NATO bi prvi put u historiji mogla voditi žena

Kada se generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg krajem ove godine vrati u domovinu kako bi preuzeo čelno mjesto norveške centralne banke, Sjevernoatlantski savez trebat će novog vođu, a po prvi put bi to mogla bit žena.

Moćni vojni savez sedam decenija vode muškarci iz zapadne Evrope, a sada mnogi posmatrači očekuju da će blok s 30 država članica izabrati ženu, možda čak s istoka.

Stoltenberg ne bi trebao otići prije decembra i na kraju mandata mora se nositi s velikim izazovom vođenja NATO-a u krizi izazvanoj ruskim gomilanjem snaga na granicama Ukrajine.

Stalni predstavnici država članica okupljeni u Sjevernoatlantskom vijeću izabrat će kandidata na sastanku u Madridu krajem juna lipnja, a u sjedištu NATO-a u Briselu već se nagađa o imenima.

„Proces nominiranja nije transparentan”, rekao je jedan europski diplomat za AFP, aludirajući na visoko ispolitizirani proces koji se odvija iza zatvorenih vrata. „Niko ne vodi kampanju otvoreno, ali među saveznicima kruži puno imena”.

Sekretar uvijek Evropljanin

Iako je generalni sekretar NATO-a uvijek bio Evropljanin, kao što je vrhovni vojni zapovjednik NATO-a uvijek Amerikanac, niko od kandidata neće otkriti da je zainteresiran sve dok ne bude siguran da ima podršku Bijele kuće.

To je odraz činjenice da je SAD neupitni vođa saveza iako je 21 od 30 članica iz Evropske unije.

No ovaj put mnogi se nadaju da će novi civilni vođa biti barem iz neke prijestolnice EU-a, u skladu s težnjom promosije „evropske suverenosti” ili „strateške autonomije”, kako to nazivaju neki čelnici poput francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.

Čija su imena u šeširu? Za nekoliko se doznaje iz razgovora među dužnosnicima i stručnjacima u Briselu , uz napomenu da, kao i kod izbora novog Pape, početni favoriti često otpadnu.

Često se tako može čuti ime bivše britanske premijerke Therese May. Ona ispunjava puno kriterija – žena je i ugledna je bivša šefica vlade koja dolazi iz zemlje s drugim najvećim budžetom za odbranu u NATO-u.

Ali, kako je rekao jedan bivši visoki dužnosnik NATO-a, bivša britanska čelnica zbog Brexita vjerovatno ne bi odgovarala nekim evropskim prijestolnicama, a Britanija je ionako već dala tri od 13 generalnih sekreatra i možda je došao red na neku od novijih ili manjih država članica.

Novinari u Briselu nagađaju da bi šanse mogla imati 47-godišnja belgijska ministrica vanjskih poslova Sophie Wilmes, koja je vodila manjinsku vladu kao prijelazna premijerka u prvim valovima pandemije korona virusa, prenosi Hina.

Po mišljenju diplomata, Wilmes je „vjerodostojna kandidatkinja … koja dolazi iz države utemeljiteljice Evropske unije, dobrog saveznika i partnera, dok su dva njena prethodnika bila jako rezervirana u pogledu evropske odbrane”.

‘Na kraju odlučuje Washington’

Wilmes bi vjerovatno dobila podršku Francuske, koja tradicionalno ne nudi vlastitog kandidata, ali ona nije željela komentirati tu glasinu, a ministri koji je sreli na nedavnim sastancima Vijeća EU-a rekli su za AFP da im ona nije dala naslutiti da ima bilo kakve ambicije u tom smislu.

Ali s obzirom na rusku prijetnju na istoku, mnoge istočne članice koje su ušle u NATO nakon pobjede Zapada u Hladnom ratu i raspada Varšavskog pakta, više ne žele da ih smatra novopridošlicama i imat će vlastite kandidate.

Spominje se nekoliko imena, prije svega 65-godišnja Dalia Grybauskaite, bivša predsjednica Litvanije koja je jako dobro svjesna izazova za NATO na ruskoj granici.

Ona je i bivša komesarka Evropske komisije koja ima prijatelje i u EU-u i u NATO-u.

Europski dužnosnici jednoglasno kažu da je došlo vrijeme za ženu i dobrim kandidatkinjama smatraju spomenute tri i još nekoliko, među kojima je italijanska političarka Federica Mogherini, bivša visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

No, jedno je jasno – „Washington je taj koji u konačnici odlučuje”, kako je rekao jedan evropski ministar.