.

U tom smislu, nastavlja Indyk, “autoritarna” taktika egipatskog predsjednika Abdel Fattaha al-Sisija bliža je Putinovim nego demokratskim vrijednostima koje Bidenova administracija očajnički pokušava uvjeriti Egipat da usvoji.

Što se tiče Saudijske Arabije, ona ima duboke veze sa SAD-om i u prošlosti je bila “lojalni” saveznik u nastojanjima da se obuzda sovjetski komunizam na širem Bliskom istoku, kako je to rekao Indyk.

Saudijci, međutim, ne sarađuju u ukrajinskoj krizi, “barem za sada”, kazao je bivši američki ambasador u Izraelu. Dodao je da je ukrajinska kriza podigla cijene nafte iznad 90 dolara po barelu, a očekuje se da će cijena porasti na 120 dolara ako Rusija napadne Ukrajinu.

Takvo poskupljenje je opisao kao lošu vijest za Bidena u njegovim nastojanjima da obuzda inflaciju u američkoj ekonomiji uoči izbora na polovici predsjedničkog mandata koji su zakazanih za kraj godine.

Čini se da je Saudijska Arabija, smatra Indyk, ravnodušna prema pozivima američkog saveznika. U prošlosti, Saudijska Arabija nije oklijevala stati uz svog saveznika kada je to bilo potrebno.

‘Strategija zaštite’

Istaknuo je da je ta veza propala u septembru 2019. godine, kada su saudijska naftna postrojenja u Abqaiqu napadnuta iranskim bespilotnim letjelicama i projektilima, zbog čega je Rijad izgubio polovicu proizvodnje nafte.

Umjesto da požuri i odbrani Saudijsku Arabiju, tadašnji predsjednik Donald Trump se dvoumio, a zatim je sugerirao da je napad bio na Saudijsku Arabiju, a ne na Sjedinjene Američke Države.

Budući da je ovaj trend povlačenja SAD-a s Bliskog istoka postajao sve veći tokom posljednjeg desetljeća, i budući da su čelnici u regiji uvijek bili osjetljivi na promjene u odnosu snaga, već neko vrijeme tragaju za alternativama koje bi im garantirale sigurnost.

Rusija je veoma brzo vojno intervenirala u sirijskom ratu 2015. godine kako bi pružila pomoć režimu predsjednika Bashara al-Assada. U to vrijeme, SAD je nastojao promijeniti režime u Egiptu, Libiji i Siriji.

”Arapski čelnici u regiji primijetili su kontrast (između ruskog i američkog stajališta). Rusija je postala stvarna sila na Bliskom istoku, dok se činilo da su Sjedinjene Američke Države destabilizirajuća sila.”

S vremenom su arapski čelnici postali zadovoljni ”strategijom zaštite (ili zaklona) koja uključuje toplije odnose s Rusijom”.

Možda opća šutnja u svim tim zemljama prema ukrajinskoj krizi govori mnogo o geopolitici Bliskog istoka, navodi Foreign Affairs. Rusija je postala igrač u regiji i ispunjava, iako djelimično, vakuum koji je nastao povlačenjem SAD-a. Zaista, u očima nekih američkih saveznika, Moskva se čini pouzdanijom od Washingtona.

Autor zaključuje da bi Amerika trebala ublažiti svoj pritisak na Saudijsku Arabiju i UAE da okončaju rat u Jemenu, a možda i napraviti prostor za podršku njihovim naporima da odvrate agresiju skupine Husi koju podržava Iran.

Iako je Washington ograničio svoje interese u regiji, geopolitika zahtijeva da Bidenova administracija usvoji novi realizam. Kakve god dobre namjere Washington imao prema Bliskom istoku, njegovi tamošnji interesi iz dana u dan sve više imaju prioritet nad širenjem američkih vrijednosti, naveo je Indyk u zaključku svog članka.