Azovsko more: Ukrajinska obalska straža motri na ruske ratne brodove

Po ravnim vodama, tamo gdje se susreću sivo more i nebo, ukrajinska obalska straža patrolira Azovskim morem, tražeći neregistrovane, krijumčarene i, od 2014, ruske ratne brodove.

Najpliće more na svijetu, nalazi se na opasnoj poziciji između Ukrajine, Rusije i pripojenog Krima. Zime su u ovoj regiji tako hladne da more smrzne tokom prvih mjeseci u godini, a topljenje koje je donijela ova sedmica donijelo je sa sobom novu borbu – prijetnju invazijom obalnih područja.

„Prije smo posmatrali ribarske brodove i ništa više“, kaže Ihor Čertov, zamjenik šefa jedinice obalske straže u istočnom ukrajinskom lučkom gradu Mariupolju.

„Sada, mišići agresorske države Rusije uvijek pokušavaju pomjeriti granice i primaći se bliže obali nego što im je pravno dozvoljeno.“

Ruski brodovi premješteni iz Sredozemlja

Dok su sve oči uprte u desetodnevne vojne vježbe u sjevernom susjedu Ukrajine Bjelorusiji i strah od pokušaja zauzimanja glavnog grada Kijeva, Rusija se zatvorila vodom, premještajući šest ratnih brodova i podmornicu iz Sredozemnog mora u Crno more.

Zatvaranje južnog dijela Azovskog mora za velike pomorske vježbe sljedeće sedmice prvo je najavljeno, a potom otkazano, pojačavajući zbunjenost u vezi ruskih namjera dok Zapad nastavlja diplomatske napore da ublaži tenzije.

Čamci Raptor i jurišni helikopteri viđeni su u pokretu prema ruskim obalnim položajima, dok moskovski brodovi patroliraju morem. Situacija je posebno klaustrofobična u Mariupolju – njegova luka donosi ključni prihod u Ukrajinu kroz izvoz, a ovaj grad je smješten između ruske granice, teritorije koju kontrolišu promoskovski separatisti i Krima.

Ovaj poluotok su zauzeli ruski vojnici 2014. i od tada je pod ruskom kontrolom.

„Ruski brodovi su dugi 50 do 60 metara i treba vam biti jasno, oni se nisu samo pojavili – oni su uvijek stacionirani ovdje. Uvijek posmatraju, od 2014“, kaže Čertov (47), gledajući preko mora koje je mirno uprkos okruženju.

On je u obalskoj straži već 27 godina i dobro zna šta je na kocki ako trenutne tenzije prerastu u sukob – ranije je služio na Krimu, otišao je nešto prije dolaska ruskih snaga, a roditelji mu još tamo žive.

Život pod dugom rukom ruskog predsjednika Vladimira Putina podložan je mnogim restrikcijama, i Čertov se isuviše brine za njihovu sigurnost da bi otvoreno kritikovao Moskvu.

Maltretiranje ukrajinskih brodova

U decembru je bio na čelu broda kada je ruski brod ušao u trgovačku luku, već u opasnosti zbog ruskih ograničenja slobode plovidbe. I Rusija i Ukrajina imaju jednaka prava na korištenje Azovskog mora, ali Moskva polaže kontrolu nad Kerčkim moreuzom – jedinim uskim prolazom unutra.

„Morali smo prići brodu na udaljenost koja nam nije bila fizički ugodna i otjerati ih“, priča on. „Od Rusije možete očekivati svašta.“

Ruska mornarica maltretira ukrajinske brodove već gotovo deceniju, a u 2018. tri ukrajinska vojna broda otela je ruska granična straža i 24 mornara su uzeta kao taoci.

Mariupoljska obalska straža kaže da se pripremaju tako što dodatno treniraju, posebno kako rasporediti dronove i nositi se s neprijateljskim.

Kapetan Oleksandr Surkov (32), iz čamca obalske straže Onyx, dolazi iz Mariupolja i služi u obalskoj straži od 2007. Kaže da ih ruska mornarica često pokušava natjerati da naprave prvi potez kako bi izazvali nevolje.

„Oni uvijek pokušavaju isprovocirati ukrajinsku stranu. Ulaze u naše vode i čekaju dok ih treći put ne upozorimo da odu, uvijek pokušavaju pomjeriti granice, primičući se previše“, kaže on.

U četvrtak je američki predsjednik Joe Biden pozvao Amerikance da smjesta napuste ovu državu, upozoravajući da „bi stvari brzo mogle izmaći kontroli“ u regiji. Britanski premijer Boris Johnson je izjavio da je kriza ušla „u najopasniji trenutak“ tokom posjete sjedištu NATO-a.

Kada treba pucati

Obojica su optužena da su preuveličali trenutnu prijetnju koju predstavlja Rusija, dok se smatra da je ukrajinski predsjednik Volodmir Zelenski umanjuje.

Međutim, budući da su tenzije ovako velike, svaki pogrešan korak bi mogao ovu krizu preobraziti u pravi konflikt, a ako se ruski brod približi na udaljenost manju od 700 metara ili tri kilometra za veće brodove, obalska straža u Azovskom moru treba pucati.

Za Surkova, koji se sjeća bitaka vođenih u Mariupolju 2014. nakon što su separatisti koje podržava Rusija kratko preuzeli kontrolu nad gradom, Rusija bi trebala prestati pokušavati izazvati reakciju i ostaviti Ukrajinu na miru.

„Držite se svoje teritorije, OK, nema potrebe da dolazite ovdje“, kaže on.